Od početka 2026. godine, kompanije iz Bosne i Hercegovine koje izvoze robu u Evropsku uniju morat će dokazivati da proizvode uz minimalnu emisiju CO2 – zbog primjene takozvanog evropskog CBAM mehanizma. S obzirom da BiH većinu struje dobija iz uglja, domaća privreda bi se mogla suočiti s dodatnim troškovima i otežanim izvozom.
Početkom nultih projekcije zagrijavanja Zemlje bile su zabrinjavajuće, čak do osam Celzijevih stupnjeva iznad predindustrijskog prosjeka. Danas su malo blaže, ali i zatopljenje od 3,3 stupnja znači krah klime. Slično je i s globalnom ekonomijom. Krah očekujemo do kraja stoljeća.
U istraživanju objavljenom u časopisu ‘Environmental Science and Technology: Air’, znanstvenici su pokazali da mikroplastika može “djelovati kao čestice koje stvaraju jezgru leda” ili kao mikroskopski aerosoli koji olakšavaju stvaranje kristalića leda u oblacima i u atmosferi.
‘Polarni vrtlog’ donosi intenzivnu hladnoću i jak snijeg velikim dijelovima SAD-a i Kanade. Kako je ovo zimsko vrijeme povezano s klimatskim promjenama?
Prvi mjesec u ovoj godini oborio je rekord iz prethodne godine za 0,1 stepen i prema podacima evropske klimatske službe, januar 2025. bio je najtopliji u istoriji.
Kada se pokazalo da je 2016. godina najtoplija od početka mjerenja, to nije osobito iznenadilo znanstvenike koji se bave modeliranjem klime na globalnoj skali. No onda se dogodila 2023. i oborila sve rekorde. To neki modeli nisu bili predvidjeli, na primjer oni koje su razvili u NASA-i. Međutim, modela ima jako puno.
Priča koja dominira u zadnjih nekoliko desetljeća je ona o promjeni klime na Zemlji. Možda se u svemu tome daje prevelika uloga čovjeku i njegovim ekonomskim aktivnostima u modificiranju klime. Antropogeni faktor se javlja kao djelimičan faktor klime, ali ne treba zaboraviti da u prirodi postoje klimatski ciklusi koji su se javljali mnogo prije nastanka homonida.