Nasilje nad ženama u BiH: Modrice i protesti zbog traženja zarađene plate

Protesti u Jablanici – foto: Harun Čilić

Možete li zamisliti da vaša odluka da date otkaz dovede do toga da radno mjesto napustite u modricama i uz izvještaj policije? Nije ni dvadesetosmogodišnja Enisa Klepo iz Jablanice, gradića na jugu Bosne i Hercegovine.

Una Čilić i Ermin Zatega/RSE

“Nisam mogla ni da zamislim da može doći do fizičkog napada na mene na poslu, ali ni ogromnu podršku koja je uslijedila sa svih strana nakon napada”, kaže Enisa za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Mladu diplomiranu pravnicu je 1. avgusta fizički napao i teško ozlijedio njen poslodavac, vlasnik hotela Jablanica. Ona objašnjava da je napadnuta nakon što je, frustrirana mobingom, dala otkaz na mjestu recepcionerke i tražila isplatu zarađene plate.

Enisa Klepo
Enisa Klepo

U znak podrške Enisi Klepo nekoliko organizacija, 9. avgusta, održalo je u Jablanici mirnu protestnu šetnju protiv nasilja nad ženama. Skup je zakazan za u šest sati uveče, a protesti podrške su najavljeni i u Bihaću i Gračanici.

Slučaj Enise Klepo je “ekstreman, ali nije jedini” kaže Slađana Milovanović, pravna zastupnica Fondacije Lara.

Plata od 350 eura

Klepo je u hotelu radila u okviru projekta kojim Opština Jablanica sufinasira zapošljavanje mladih. Zbog toga je veći dio njene plate od 700 konvertibilnih maraka (oko 350 eura) njen poslodavac dobivao iz budžeta Opštine.

Prethodno je godinu dana volontirala u Opštini i, kako kaže, još jedna godina bilo kakvog radnog iskustva joj je mnogo značila pa je počela raditi u hotelu Jablanica, vlasništvu bračnog para Amira i Ines Džafić, u okviru opštinskog projekta sufinansiranja.

“I stvarno sam se trudila protekle godine jer sam smatrala da mi je taj papir važan. Ali da je bilo pritisaka, manipulacija i ponižavanja bilo je”, kaže Enisa.

Navodi da su ona i još dvije recepcionerke istovremeno dale otkaz.

“Kao recepcioner radite što god gazdi taj dan padne na pamet, čistite prozore, peglate u vešeraju, jer je manjak radnika. Ja sam se trudila i da izbjegnem takve poslove jer sam smatrala da nisam plaćena to da radim i nisam htjela da me tako ponižava i izrabljuje.”

Uprkos svemu, nije željela da ode bez riječi već je skupa sa kolegicama najavila otkaz. Bila je, kaže, spremna i da obuči nekog drugog za rad ako je potrebno. Nakon najave otkaza se, kaže, pritisak povećao, zbog čega je otkaz dala 1. avgusta, prije najavljenog roka. Vlasnik je odbio da je isplati, a ona je odbila napustiti objekat dok ne dobije zarađenu platu za juli.

Tada ju je vlasnik hotela Amir Džafić brutalno pretukao, nakon čega je dva dana provela u bolnici, a on u pritvoru.

“Stepen fizičkih povreda će utvrditi vještak medicinske struke”, navode za RSE iz Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona, koje još uvijek vodi istragu.

Ni vlasnik hotela Džafić ni njegova supruga, direktorica hotela, nisu odgovorili na pozive RSE za intervju.

Načelnik Damir Šabanović je rekao da će preispitati saradnju Opštine Jablanica s privrednicima koji “provode fizičko nasilje i nipodaštavaju radnike i njihova prava, što je neprihvatljivo”. Zaželio je brzu i oštru reakciju pravosuđa i brz oporavak Enise Klepo.

“Zabrinjavajući trend”

Da se ne radi o izolovanom slučaju povrede radnih prava govore i podaci Udruženja građana Republike Srpske “Stop Mobbing”. Do jula ove godine je udruženje dobilo 221 prijavu kršenja radničkih prava. Na radnom mjestu su najčešće ugrožene žene, kaže Anica Ramić, predsjednica Udruženja.

“Mnogi prijavljuju usmeno i traže savjet ali se ne usuđuju pismenu prijavu podnijeti pa one ne ulaze u našu statistiku”, kaže Ramić

Dodaje da je jablanički slučaj zabrinjavajući, jer su i psihički teror i mobing neprihvatljivi dok je fizičko nasilje nad nezaštićenom mladom djevojkom ravno zločinu, kaže Ramić za RSE.

“Ona je tražila svoj zarađeni novac. Umjesto novčane naknade, nanosi joj teške povrede. Katastrofa.”

Dodaje da su u udruženju imali dva slučaja u kojima su ljudi dolazili u situaciju da izvrše suicid. No, nasilje vrlo često, bez obzira o kakvoj formi govorimo, ostaje neprijavljeno.

Nasilje bez prijave

Izvještaj Helsinškog parlamenta građana Banja Luka o rodno zasnovanoj diskriminaciji u radu u BiH pokazalo je da je 46 posto žena i 15 posto muškaraca imalo iskustva sa diskriminacijom na osnovu spola na radnom mjestu. Većina žena, čak 78 posto nikada ne prijavi svoje iskustvo nadležnim institucijama.

Svjetlana Ramić Marković iz Helsinškog parlamenta kaže su istraživanja pokazala i da je svijest o prijavljivanju nasilja na niskom nivou, ali i da je nizak stepen povjerenja u sudstvo i tužilaštvo kada je riječ o sprovođenju ovih procesa.

“Žrtve su obeshrabrljene da prijave ako trpe nasilja prilikom zapošljavanja, ali i na radu. Sa druge strane ako prijave ti sporovi su jako dugi i po našim istraživanjima traju od tri do pet godina. I vrlo često žrtve odustaju od pravnih sporova i povlače se najčešće iz straha, ali i zbog nedovoljnih materijalnih sredstava i podrške odustaju od tužbi.”

Podrška Enisi tokom folklorne smotre u Jablanici
Podrška Enisi tokom folklorne smotre u Jablanici

I zvanični podaci bh. pravosuđa o broju krivičnih djela počinjenih u oblasti radnih odnosa pokazuju da je put do pravde spor i teško dostupan. Tako su 2022. godine pravosudne institucije imale 52 prijave kršenja radnih prava. U istom periodu je podignuta samo jedna optužnica, a sudovi su izrekli tri uslovne i jednu novčanu kaznu počiniocima krivičnih djela.

Sa druge strane, žene trpe i nejednakost pri naknadi za svoj rad, a prema podacima sajta plata.ba muškarci u Bosni i Hercegovini zarađuju 14,8 posto više u odnosu na žene.

U prosjeku muškarci zarađuju 1.549 konvertibilnih maraka, dok žene zarađuju 1.349 maraka.

Prema podacima UN Women, stopa zaposlenosti žena u BiH je jedna od najnižih u Evropi.

Kako prijaviti nasilje?

Kako prijaviti nasilje na radnom mjestu zavisi od toga da li žena radi u privatnom ili javnom sektoru, ali i od oblika nasilja, kaže Ramić Marković iz Helsinškog parlamenta.

“Javne institucije imaju bolje mehanizme zaštite. Žena bi trebala najprije, zavisno od oblika mobinga, da se raspita u ljudskim resursima ili u sindikatu koji postoje u tim institucijama, kako reagovati, kome se žaliti, i kakve su dalje procedure”, pojašnjava Ramić Marković.

U privatnom sektoru su mehanizmi zaštite slabiji, objašnjava ona. Dodaje da se nasilje može prijaviti policiji, inspekciji rada i tužilaštvu, kao što se desilo u Jablanici. Uz to, moguće je dobiti i besplatnu pravnu pomoć za osobe slabijeg imovinskog stanja. U takvim slučajevima mogu pomoći brojne nevladine organizacije ili institucija ombudsmena, kaže ona.

U Udruženju “Stop Mobbing” najčešće savjetuju da se ne žuri previše sa sudskim procesom, kaže predsjednica udruženja Ramić.

“Trebaju vam na sudu dokazi i papiri. Morate se najprije obratiti upravi poslodavca i direktoru. Bez obzira na to kakav će biti odgovor i da li će odgovoriti. Ali morate imati dokaze da ste se obratili, morate imati dokaz da ste se žalili poslodavcu, pa sindikatu, pa inspekciji.”

Protesti u Jablanici u znak podrške Enisi Klepo i protiv nasilja nad ženama- Foto: Harun Čilić

Kako do svojih prava?

U Federaciji BiH su Zakonom o radu zaštićena osnovna prava radnika, odnosno pravo na platu, radno vrijeme, naknade, zaštitu prilikom otkaza i slično. Uz to, predviđena je i zaštita od uznemiravanja i nasilja na radu, pojašnjava Mersiha Beširović iz Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH.

Tako je poslodavcu zakonom zabranjeno uznemiravanje, nasilje na osnovu spola, ali i sistematsko uznemiravanje na radu ili u vezi sa radom radnika, odnosno mobing.

U entitetu Republika Srpska je 2021. godine usvojen i poseban Zakon o zaštiti od uznemiravanja na radu. On predviđa da poslodavcu koji provodi mobing nad zaposlenikom može biti izrečena novčana kazna do 12.000 maraka (6.000 eura).

Beširović objašnjava da napadnuta zaposlenica hotela Jablanica ima mogućnost pred sudom pokrene i krivični postupak, ali i građansku parnicu za nadoknadu štete. Krivični zakon predviđa kaznu za nanošenje povreda, a parnica omogućava novčanu kompenzaciju za nanesenu štetu.

Ovaj sindikat je od 2018. do 2020. godine pružio pravnu pomoć u 1.059 slučajeva a u oko 80 posto njih su žrtve bile žena. Slađana Milovanović, pravna zastupnica Fondacije Lara, kaže da zakonska rješenja u BiH uopšte nisu loša.

“Naprotiv, neka su odlična, ali je problem što se ona ne primjenjuju i da onaj ko ne primjenjuje ne snosi nikakvu odgovornost za to.”

Stanje će se popraviti, kaže Milovanović, kada zakone budemo primjenjivali onako kako su napisani i kada organi budu radili svoj posao kako treba.

Fondacija Lara radi prvenstveno na slučajevima nasilja u porodici ali se često tokom pravnog savjetovanja susreće sa diskriminacijom na radnom mjestu, odnosno raznim vrstama uznemiravanja, seksualnog uznemiravanja, mobinga, pojašnjava ona.

“Kad vam žena iznosi probleme vidimo da je to sve više prisutno u bosanskohercegovačkom društvu. Od klasičnog kršenja prava iz oblasti radnih odnosa pa do ovih pojava kao što se desilo u Jablanici. Možemo reći da je to ekstreman slučaj, ali nije jedini slučaj.”

“Ima nas još”

Klepo nakon svega kaže da najprije želi da se oporavi fizički i psihički. Voljela bi da u budućnosti radi u struci, ali i da se pridruži ženama u udruženjima koja su joj pružila podršku.

Podrška joj, kaže, mnogo znači i zbog nje same, ali i zbog svih ostalih ljudi.

“Jer vjerujem da nas ima još koji smo pretrpjeli nasilje u bilo kojem obliku i možda budem ta koja će im dati podršku da i oni progovore i da jednom u našoj državni to nasilje u bilo kojem obliku minimaliziramo što je više moguće.”

Enisa Klepo
Enisa Klepo

Podrška za Enisu Klepo, ali i osuda nasilja stigla je i iz Agencije za ravnopravnost spolova BiH, iz koje podsjećaju da je čak 48 posto žena u Bosni i Hercegovini doživjelo neki oblik nasilja nakon svoje 15. godine.

Navode i da korijen uzroka nasilja nad ženama leži u neravnopravnosti spolova, kao i da “kriza u društvu, ekonomska nejednakost, uključujući i ekonomsku ovisnost, povećavaju ranjivost žena na sve oblike nasilja u privatnom i profesionalnom životu”.

“U takvim uslovima, radni odnosi i borba za prava koja proističu iz radnog odnosa lako mogu postati prostor za ispoljavanje spolne nadmoći i neravnopravnosti, koje je u slučaju Enise Klepo poprimilo oblike brutalnog nasilja kao ekstremne forme diskriminacije na osnovu spola”, stoji u saopštenju Agencije.

Iz UN Women Bosne i Hercegovine podsjećaju da radnicima u BiH mora biti omogućeno da svoj posao obavljaju u dostojanstvenim uvjetima “uz adekvatnu novčanu nadoknadu, poštivanje njihovih radničkih prava, i bez straha od nasilja.”

Uz važeće zakone koji zabranjuju diskriminaciju i povrede radnih prava, Bosna i Hercegovina je i potpisnica Konvencije Ujedinjenih nacija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW), kao i Istanbulske konvencije o sprječavanju nasilja nad ženama.

“Ovi propisi postoje kako bi zaštitili prava radnika i radnica i osigurali radno okruženje bez nasilja, maltretiranja i zlostavljanja”, navode iz UN Women.

Uprkos Istanbulskoj konvenciji i zakonskim okvirima rodno uslovljeno nasilje je i dalje sveprisutno. Skoro polovina žena u BiH iskusilo je neki oblik nasilja od svoje petnaeste godine pokazalo je OSCE-ovo istraživanje o nasilju nad ženama u BiH.

Podaci Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine pokazuju da je tokom prošle godine prijavu za nasilje u porodici podnijelo 2.290 osoba. Od toga optuženo, odnosno osumnjičeno je bilo 2.009 muškaraca.

Nasilje nad ženama nije izolovano samo u Bosni i Hercegovini. Svaka treća žena suočila se sa fizičkim ili seksualnim nasiljem barem jednom u životu, kažu podaci UN Women. Nedavni slučajevi nasilja nad djevojkom u Bugarskoj doveli su do velikih nacionalnih protesta, ali i izmjene zakona o zaštiti od nasilja.

Protesti u Jablanici – Foto: Harun Čilić

RSE

Podijelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
VIŠE IZ KATEGORIJE
VEZANI ČLANCI