foto: arhiva
Senat Univerziteta u Sarajevu je na sjednici 29. marta oduzeo Sebiji Izetbegović zvanje redovne profesorice na katedri za ginekologiju i akušerstvo, Medicinskog fakulteta.
Izetbegović je direktorica Kliničkog centra u Sarajevu, poslanica u Skupštini Kantona Sarajevo i supruga predsjednika Stranke demokratske akcije, najveće konzervativne bošnjačke partije u Bosni i Hercegovini.
Izetbegović nema pravo žalbe na ovu odluku ali može pred nadležnim sudom pokrenuti upravni postupak.
Senat Univerziteta se nije bavio doktorskom disertacijom, rekao je rektor Škrijelj, obzirom da je on predmet provjere nadležne inspekcije. Inspekcija treba odgovoriti na pitanje da li je Izetbegović mogla da prijavi doktorsku disertaciju bez magistarskog studija.
Senat je Sebiji Izetbegović 6. marta poništio zvanje magistrice medicinskih nauka, utvrdivši da nije stečeno u skladu sa zakonom.
Naime, univerzitetska komisija nije mogla potvrditi da je Izetbegović zaista položila ispite na postdiplomskom studiju u Zagrebu, koji su joj u Sarajevu priznati za polaganje magistarskog ispita.
Inspektori Uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo su 24. marta nastavili kontrolu na Univerzitetu u Sarajevu, po prijavi za poništenje i njene doktorske diplome.
Nakon poništenja akademskih zvanja, Izetbegović će moći nastaviti raditi kao liječnica, ali ne i kao profesorica na Medicinskom fakultetu.
Šta je sporno u njenom studiju?
Izetbegović je navela da je postdiplomski studij počela u Zagrebu, gdje je položila dio ispita, a završila u Sarajevu. Poziva se na indeks iz Zagreba, koji je 7. marta sarajevska policija po nalogu Općinskog suda dostavila u Tužilaštvo Kantona Sarajevo.
Rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj je kazao da su od Medicinskog fakulteta u Zagrebu dobili zvaničan akt da ne mogu potvrditi vjerodostojnost indeksa Sebije Izetbegović sa studija u Zagrebu, niti izdati uvjerenje o položenim ispitima.
Kao razlog su naveli to ‘što u dosjeu u Zagrebu ne postoji dokumentacija koja to potvrđuje.
”To nije nađeno ni na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Ako su ispiti priznati, oni su trebali biti u njenom sarajevskom indeksu i opečaćeni da su položeni u Zagrebu i priznati u Sarajevu”, kazao je rektor Škrijelj.
Izetbegović je ranije najavila podnošenje krivične prijave za zloupotrebu položaja i prekoračenja ovlasti, za diskriminaciju kao i za iznošenje neistina u pokušaju njene diskreditacije kao redovne profesorice Univerziteta u Sarajevu.
Javne izjave koje su u pitanje dovele vjerodostojnost akademskih zvanja Sebije Izetbegović počele su u maju 2021. godine.
Tužilaštvo Kantona Sarajevo je tad pokrenulo istragu o njenoj diplomi a od hrvatskih vlasti je zatražena dokumentacija o spornom postdiplomskom studiju u Zagrebu.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske saopćilo je ranije da Sebija Izetbegović jeste upisala poslijediplomski studij u Zagrebu, ali da to ministarstvo nema podatke o položenim ispitima.
Ko postavlja i razrješuje direktora KCUS-a?
Sebija Izetbegović, koja u aprilu puni 63 godine, direktorica je Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) od 2016. godine. Prije toga je tri godine bila direktorica Opšte bolnice, druge po veličini medicinske ustanove u Sarajevu.
Četverogodišnji mandat joj ističe u januaru 2024. godine. Suglasnost za imenovanje direktora KCUS-a daje ministar zdravstva Federacije BiH.
Vlasnici/osnivači su Federacija BiH i pet od ukupno deset kantona u ovom entitetu – Zeničko-dobojski (ZDK), Bosanskopodrinjski (BPK), Unsko-sanski (USK), Srednjobosanski (SBK) i Kanton Sarajevo (KS).
Upravni odbor KCUS-a ima 11 članova i Vlada Federacije ga imenuje na prijedlog osnivača ove ustanove na mandat od četiri godine.
Dva člana predlaže Kanton Sarajevo, a po jednog ostala četiri kantona. Pored toga, dva člana predlaže Federalno ministarstvo zdravstva, a tri člana su iz reda uposlenika KCUS-a od kojih najmanje dva moraju biti zdravstveni radnici.
Vlada Federacije BiH je u aprilu 2022. imenovala deset članova, pri čemu je imenovala samo jednog člana ispred Kantona Sarajevu, te tri člana iz reda uposlenih u KCUS-u.
Vlast u Kantonu Sarajevo čine Socijaldemokratska partija (SDP) BiH, Narod i Pravda (NiP) i Naša stranka (NS).
Te stranke nisu u trenutnoj Vladi Federacije, koju od 2014. godine čine Stranka demokratske akcije (SDA), čiji je kadar Sebija Izetbegović, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH i Savez za bolju budućnost.
Prema potpisanom koalicijskom dogovoru, novu parlamentarnu većinu u Federaciji BiH predvodi koalicija stranaka koje ne žele koalirati sa SDA pa će ova stranka uskoro najvjerovatnije otići u opoziciju u ovom entitetu.
