Regulatori Europske unije spremaju bankama novu rundu stres-testova. No, ovi testovi ‘izdržljivosti’ banaka u kriznim situacijama vrlo vjerojatno neće ispitati što bi se moglo dogoditi regionalnim bankama ako jedna od država euro zone podbaci u plaćanju svojih dugova, izjavio je jedan od europskih dužnosnika za The Wall Street Journal.
Novo svjetlo
Većina nacionalnih regulatora prošloga je tjedna održala sastanak Agencije za europsko bankarstvo (European Banking Authority) u Londnu na kojem su se usprotivili načinu provođenja testova. Naime, ne žele da se testiraju dugovi država koji su uknjiženi u bankarskim knjigama jer knjigovodstvena pravila dopuštaju bankama knjiženje duga na način da se on drži do njegova dospijeća, kaže izvor WSJ-a. Tako će najnoviji stres-test pokriti trgovinske knjige gdje banke knjiže dug koji planiraju prodati prije dospijeća. Ovaj korak europskih regulatora baca novo svjetlo na dugove europskih zemalja. Tako će testiranje obveznica država euro zone koje se drže do dospijeća na neki način poistovjećuje sa priznavanjem da jedan dio tog duga države vrlo vjerojatno neće moći isplatiti. Sada regulatori strahuju kako je ovaj način testiranja u suprotnosti s namjerom Europske unije da će poduprijeti one članice euro zone koje su gospodarski slabije te sporije izlaze iz recesije i krize. Također, EU je na neki način i obećala kako će spriječiti bilo kakav problem sa državnim obveznicama izdanim prije lipnja prošle godine. No čini se kako je to obećanje na klimavim nogama.
Najnoviji stres-testovi pokušat će ustanoviti koliko dobro europske banke podnose znatno veće gubitke zbog plasiranih kredita, pada cijena vrijednosnica i potencijalnog oštrijeg makroekonomskog usporavanja. Scenarij tog usporavanja izradit će Europska središnja banka (ECB), nakon čega će taj scenarij nacionalni regulatori primjeniti na porfeljima regionalnih banaka, poručila je prošloga tjedna Agencija za europsko bankarstvo. Rezultati testova bit će objavljeni u lipnju, no koja je točna metodologija testova te koji je točno način na koji će se pristupiti državnim dugovima, još uvijek nije utvrđeno. Kakvi god bili testovi i njihova metodologija, to još uvijek ne skriva činjenicu da su ulagači iznimno zabrinuti da Grčka i Irska, dvije države kojima su Europska unija i Međunarodni monetarni fond (MMF) isplatili hitnu financijsku pomoć, neće biti u mogućnosti platiti svoje iznimno visoke dugove. I tu su regulatori u velikim problemima.
Vjerodostojni prikaz
Naime, želja regulatora je odraditi testove tako da njihov rezultat pokaže vjerodostojnu sliku europskog bankarskog sustava. No, s druge, pak, strane ne žele sugerirati da se države distanciraju od garancije da će refinancirati dugove eurozone. “Ovdje ne postoji način da se to odradi na zadovoljstvo svih. Drugi najbolji rezultat trebao bi potpuna transparentnost izloženosti riziku ulaganja u neku zemlju sa kvalitetnijim brojkama nego prošle godine”, kazao je jedan od dužnosnika u Bruxellesu. Dodaje kako bi se na taj način omogućilo ulagačima da izrade vlastite simulacije rizika na portfeljima bez dodatne sumnje koju bi plasirali europski regulatori. Prošlogodišnji stres-testovi kojima je podvrgnuto devedesetak najvećih europskih banaka su čak i prije provedbe bili metom oštre kritike.
Stručnjaci su zamjerali to što je ispitivanje bilo ograničeno na to kako bi se banke nosile s gospodarskim padom i padom vrijednosti državnih obveznica. Testovi nisu uključivali i mogućnost da neka od europskih država proglasi bankrot. Za razliku od sličnih testova provedenih u Sjedinjenim Američkim Državama, tada nisu uspjeli uvjeriti ulagače u ‘zdravlje’ banaka što im je bila i prvenstvena namjera. Tržišna vrijednost najvećih europskih banaka je samo tri četvrtine njihove aktive što sugerira da ulagači ne vjeruju u informacije o kvaliteti te aktive. U SAD-u testove provode Savezne rezerve, no u Europi Europska središnja banka nema nadzorničku ulogu koju provode nacionalne središnje banke.
