Foto: New York Times
Daniel Ellsberg, analitičar vlade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) koji je postao jedan od najpoznatijih uzbunjivača kada je medijima proslijedio takozvane “Pentagonske papire”, preminuo je u 93. godini, piše Guardian.
Njegovu smrt potvrdili su članovi porodice. Elsberg je u martu objavio da ima rak pankreasa koji se ne može operisati.
Ljekari su mu rekli da će živjeti još tri do šest mjeseci, a on je odlučio da ne ide na hemoterapiju, već da ode na palijativno zbrinjavanje.
“Nemam nikakav fizički bol. Moj kardiolog mi je dozvolio da prekinem sa dijetom bez soli koju držim proteklih šest godina. Ovo mi je dramatično poboljšalo život – imam zadovoljstvo da jedem svoju omiljenu hranu”, napisao je Ellsberg tada.
“Pentagonski papiri” su dokumenti o politici Sjedinjenih Američkih Država prema Vijetnamu između 1945. i 1967. godine. Pokazali su da je više administracija bilo svjesno da SAD ne mogu da pobijede u Vijetnamskom ratu.
Do kraja 1975. godine u tom ratu poginulo je više od dva miliona civila u Vijetnamu, Laosu i Kambodži, oko milion vojnika sjevernog Vijetnama i Vijetkonga, oko 250.000 južnovijetnamskih vojnika i 58.000 Amerikanaca, dok su 304.000 bile ranjene.
“Pentagonski papiri” su izazvali senzaciju 1971. godine kada su ih objavili najprije New York Times, a potom Washington Post i drugi listovi, nakon što je vrhovni sud SAD presudio da administracija predsjednika Ričarda Niksona nije upravu u tvrdnji da njihovo objavljivanje ugrožava nacionalnu bezbjednost.
Holivudski hit film “Post” iz 2017. godine, sa Tomom Henksom i Meril Strip, bavi se ovim događajima.
Ellsberg je u Vijetnam otišao sredinom 1960-ih kao civilni analitičar pri Ministarstvu odbrane, kako bi sproveo studiju taktika protiv gerilaca. U trenutku kada je objavio dokumente, radio je za Rand korporaciju.
“Poslije dvije godine u Vijetnamu, izvještavao sam veoma snažno da nema šanse za napredak bilo kakve vrste i da rat ne treba nastaviti. To je postalo viđenje većine američkog naroda i prije nego što su ‘Pentagonski papiri’ izašli”, rekao je Ellsberg 2021. godine, gotovo pola vijeka nakon što je objavio dokumenta.
Ellsbergu je suđeno 1973. godine po optužbama za špijunažu, zavjeru i krađu vladine imovine. Prijetila mu je kazna od 115 godina zatvora. Optužba je odbačena zbog nedoličnog činjenja vlade, među kojima su provala u kancelariju Ellsbergovog psihijatra, dio rastućeg skandala koji je na kraju doveo do ostavke Ričarda Niksona 1974. godine.
