foto: Tačno.net
Majda Ibraković, koordinatorica mreže Eko Bosna i Hercegovina govori o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama zakona o geološkim istraživanjima u Republici Srpskoj.
„Zanimljivo je da se baš sada, u ovom trenutku, kada je sve veći otpor na lokalnom nivou u vezi s geološkim ispitivanjima mineralnih resursa, pokušava apsolutno ukinuti značaj lokalnih institucija i to navodno na zahtjev određenih opština“ – smatra Ibraković.
Ibraković tvrdi da je pogrešna argumentacija resornog ministarstva o razlozima takozvanog redefinisanja uloge lokalnih zajednica.
„Ako neke opštine zaista nemaju stručnih kapaciteta, onda zahtjev treba da ide u pravcu stručnog osposobljavanja, a ne oslobođenja od odgovornosti i mišljenja“ – kaže Ibraković.
Šta nam donose izmjene i dopune zakona o geološkim istraživanjima?
Sporne izmjene zakona odnose se na procedure odlučivanja o odobravanju istražnih prava gdje se ukida obaveza pribavljanja mišljenja nadležnog organa o potrebi prethodne procjene uticaja, što ujedno ukida potrebu konsultovanja organa nadležnih za zaštitu životne sredine. Zatim ukidanje potrebe pribavljanja mišljenja organa lokalne samouprave – organa koji zastupa interese građana lokalne zajednice, što je posebno zabrinjavajuće, jer je suprotno principima participativne demokratije i opravdano izaziva zabrinutost.
Također, predloženo je i da se količine koje se mogu izuzeti u procesu ispitivanja povećavaju za čak 50 puta, odnosno s 200 na 10.000 m3, jer se pokazalo da su za neke rude trebale veće količine, ali se u Nacrtu ne spominje koje su rude u pitanju. Praktički gledano, jasno je da će kod tolikih količina još veći izazov biti vršiti monitoring, kako istražnih radova tako i same količine materijala koji se izuzima, ali i uticaj na životnu sredinu. Iako se geološka ispitivanja svakako već odavno provode u različite svrhe, bojimo se da se kroz nove izmjene zakona pokušava provući interes privatnih inostranih rudarskih kompanija kojih je na ovim prostorima sve više i koje lobiraju vlasti, vrše pritisak na javnost i lokalne aktiviste putem plaćenih medija, lobista, stranih ambasadora itd.
Kako će sporne izmjene uticati na životnu sredinu?
Geološka istraživanja moraju biti predmet procjene uticaja na životnu sredinu ili makar pribavljanja mišljenja nadležnog ministarstva o potrebi takvih analiza. Posebno u slučajevima istraživanja mineralnih resursa u svrhu eksploatacije ruda, jer je trenutno ovo vrlo osjetljivo pitanje zbog pomenutog pritiska i interesa kompanija. Naša su prirodna dobra, nažalost, u velikoj mjeri već ugrožena (prirodna bogatstva nisu samo minerali, nego i voda, zemljište, šume, vazduh) kao i cjelokupno zdravlje ljudi. Da bismo znali koliki su tačno uticaji određenih geološkh istraživanja i za određene svrhe, moramo imati procjenu i ocjenu trenutnog stanja životne sredine, a isto tako i mišljenje nadležnog organa.
Struka tj. Srpska akademija nauka i umjetnosti (SANU) za projekat „Jadar“ u Srbiji utvrdila je da su dosadašnja geološka istraživanja i bušotine kompanije Rio Tinto već nanijeli veliku štetu sredini u smislu zagađenja podzemnih voda i zemljišta. Ovo je jedan od argumenata da se preispita dosadašnja praksa istraživanja i tehnologija i da se potvrdi potreba ocjene i procjene nultog stanja životne sredine teritorije na kojoj se istraživanja vrše. U tom slučaju može se napraviti poređenje, eventualno procjena eventualne štete i mjere za poboljšanje.
Da li je moguće i na koji način uticati na sporne izmjene u zakonu?
Javne rasprave i dostavljeni komentari u pisanoj formi jedna su od prilika za uticaj javnosti. Svakako da treba ostvariti što veći pritisak na donosioce odluka, tj. poslanike u Narodnoj skupštini RS, a na kraju krajeva sve bi moglo rezultirati i protestima ekoloških aktivista, mještana i svih onih koji shvataju širu sliku situacije i prijetnji koje nam dolaze s ovim zakonom.
Kako uticati na izmjene i dopune zakona tako da odgovaraju principima i normama zaštite životne sredine?
Prije svega, geoloških istraživanja u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina apsolutno ne bi trebalo ni biti na područjima kao što su to Ozren, Majevica i drugi lokaliteti iz Prostornog plana Republike Srpske koji su planirani za zaštitu. Postavlja se pitanje: koja je onda svrha geoloških istraživanja mineralnih ležišta u takvim područjima ako nije eksploatacija? Trebalo bi namjenski tretirati proceduru za istraživanja mineralnih ležišta u svrhu eksploatacije ruda koja provode rudarske kompanije. Umjesto redefinisanja uloge lokalnih zajednica, vrijeme je da se redefiniše svrha geoloških istraživanja i iznenadnih donošenja izmjena zakona u momentu najvećeg interesa za rudama pojedinih metala kao što su litijum, nikl, kobalt, bakar i dr.
Održana javna rasprava u Banjaluci pokazuje da entitetske vlasti nemaju sluha za lokalnu zajednicu u smislu šire grupe ljudi, ali imaju za institucije lokalne uprave. Je li moguće uticati na takvu situaciju?
Apel treba uputiti jedinicama lokalnih samouprava, naročito onih gdje već vlada interes za rudama ili se trenutno odvijaju istražni radovi, da dostave svoja mišljenja i traže da se zadrži njihovo pravo odlučivanja kroz davanje saglasnosti u proceduri izdavanja dozvola. Zanimljivo je da se baš sada, u ovom trenutku, kada je sve veći otpor na lokalnom nivou u vezi s geološkim ispitivanjima mineralnih resursa, pokušava apsolutno ukinuti značaj lokalnih institucija i to navodno na zahtjev određenih opština. Predstavnici ministarstva biraju riječi i diplomatski to nazivaju “redefinisanje uloge”, ali jasno je šta ovo znači u praksi.
Predstavnici entitetskih vlasti tvrde da lokalne uprave nemaju dovoljno stručnih ljudi. Da li taj argument može uopšte biti uzet u razmatranje s obzirom na broj nezaposlenih stručnjaka u ovoj oblasti?
Jedno je tvrdnja, a drugo analiza stanja s argumentima. Ako neke opštine zaista nemaju stručnih kapaciteta, onda zahtjev treba da ide u pravcu stručnog osposobljavanja, a ne oslobođenja od odgovornosti i mišljenja. Zašto nisu provedene analize koji je to broj stručnih lica u jedinicama lokalnih samouprava? Kako to da se one mogu ocijeniti kao nedovoljno stručne ako tome ne prethodi neka analiza, a ne puko mišljenje pojedinaca iz „određenih opština“, zbog kojih je, navodno, predložena ova izmjena?
Izgleda da entitetska vlada ne želi samo da razvlasti lokalne zajednice nego i da ukaže na „nepotrebnost“ lokalnih inspekcija. Kako uticati na tu centralizaciju?
Nažalost, vidimo i dosada da su inspekcijske kontrole i sankcije skoro pa besmislene. Imamo slučajeve rudnika u Mednoj i Bistrici, privatnih rudnika koji su napravili ogroman ekocid i koji i dalje ugrožavaju živote i imovinu mještana, svakodnevno. Ima i primjer rudnika RITE Gacko, koji je dvije godine eksploatisao ugalj bez ekološke dozvole i procjene. Bez ozbiljne reforme inspektorata, bez većeg broja inspektora i pritiska efektivnih inspekcijskih kontrola na lokalnom i republičkom nivou, neće biti promjena, a naročito sada kada se pojačavaju pritisci rudarenja.
Koji su prioriteti u zaštiti životne sredine danas?
Prioritet je da očuvamo i posljednju šansu za opstanak na ovim područjima. Ako dopustimo da nam korporacije uz blagoslov vlada i podršku stranih ambasada otmu zemlju, šumu, vodu, pa čak i vazduh koji udišemo, bojim se da bi moglo doći do nezapamćenog konflikta kakav ovaj prostor nije doživio. Trenutno je u toku rasprodaja naših prirodnih dobara i namjerno se drži procenat zaštićenih područja na 3%, a, nažalost, i u ovim su zaštićenim područjima prisutni problemi npr. krčenje šuma, pa čak i gola sječa, uništavanje biodiverziteta i dr.
Ima li u ovom polju djelovanja dovoljno mogućnosti za društveno preduzetništvo?
Ljudi trebaju shvatiti da je očuvana priroda najveći resurs za život i ekonomiju jedne zemlje. Pogledati samo primjer jedne male Slovenije s 40% zaštićene teritorije, koja je od ovoga razvila uspješan model održivog eko i etnoturizma. Proizvodnja hrane, planinski i ruralni turizam u geografskom smislu naš su adut i potencijal, ali samo ako očuvamo to bogatstvo i ne dopustimo njihovo razaranje.
Ko su konkretni akteri na čiju pomoć i podršku treba i može da se računa? Imaju li veliku moć i veliki interes da pomognu u rješavanju nagomilanih problema zaštite životne sredine?
Kao i inače, donosioci odluka, odbornici i zastupnici skupština, neki su od njih već izrazili jasne stavove po ovom pitanju. Također, s obzirom na to da je izborna godina, biće nesumnjivo veliki politički pritisak i izbori bi se u pojedinim opštinama mogli svesti na jedan jedini kriterij: kandidati koji su za otvaranje ili protiv otvaranja novih rudnika.
