foto: enis zebić-rfe-rl
Nema značajnijeg napretka u pogledu stanja ljudskih prava u Hrvatskoj niti u jednom području, poručila je pučka pravobraniteljica. Građani Hrvatske najviše se žale na kršenje prava na zdravlje, diskriminaciju i loš rad pravosuđa, pokazalo je iscrpno izvješće za prošlu godinu.
Ovaj dokument sa brojnim navedenim primjerima kršenja ljudskih prava na gotovo 300 stranica javno je predstavila pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, kao svojevrsni prosvjed što Hrvatski sabor još nije raspravio njeno izvješće za 2021. godinu.
“Mi prikupljamo i analiziramo veliku količinu podataka. Pa ako oni negdje sjede i čekaju godinama da netko na njih obrati pozornost, to zaista nema smisla”, kazala je.
U cjelini, među više od 3.000 pritužbi građana koje su pristigle tokom prošle godine najviše ih je na kršenje prava na zdravlje, slabo dostupnu zdravstvenu uslugu i netransparentne liste čekanja. Brojne primjedbe na loš rad institucija, njihovu slabu komunikaciju sa građanima i prebacivanje odgovornosti na druge ukazuju da je dovedeno u pitanje ljudsko pravo hrvatskih građana na dobro upravljanje.
Segregacija za romsku djecu u školama
Diskriminaciji su najizloženiji Romi, koje i percepcija građana doživljava kao najdiskriminiranije, ali sa druge strane predrasude prema njima su u porastu.
“Najugroženiji su Romi, kao marginalizirani i diskriminirani i sa nedostatnim politkama uključenja u društvo. Posebno bih istakla velik broj romske djece koji pohađa segregirane razrede. Kao i u prošlom izvješću, i ovaj puta dali smo preporuku o potrebi donošenja akcijskog plana desegregacije”, naglasila je Tena Šimonović Einwalter.
Diskriminirani su i iregularni migranti i Srbi, o kojima se u izvješću govori u tri različita poglavlja, ali pučka pravobraniteljica naglašava da izbjegava natjecanje ili licitiranje među raznim skupinama – kome je gore.
“Nisu diskriminirani samo Romi. Diskriminirani su i Srbi i stranci, ali u različitim predmetima u kojima smo postupali diskriminirani su i pripadnici drugih nacionalnih manjina, bilo da govorimo o Albancima ili o Bošnjacima. Imamo primjera u odnosu na različite vrste etničke diskriminacije” nabraja pučka pravobraniteljica.
Potrebno konzistentno kažnjavanje zbog ustaškog pozdrava
Što se tiče prekršajnog kažnjavanja korištenja ustaškog pozdrava “Za dom spremni”, ona je pozdravila najavljeno podizanje novčane kazne za taj prekršaj na 700 do 4.000 eura, ali je naglasila da će ta mjera biti nedostatna bez ujednačavanja postupanja policije koja ponekad podnese prijavu zbog ustaške kape, a ponekad ne podnese.
“Mislim da to treba ići paralelno. Dakle, svaki puta za isto djelo – konzistentno postupanje. Primarno mislim naravno na policiju”, poručila je.
Bez odgovora iz Zambije o trgovini djecom
Na upit Radija slobodna Europa (RSE) pučka pravobraniteljica je kazala kako se u četiri navrata pismeno obraćala za pomoć Komisiji za ljudska prava u Zambiji, gdje je od početka prosinca prošle godine osmero hrvatskih državljana zatvoreno pod optužbom za trgovinu djecom.
Kazal je da je jednom uspostavila telefonski kontakt i da su jednom uspjeli “uživo” razgovarati u Ženevi, ali da do sada od njih nije dobila nikakve povratne informacije.
Zambijska Komisija za ljudska prava u svojim izvješćima upozorava na loše uvjete u tamošnjim zatvorima, na arbitrarno lišavanje slobode i na opasnosti za transrodne osobe.
O radu Vijeća za elektroničke medije
Također, ona je zatražila i dobila od državnog Vijeća za elektroničke medije, informacije o njihovom postupanju u vezi govora mržnje u slučaju osmero Hrvata u Zambiji, na društvenim mrežama i nekim medijima (emisija “Bujica” kontroverznog tv voditelja Velimira Bujancana lokalnim TV postajama i fundamentalistički prolajferski portal narod.hr).
Ovo vijeće, koje nadzire provođenje Zakona o elektroničkim medijima, je portalu narod.hr izreklo najbenigniju moguću sankciju – upozorenje, a za “Bujicu” i sam portal kazalo je kako nisu našli kršenje Zakona..
“Vijeće je nadležno pratiti primjenu Zakona. Da se uvijek slažem sa njihovom ocjenom – ne! Zato smo i održali sastanak i razgovarali o tome što sve ulazi u zaštićenu slobodu govora, a što u nezakonit govor. Oni postupaju po zakonu, i ja na to ne mogu utjecati, ali mogu kazati kako se to meni čini”, odgovorila je pučka pravobraniteljica.
Pravosudne vlasti u Zambiji prihvatile su u veljači zahtjev imigracijske službe da se postupak protiv četiri hrvatska para koje se tereti za trgovinu ljudima u pokušaju premjesti sa osnovnog suda u Ndoli na Visoki sud u tom gradu, objavili su tamošnji mediji.
Oni su 7. prosinca prošle godine uhapšeni kada su sa četvero djece iz Demokratske Republike (DR) Kongo pokušali napustiti Zambiju. Pušteni su na uvjetnu slobodu, potom je postupak obustavljen i njima naloženo da u roku od 48 sati napuste zemlju. Međutim, iznova su uhapšeni na aerodromu i vraćeni u pritvor.
Izvješće je analiza i ocjena stanja ljudskih prava u Hrvatskoj, kroz više od 60 tema i podtema, a sadrži i niz primjera svakodnevnih problema građana, kao i 170 preporuka za poboljšanja.
