Kako Vladini modeli nisu polučili očekivane rezultate, HNB dodatnom likvidnošću pokušava potaknuti ulaganja u projekte koji bi brzo mogli poboljšat izvoz
Pravi potez u pravo vrijeme”, nekoliko je vodećih bankara upravo takvim riječima popratilo za većinu iznenadnu odluku guvernera Željka Rohatinskog da se bankama otpusti 850 milijuna eura ili 6,3 milijarde kuna s ciljem kreditiranja projekata u gospodarstvu, ponajprije izvozno orijentiranom.
Od bankara je guverner dobio samo aplauze, a drukčije reakcije ne treba očekivati ni u redovima poduzetnika. Kad se tome doda da je odluka, prema priopćenju HNB-a, donesena “nakon konzultacija s vodećim bankama i poslodavcima” (nema Vlade!) ne čudi što prva tumačenja stručnjaka nerijetko nadizlaze okvire monetarne politike zadirući i u čistu politiku. “Ovakvim iskazivanjem suodgovornosti za ekonomski rast guverner i HNB se dodatno proklamiraju kao faktor rasta. Lukav potez. HNB s približavanjem EU ionako mora harmonizirati regulativu. No i mimo toga to je odličan potez primjeren vremenu. Netko nudi izlaz…”, komentar je iskusnog bankara. Drugi se ističe kako spomenutih 850 milijuna eura realno odražava trenutni potencijal poslovno održivih investicijskih projekata koji su spremni za realizaciju pa je dobro da se što prije potakne njihovo aktiviranje.
Kakav je plan Rohatinskog? Hrvatska narodna banka najnoviju će odluku provesti spuštanjem stope minimalne pokrivenosti deviznih obveza deviznim potraživanjima sa 20 na 17 posto, a odluka na snagu stupa njezinom objavom u Narodnim novinama. Kako objašnjavaju u HNB-u, time se potpuno neovisno o dosadašnjim Vladinim modelima kreditne potpore (koji, ističu, nisu polučili očekivane rezultate) nastoje “potaknuti ulaganja u nove projekte koji bi u što kraćem roku mogli pridonijeti poboljšanju izvoza i stanja platne bilance, a tako i otvaranju radnih mjesta”. Na temelju pak konzultacija s vodećim bankama i poslodavcima u središnjoj banci procjenjuju da bi to bila “poglavito ulaganja u prerađivačkoj industriji i turizmu”.
Guvernerova odluka zanimljiva je i s obzirom na već postojeću visoku likvidnost u bankovnom sustavu što, među ostalim, pokazuju prekonoćni viškovi na razinama oko 7 milijardi kuna. No, osim što bankari ističu kako samo taj pokazatelj nije relevantan za kreiranje ozbiljnijih portfelja, prvi čovjek HNB-a ističe da bi “dodatni iznos za ulaganja trebao donijeti lakšu realizaciju kredita i povoljnije kamatne stope od dosadašnjih”. Na devizna sredstva koja moraju držati u okviru minimalne devizne pokrivenosti obveza likvidnim deviznim potraživanjima banke (mahom vani) dobivaju simbolične kamate, neznatno iznad referentnog euribora. Snižavanje te stope s efektom otpuštanja 6,3 milijarde kuna koje mogu plasirati u kredite znači im potencijalno veće prinose čak i uz smanjivanje kamatne stope za klijente.
“Investicijski projekti koji će se tako kreditirati mogli bi se plasirati uz nešto veću premiju negoli je pri zaduživanju ima država”, kaže nam jedan od sugovornika, ističući kako bi to u konačnici moglo značiti kamatu oko pet posto ili malo više od pet posto. U prvim reakcijama na jučerašnju odluku guvernera Rohatinskog i tajming se pokazao dosta intrigantnim, što u kontekstu skorog državnog (ino)zaduženja, što s aspekta očekivanih značajnih odljeva deviza po povlačenju dobiti banaka u vlasništvu stranaca i utjecaju na tečaj.
