Dejan Rakita/PIXSELL
Glumcu Albanu Ukaju roditelji iz Prištine u Sarajevo su za 22 godine, koliko tu živi, došli dvaput. Ne dolaze jer im trebaju vize, a procedure su teške i ubijaju dostojanstvo, kaže Ukaj.
Najave da bi vize mogle biti ukinute nakon potpisivanja sporazuma o mobilnosti na Zapadnom Balkanu, iz novembra 2022. godine u okviru Berlinskog procesa, su upitne nakon novih blokada iz entiteta Republika Srpska (RS).
“Doći će vrijeme preuzimanja odgovornosti za ugrožavanje osnovnih ljudskih sloboda”, komentira Ukaj najavu političara iz entiteta RS da će dodatno blokirati sporazum.
Ukidanju viza s Kosovom godinama se protive političari iz tog bh. entiteta, na čelu s entitetskim predsjednikom Miloradom Dodikom, liderom vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Nove blokade naziru se nakon nedavnog istupa predsjedavajuće Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, inače dužnosnice SNSD-a, koja je to pitanje proglasila destruktivnim po vitalni interes entiteta RS-a.
Cvijanović je mogućnost veta “obrazlažila eskalacijom krize na sjeveru Kosova”, te istakla da “režim” premijera Kosova Albina Kurtija “ne zaslužuje benefite”.
On je 21. juna najavila pokretanje veta, kao ustavne mogućnosti za članove Predsjedništva BiH, čime bi sporazum o bezviznom režimu bio dodatno cementiran.
“Ovo pripada nekom 15. vijeku i ubija ljudsko dostojanstvo. Vrijeme prolazi i ne možemo ga vratiti. Roditelji stare, mi starimo i to mi je najtragičnije”, komentira 43-godišnji glumac, koji je rođen u Prištini, a živi i radi u Sarajevu.
Dodaje da nije isključeno da se zbog kršenja osnovnih ljudskih prava obrati i Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.
Gdje Cvijanović vidi problem?
Jedan od tri sporazuma o mobilnosti na Zapadnom Balkanu, koji su potpisani u novembru 2022. godine u okviru Berlinskog procesa, odnosi se na slobodu kretanja s osobnim iskaznicama na Zapadnom Balkanu, a ostala dva na priznavanje univerzitetskih diploma i profesionalnih kvalifikacija.
U slučaju Kosova i BiH to znači i ukidanje viznog režima koji godinama opterećava stanovnike dviju zemalja.
No, političari iz RS-a odbijaju ratifikaciju, iako je bivši predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija, koji je kadar Dodikove stranke, bio potpisnik tog dokumenta u Berlinu prošle godine.
“U principu sam za slobode kretanja građana i roba, ali u ovim okolnostima Priština ne može sada biti dio ovog aranžmana”, izjavila je Cvijanović 21. juna za Radio-televiziju Republike Srpske (RTRS).
Pokretanje veta najavila je nakon što je preglasana na sjednici Predsjedništva BiH, kada se izjasnila protiv zaključka o usvajanju sporazuma o slobodi kretanja s osobnim iskaznicama, o priznavanju univerzitetskih diploma i profesionalnih kvalifikacija.
Zaključke o usvajanju tih sporazuma, koji su dogovoreni u okviru Berlinskog procesa, podržali su Denis Bećirović i Željko Komšić, njene kolege u Predsjedništvu BiH.
Potez Željke Cvijanović u međuvremenu je pozdravio njen stranački šef i predsjednik RS Milorad Dodik, ističući da je on “odgovoran u odnosu na odbranu pozicija RS-a i da će ga Narodna skupština podržati dvotrećinskom većinom”.
Ustavom BiH definirano je da član Predsjedništva BiH može odluku Predsjedništva, s kojom se ne slaže, proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju s koje je izabran.
U ovom slučaju, Ustav predviđa da se o vetu izjasni Narodna skupština RS, a ukoliko dobije podršku poslanika, zaključci Predsjedništva bit će bez učinka.
Kako bi veto Željke Cvijanović “zaživio” potrebno je da ga podrži dvije trećine zastupnika Narodne skupštine RS-a, odnosno 56 od ukupno 83.
Pada Berlinski proces?
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković ocjenjuje za RSE da će, u slučaju da Narodna skupština RS podrži veto, “pasti sporazumi Berlinskog procesa”.
Konaković tvrdi da je vladajuća koalicija na državnom niovou ranije postigla dogovor o odobravanju dva sporazuma, koji se odnose na priznavanje profesionalnih kvalifikacija i univerzitetskih diploma na Zapadnom Balkanu.
Načelna podrška za ta dva sporazuma dana je na sjednici Vijeća ministara BiH 19. aprila, kada je rečeno da će treći, onaj o osobnim iskaznicama, biti predmet naknadnog političkog dogovora.
Prema važećim propisima, međunarodne sporazume moraju odobriti Vijeće ministara BiH i Predsjedništvo BiH, nakon čega ga ratificira Parlament BiH.
“To je sporazum zbog svih zemalja, ne samo zbog Kosova. Oni (političari iz RS, op. a.) bili su spremni da podrže dva, a onda se na sjednici Predsjedništva našao i treći. Da li su oni zbog revolta reagirali vetom, to ne znam. Ovo pokazuje da konflikti i preglasavanje ne donose ništa i vraćamo se pet koraka nazad”, kaže Konaković.
Inače, vlast na državnom nivou u BiH čine SNSD, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH i nekoliko stranaka okupljenih oko Socijaldemokratske partije BiH.
“U Vijeću ministara BiH smo završili svoje, kao i Predsjedništvo BiH, a Parlament sada treba ratificirati. No, ukoliko Narodna skupština RS to obori onda je to blokiran proces”, ističe Konaković.
Sporazume o međusobnom priznavanju ličnih karata, univerzitetskih diploma i profesionalnih kvalifikacija potpisale su u novembru prošle godine, uz BiH, Albanija, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija.
Da bi primjena počela, neophodno je da dokumente u roku od 18 mjeseci ratificiraju parlamenti u svakoj od država.
Šta je Berlinski proces?
Berlinski proces je međuvladina inicijativa čiji je cilj povezivanje zemalja Zapadnog Balkana i Evropske unije i pomoć da međusobne veze grade na bazi evropskih vrijednosti.
Osnovan je 2014. godine na inicijativu bivše njemačke kancelarke Angele Merkel.
Služi kao platforma za suradnju na visokom nivou između zvaničnika Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije, a fokus je stvaranje zajedničkog regionalnog tržišta, sa oko 18 miliona ljudi.
Cilj je da zemlje Zapadnog Balkana surađuju u razvoju infrastrukture, smanjenju nezaposlenosti, povećanju konkurentnosti privrede, međusobnom pomirenju, obrazovanju, ekologiji.
U okviru Berlinskog procesa potpisani su sporazumi o međusobnom priznavanju osobnih iskaznica, univerzitetskih diploma i profesionalnih kvalifikacija.
Također, dogovorena je suradnja u oblasti prometa, energetike, ekologije, digitalizacije i rominga.
Samiti Berlinskog procesa održavaju se jednom godišnje, a posljednji je održan u novembru 2022. u Berlinu. Sve zemlje Zapadnog Balkana potpisale su na samitu istovjetne sporazume i obavezale se na njihovu ratifikaciju.
Do sada su ih ratificirale sve zemlje, osim BiH, dok je taj posao u Crnoj Gori u završnoj fazi, naveli su za RSE iz Vijeća za regionalnu suradnju (RCC), jednog od porednika u potpisivanju sporazuma.
“Nadamo se da će BiH uskoro ratificirati sporazume i tako pokazati zajedničko opredjeljenje za prevazilaženje regionalnih izazova. Sve je do politike, a u ovom slučaju se radi o obavezama koje su preuzete i koje treba ispoštovati”, kazala je za RSE generalna tajnica RCC-a Majlinda Bregu.
Kako do vize?
BiH je, pored Srbije, jedina država Zapadnog Balkana koja nije priznala Kosovo.
Za priznanje je potrebna suglasnost sva tri člana Predsjedništva BiH, a tome su se od 2008. kada je Kosovo proglasilo nezavisnost protivili svi članovi koji dolaze iz Republike Srpske.
Prema odluci Vijeća ministara BiH od 2012. godine, državljani Kosova ne mogu turistički putovati u BiH.
Oni su obvezni pribaviti vizu koja se ne lijepi u pasoš, već izdaje na posebnom obrascu “samo u izuzetnim slučajevima” u ambasadama BiH u Skoplju, Podgorici i Beogradu.
Zbog rigoroznog viznog režima BiH za državljane Kosova, zvanična Priština je 2014. godine uzvratila istim mjerama, uvodeći vize za bh. državljane.
“Dobijanje vize je složen, skup i dugotrajan postupak pri čemu otprilike samo jedna od tri osobe dobije vizu. Govorimo o ljudima, spajanju porodica, pa čak i privrednika”, kaže Bregu.
Istraživanje Balkan Barometar pokazuje da 59 posto privrednika na Zapadnom Balkanu smatra da bi putovanje samo sa osobnom iskaznicom bilo korisno za njihov posao, kažu u RCC.
Prema istom istraživanju, 67 posto građana BiH smatra da regionalna suradnja doprinosi poboljšanju političke, ekonomske i sigurnosne situacije u regiji.
Kada je riječ o priznavanju akademskih kvalifikacija, u regiji je u 2022. godini podneseno 6.000 zahtjeva. Priznavanje visokoškolske diplome košta između 300 i 500 eura, a postupak traje i po nekoliko mjeseci.
