Otkako je prvi svjetski hamburger uzgojen u laboratoriju, s cijenom od oko 250.000 eura predstavljen prije deset godina, došlo je do navale ulaganja kapitala u startupe za uzgoj mesa u laboratorijima. Proizvodnja mesa u laboratoriju uključuje uzimanje životinjskih mišićnih ili masnih matičnih stanica biopsijom i njihovo neograničeno umnožavanje u “juhi od hranjivih tvari”. Sazrele stanice se zatim premještaju 3D kalup kako bi se napravio čvrsti komad mesa. Prva serija proizvoda, pileći nuggetsi i goveđi odresci, već su odobreni u SAD-u, Singapuru i Izraelu, ali cijena ostaje problem. Nejasno je hoće li mnogi potrošači, osobito ljubitelji mesa, platiti cijene jednake vrhunskom odresku za nešto što je okusom bliže mljevenoj puretini.
Još jedan izazov je postupno ukidanje upotrebe fetalnog goveđeg seruma, krvi ekstrahirane u jezivom procesu u klaonici, koji je idealna hranjiva tvar za stanice, ali potkopava središnji etički argument za meso uzgojeno u laboratoriju. U tome je postignut napredak i neki od nedavno odobrenih proizvoda uključivali su laboratorijske metode koje su izbjegavale upotrebu ovog seruma.
Riba
Pretjerani izlov ribe sve je veći problem, a nedavno izvješće UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu procjenjuje da postoji jaz od 28 milijuna tona između potražnje i za morskom hranom i ponude. Kontaminacija plastikom i teškim metalima također je postala problem sigurnosti hrane iz mora.
Istraživački projekt EU-a vrijedan 7 milijuna eura Poticanje europske stanične poljoprivrede za rješenja održive tranzicije (FEASTS) , ima za cilj razviti stanične linije za proizvodnju lososa, brancina, kamenica i drugih “proizvoda od morskih plodova”. Fokus je na poboljšanju učinkovitosti identificiranjem stanica koje učinkovito proizvode mišiće i masno tkivo i sa željenim nutritivnim svojstvima.
Kava, čokolada i egzotično voće
Uzgoj kave i kakaovca ima znatne utjecaje na okoliš. Osim CO2 otiska kojeg ostavlja uzrokuje i znatno korištenje vode, krčenje šuma i gubitak bioraznolikosti. Ekstremni vremenski uvjeti također su doveli do drastičnih smanjenja opskrbe, pri čemu su se cijene kakaovca udvostručile u mjesecima početkom ove godine. Također, jedna analiza procjenjuje da bi polovica zemlje koja se koristi za uzgoj kave mogla biti neproduktivna do 2050. zbog klimatske krize.
VTT, finska tvrtka u državnom vlasništvu, fokusirana je na biljne proizvode uzgojene u laboratoriju, uključujući kavu, kakao i egzotično bobičasto voće s potencijalnim ljekovitim svojstvima. Proces uzgoja je brži i jednostavniji nego kod životinjskih stanica, traje tjedan ili dva umjesto nekoliko tjedana. Nema potrebe replicirati bilo kakve složene teksture s kavom, ali ostaju pitanja o tome zamjenjuje li se jedan problem drugim. Naime stanice treba hraniti šećerom, vjerojatno uzgojenim na polju, a navodne koristi za okoliš ovise o tome kakva se električna energija koristi za napajanje bioreaktora. Laboratorij je uspio proizvesti staničnu kavu, koja se bere kao “ujednačena stanična masa”, suši kako bi se proizveo prah i prži da postane smeđa.
Mlijeko
Već postoji golemo tržište za mlijeko biljnog podrijetla, jer mliječne alternative u zapadnoj Europi su već 2020. godine prema Euromonitoru držale tržište vrijedno tri milijarde eura.. Novi val tvrtki želi još više proširiti alternativno tržište mliječnih proizvoda, s mliječnim proizvodima uzgojenim u laboratoriju. Mnogi od njih imaju za cilj reprodukciju mliječnih komponenti poput sirutke umetanjem genetskog koda za različite mliječne proteine u bakterije. Jedan startup iz Silicijske doline, Perfect Day, koristi ovaj pristup za proizvodnju mlijeka, jogurta, krem sira i sladoleda. Druge tvrtke idu korak dalje i imaju za cilj uzgojiti stanice koje su u sisavcima zadužene za proizvodnju mlijeka kako bi tekućinu pretvorile izravno u mlijeko. Izraelska tvrtka Wilk, u koju je uložio Danone, proizvodi “ljudsko” i “kravlje” mlijeko koristeći ovaj pristup.
