Kultivirana hrana: od hamburgera uzgojenih u laboratoriju do ljekovitog bobičastog voća

Očekuje se da će psi i mačke u Ujedinjenom Kraljevstvu postati prvi u Europi koji će konzumirati umjetno uzgojeno meso , proizvod uzgojen iz pilećih stanica u laboratoriju. Hrana za kućne ljubimce pomogla bi ublažiti neke od etičkih i ekoloških dilema s kojima se suočavaju ljubitelji životinja. Niz jela uzgojenih u laboratoriju, od “stanične kave” do mesa brancina, moglo bi doći na ljudske tanjure u bliskoj budućnosti.

Otkako je prvi svjetski hamburger uzgojen u laboratoriju, s cijenom od oko 250.000 eura predstavljen prije deset godina, došlo je do navale ulaganja kapitala u startupe za uzgoj mesa u laboratorijima. Proizvodnja mesa u laboratoriju uključuje uzimanje životinjskih mišićnih ili masnih matičnih stanica biopsijom i njihovo neograničeno umnožavanje u “juhi od hranjivih tvari”. Sazrele stanice se zatim premještaju 3D kalup kako bi se napravio čvrsti komad mesa. Prva serija proizvoda, pileći nuggetsi i goveđi odresci, već su odobreni u SAD-u, Singapuru i Izraelu, ali cijena ostaje problem. Nejasno je hoće li mnogi potrošači, osobito ljubitelji mesa, platiti cijene jednake vrhunskom odresku za nešto što je okusom bliže mljevenoj puretini.

Kultivirana hrana: od hamburgera uzgojenih u laboratoriju do ljekovitog bobičastog voća
Foto: Canva

Još jedan izazov je postupno ukidanje upotrebe fetalnog goveđeg seruma, krvi ekstrahirane u jezivom procesu u klaonici, koji je idealna hranjiva tvar za stanice, ali potkopava središnji etički argument za meso uzgojeno u laboratoriju. U tome je postignut napredak i neki od nedavno odobrenih proizvoda uključivali su laboratorijske metode koje su izbjegavale upotrebu ovog seruma.

Riba

Pretjerani izlov ribe sve je veći problem, a nedavno izvješće UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu procjenjuje da postoji jaz od 28 milijuna tona između potražnje i za morskom hranom i ponude. Kontaminacija plastikom i teškim metalima također je postala problem sigurnosti hrane iz mora.

Kultivirana hrana: od hamburgera uzgojenih u laboratoriju do ljekovitog bobičastog voća
Foto: Canva

Istraživački projekt EU-a vrijedan 7 milijuna eura Poticanje europske stanične poljoprivrede za rješenja održive tranzicije (FEASTS) , ima za cilj razviti stanične linije za proizvodnju lososa, brancina, kamenica i drugih “proizvoda od morskih plodova”. Fokus je na poboljšanju učinkovitosti identificiranjem stanica koje učinkovito proizvode mišiće i masno tkivo i sa željenim nutritivnim svojstvima.

Kava, čokolada i egzotično voće

Uzgoj kave i kakaovca ima znatne utjecaje na okoliš. Osim CO2 otiska kojeg ostavlja uzrokuje i znatno korištenje vode, krčenje šuma i gubitak bioraznolikosti. Ekstremni vremenski uvjeti također su doveli do drastičnih smanjenja opskrbe, pri čemu su se cijene kakaovca udvostručile u mjesecima početkom ove godine. Također, jedna analiza procjenjuje da bi polovica zemlje koja se koristi za uzgoj kave mogla biti neproduktivna do 2050. zbog klimatske krize.

Kultivirana hrana: od hamburgera uzgojenih u laboratoriju do ljekovitog bobičastog voća
Foto: Canva

VTT, finska tvrtka u državnom vlasništvu, fokusirana je na biljne proizvode uzgojene u laboratoriju, uključujući kavu, kakao i egzotično bobičasto voće s potencijalnim ljekovitim svojstvima. Proces uzgoja je brži i jednostavniji nego kod životinjskih stanica, traje tjedan ili dva umjesto nekoliko tjedana. Nema potrebe replicirati bilo kakve složene teksture s kavom, ali ostaju pitanja o tome zamjenjuje li se jedan problem drugim. Naime stanice treba hraniti šećerom, vjerojatno uzgojenim na polju, a navodne koristi za okoliš ovise o tome kakva se električna energija koristi za napajanje bioreaktora. Laboratorij je uspio proizvesti staničnu kavu, koja se bere kao “ujednačena stanična masa”, suši kako bi se proizveo prah i prži da postane smeđa.

Mlijeko

Već postoji golemo tržište za mlijeko biljnog podrijetla, jer mliječne alternative u zapadnoj Europi su već 2020. godine prema Euromonitoru držale tržište vrijedno tri milijarde eura.. Novi val tvrtki želi još više proširiti alternativno tržište mliječnih proizvoda, s mliječnim proizvodima uzgojenim u laboratoriju. Mnogi od njih imaju za cilj reprodukciju mliječnih komponenti poput sirutke umetanjem genetskog koda za različite mliječne proteine ​​u bakterije. Jedan startup iz Silicijske doline, Perfect Day, koristi ovaj pristup za proizvodnju mlijeka, jogurta, krem ​​sira i sladoleda. Druge tvrtke idu korak dalje i imaju za cilj uzgojiti stanice koje su u sisavcima zadužene za proizvodnju mlijeka kako bi tekućinu pretvorile izravno u mlijeko. Izraelska tvrtka Wilk, u koju je uložio Danone, proizvodi “ljudsko” i “kravlje” mlijeko koristeći ovaj pristup.

Boljaenergija.hr

Podijelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
boljaenergija.hr

boljaenergija.hr

VIŠE IZ KATEGORIJE
VEZANI ČLANCI