Foto: Ilustracija
U utorak, 17. oktobra 2023. godine u 20 h u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine bit će proslavljen MakDan, 106. godišnjica rođenja pjesnika Maka Dizdara. Ovim povodom, članovi Mostarskog teatra mladih će izvesti poetski performans pod nazivom San pedeset i prvi.
Ulaz na ovaj događaj je slobodan, a vaše mjesto možete rezervisati slanjem e-maila na adresu info@makdizdar.ba ili poruke na Facebook profil Fondacije Mak Dizdar.
MakDan se obilježava u organizaciji Fondacije Mak Dizdar, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, u partnerstvu s Gradom Sarajevo i Zemaljskim muzejom Bosne i Hercegovine.
O MakDanu
Ovdje smo još uvijek samo steći gosti
I trebalo bi već jednom preći u krug svjetlosti
Kroz neka uska vrata trebalo bi se vratiti
Iz tijela ovog golog u tijelo vječnosti…
vrata, Kameni spavač
Sanja Mak Dizdar svoj san pedeset i prvi, tako savršeno oblikovan u ruhu vječnosti, otrgnut od zemlje, satvoren od beskraja, stihova i velebnih strofa. Mi smo zatvoreni, zaglavljeni između neba i zemlje, u izmaglici, priviđenju, snoviđenju i dalje plešemo u lancima besmisla, vraćajući se njegovim okrepljujućim stihovima, uspijevajući razumjeti tek poneki životni kod, ispijajući umjetnički nektar, koji se sliva u kapima. Ostajemo žedni, nedorečeni i neupućeni u sve one tajne koje nam je Dizdar ostavio kao znakove pored puta. Na nama je da li ćemo ih prepoznati, slijediti, jer u ovom trenutku kada čovječanstvo potresaju tektonski poremećaji, udarci na integritet, dostojanstvo i nemilice kradu od čovjeka njegovu čovječnost, empatiju, kultura, umjetnost i literatura poprimaju proročanska značenja, predstavljaju i jesu utočište i pribježište, mjesto gdje možemo iskazati sebe, svoje nedoumice i ugrožene potrebe.
Bosanskohercegovačko društvo, ali i regionalna kulturna baština, imaju svoje protagoniste, stubove, a Mak Dizdar jeste najjači stub, princip u književnosti, kanonski oblikovan, polisemantičan, snažan, uvijek aktuelan i zanimljiv. Rođen u, kako je to i sam isticao, donjoj Hercegovini, gradu Stocu koji je bio i jeste nosilac historijski značajnih elemenata, njegov povratak i ishodište. Danas se u tom gradu održava jedan od najznačajnijih međunarodnih festivala kulture ,,Slovo Gorčina” koji čuva uspomenu na lik i djelo ovog pjesnika. Svoju potrebu za pisanjem iskazuje još u gimnazijskim danima, a prvu pjesmu objavio je 1933. godine u listu Trezvenost. Kasnije, s 19 godina objavljuje prvu zbirku poezije Vidovopoljska noć u kojoj je znalački tretirao društveno-političke teme i probleme, što nije naišlo na odobravanje od strane tadašnjeg sistema, a 1966. objavljuje znamenitu zbirku Kameni spavač u kojoj također, minuciozno obrađuje teme koje ga zaokupljaju, baveći se, između ostalog, historijom i svim onim od čega je čovjek kao slabo i jako biće sačinjen. U pitanju je jedna, ako ne i najbolja knjiga poezije napisana na našim jezicima (B, H, S, C). Ostalo je, reklo bi se, historija, i to veoma duga, kreativna, plodonosna u kojoj su se preplitali usponi i padovi, strahovi, snovi, znanje, osjećaji, pjesnički nemiri unutar briljantnog stvaralačkog genija.
Značaj njegovog djela, ali i njegove pojave je višestruk, duboko usađen u kulturološke, umjetničke i komunikološke matrice, okosnica i ideja vodilja generacijama uspješnih pisaca koji su bili ili jesu i dalje na tragu Makove poezije. Mnogi vjeruju da je unutar korica njegovih knjiga sve rečeno, stoga se odriču pisanja, te sa strahopoštovanjem dijele, čitaju, govore u sebi i/ili naglas Zapis o štitu, Smrt, Pravednika, sunčanog Hristosa, Slovo o smijehu i mnoge druge. Kameni spavač je nezaobilazna lektira, stoga učenici u školama nastoje proniknuti u ono što je pjesnik htio reći, boreći se sa tumačenjima, teorijskim pristupima i katkad nemoći da dokuče o čemu pjesnik pjeva. Ipak, u godinama koje dolaze, uspijevaju uhvatiti tu njegovu nit i na tom fonu, nastaviti svoja životna traganja i ponosno pronositi njegove suštinske poruke i pouke.
Đorđije Radulović/Fondacija Mak Dizdar
