Partneri u kršenju ljudskih prava: EU čuvari granica uskoro i u BiH

Tokom godina, Frontex je uključen u niz kontroverzi zbog čega im je jedno vrijeme bilo blokirano odobrenje proračuna, a istragu protiv Frontexa potom je otvorio Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF). Na istragama i provjerama godinama insistira i Europski parlament. Jedan od najvećih skandala koji uključuje ovu agenciju tiče se navoda o njihovom aktivno učešću u protjerivanju tražitelja azila u Egejskom moru, na obalama Grčke.

Foto: Armin Durgut/PIXSELL

Najava početka pregovora između BiH i Frontexa došla je isti dan (12. februara) kada je grupa istraživačkih novinara objavila još jednu u nizu kontroverzi vezanih za ovu EU agenciju. Prema najnovijem istraživanju, Frontex je u periodu od početka 2021. do kraja 2023. u više navrata davao koordinate brodova libijskoj obalskoj straži koja koristi nasilne metode u pokušaju da spriječi dolazak migranata u EU. Prema navodima ovog istraživanja, Frontex službenici su svjedočili nekim od napada.

“Agencija je dio sistema koji je kreirala EU a kako bi onemogućili što više migranata od dolaska,” napisali su Bashar Deeb i Steffen Lüdke, dvojica autora koji čine dio tima ovog istraživanja koje je prošlo nezapaženo u BiH za koju je (kao i za ostale zemlje Balkana) saradnja sa Frontexom postala jedan od osnovnih uslova za saradnju sa EU.

Strateški partneri u kršnju ljudskih prava

U dokumentima Frontex zemlje Balkana opisuje kao “najbliže strateške partnere izvan EU”. “Partnerski odnosi”, koji su nametnuti kao uslov, podrazumijevaju obavezne i redovne sastanke u organizaciji Frontexa te učestvovanje u brojnim aktivnostima koje se tiču uglavnom sprječavanja migracija.

Agencija je aktivno prisutna u regiji od 2019. od kada su na granici Albanije i Grčke. Od 2021. u Tirani je sjedište regionalnog Frontexa gdje je smješten i oficir za vezu, te odakle se koordinišu aktivnosti u Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu. Statusni ugovori sa Srbijom i Crnom Gorom potpisani su 2020, a sa Sjevernom Makedonijom od 2022, što podrazumijeva i prisustvo njihovih policajaca na terenu.

Zemlje u okruženju potpisale su slične sporazume kakav će vjerovatno morati i BiH, a koji omogućavaju ne samo prisustvo europskih policajca, nego im daju i izvršna ovlaštenja, mogućnost primjene sile, uključujući upotrebu službenog oružja, municije i opreme (“samo ako je to apsolutno nužno” stoji u sporazumima). Pored toga, sporazumima se europskim policajcima u sklopu Frontexa daje imunitet od krivičnog gonjenja za djela koja “izvrše prilikom i u svrhu obavljanja službenih dužnosti tokom akcija koje se sprovode u skladu sa operativnim planom”. U praksi ovo znači da, ukoliko pripadnik Frontexa izvrši krivičnog djelo, lokalne policije ne provode istragu nego obaviještavaju direktora Frontexa u njihovom sjedištu Varšavi i nadležne organe zemlje iz koje policajac dolazi a gdje mu se može suditi, ako direktor Frontexa potvrdi da je navodno djelo počinjeno.

Ovakvi sporazumi liče na one koje BiH ima skoro tri decenije i tiču se desetina hiljada međunarodnih službenika, uključujući i pripadnike stranih vojski i policija koji su ovdje prisutni od kraja rata. Takvi ugovori u prošlosti su omogućili i nekažnjavanje pripadnika međunarodnih snaga koji su učestvovali u trgovini ženama koje su prisiljavane na prostituciju i držane kao robinje.

Kontroverze i nekažnjivost

Frontex se u proteklih 20 godina svog postojanja ekspresno razvio od gotovo minorne do jedne od najvažnijih EU agencija, sa multimilionskim budžetom i na hiljade uposlenika. Istovremeno se šire i oblasti u kojima djeluju, te jačaju veze sa drugim policijskim agencijama u i izvan EU. Frontex danas učestvuje u hitnim pograničnim intervencijama, u operacijama potraga i spašavanja, humanitarnoj pomoći, nadzoru i identifikaciji ljudi koji migriraju, analizi podataka o njima, procjeni ranjivosti pojedinaca, saradnji sa policijskim agencijama (što uključuje i Europol), prevenciji krijumčarenja i trgovine ljudima, kao i borbi protiv terorizma. Na raspolaganju im je moderna oprema za nadzor i oružje.

Tokom godina, Frontex je uključen u niz kontroverzi zbog čega im je jedno vrijeme bilo blokirano odobrenje proračuna, a istragu protiv Frontexa potom je otvorio Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF). Na istragama i provjerama godinama insistira i Europski parlament. Jedan od najvećih skandala koji uključuje ovu agenciju tiče se navoda o njihovom aktivno učešću u protjerivanju tražitelja azila u Egejskom moru, na obalama Grčke. Zbog toga, i niza drugih problema, bivši šef Frontexa, Fabrice Leggeri bio je prisiljen podnijeti ostavku 2022. godine. (Prošle sedmice je objavljeno da će Leggeri biti kandidat francuske ultradesničarkse stranke na izborima za Europski Parlament).

Prošle godine, pokrenuta je i istraga o ulozi Frontexa u jednom od najsmrtonosnijih brodoloma u kojem je kraj obale Grčke stradalo više od 500 osoba. Navodno je Frontex znao za preopterećeni brod, te su u skladu s tim trebali na vrijeme pokrenuti akciju spašavanja, ali to nisu uradili.

Jačanje eurpske tvrđave

Od 2018. godine, Frontex nadzire i hrvatsku teritoriju, ali nisu osudili nasilje na granicama ove zemlje, niti su povukli svoju misiju. Štaviše, prošle godine su potpisali novi memorandum sa Hrvatskom kojim im je omogućeno da rasporede vlastite stručnjake koji će učestvovati u deportacijama. Dobar dio tih deportacija odbvija se po sporazumima o readmisija sa BiH.

Sara Kekuš, iz Centra za mirovne studije iz Hrvatske, u razgovoru za Novosti tvrdi da je djelovanje Frontexa općenito, pa tako i u Hrvatskoj, obavijeno velom tajni. Također smatra da je prisustvo Frontex službenika “i zabrinjavajući opseg ovlasti u susjednim nam državama, a koje još nisu članice Unije, ne ulijevaju povjerenje da će dogovorena suradnja počivati na poštivanju prava i dostojanstva migranata na hrvatskim granicama i teritoriju”.

U Srbiji, gdje su patrole Frontexa svakodnevnica, aktivisti organizacije KlikAktiv svjedočili su u prošle godine da su pripadnici Agencije sudjelovali u nasilnim deložacijama ljudi koji su privremeno utočište nalazili u napuštenim objektima na sjeveru, te u njihovom nasilnom premještanju na jug, odnosno što dalje od vanjske EU-granice. “Angažman Frontexa u Srbiji definitivno nije dovoljno transparentan i mi o njihovim aktivnostima zapravo saznajemo od samih izbeglica, radom na terenu i iz različitih drugih izvora. Policijske akcije “čišćenja” skvotova i nasilje na severu zemlje intenzivirali su se od momenta kada je Frontex došao u ovu regiju,” pojasnila je za Novosti Milica Švabić iz Klikaktiva – Centra za razvoj socijalnih politika.

Za razliku od Srbije i Hrvatske, u BiH nema organizacija koje će ukazati na eventualne probleme u aktivnostima Frontexa, što je slučaj i u Crnoj Gori, Albaniji ili Sjevernoj Makedoniji o kojima ništa nbe znamo. Iz svih ovih zemalja, nasilno sprečavanje migranata da traže azil, se dešava svakodnevno. Transparentnost rada Agencije ili odnos koji imaju sa vlastima, ostaju problem.

Predstavnici EU i međunarodnih organizacija i ambasada u BiH kao prednost koju donosi prisustvo Frontexa navode “integraciju u zajednički europski sigurnosni prostor”. “Unapređenje sigurnosti granica, ostvareno u partnerstvu i saradnji sa institucijama EU, predstavlja važan korak na putu pristupanja BiH u EU i jasno demonstrira snažniju opredijeljenost za sigurniju budućnost,” rekao je Visoki predstavnik Christian Schmidt. Borba protiv korupcije, siromaštvo, nefunkcionalne vlasti, nepostojanje vladavine zakona, ostali problemi koji more ljude koji žive u BiH, nisu prioritet za tvrđavu Europu.

Podijelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
Nidžara Ahmetašević

Nidžara Ahmetašević

VIŠE IZ KATEGORIJE
VEZANI ČLANCI