foto: arhiva
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt poništio je antidejtonske zakone koje je usvojila Narodna skupština entiteta Republika Srpska u vezi s neobjavljivanjem odluka visokog predstavnika i neprimjenjivanjem odluka Ustavnog suda BiH.
Schmidt je također donio odluku o izmjeni Krivičnog zakona BiH tako da će se bilo kakve nezakonite radnje kojima se narušava ustavni poredak tretirati kao krivično djelo. Izmjenama je kriminalizirano nepoštovanje i neprovođenje odluka visokog predstavnika, a kazna može iznositi do pet godina zatvora.
“Entitetske skupštine nemaju nadležnost da derogiraju odredbe BiH i nemaju pravo da derogiraju jurisdikciju ključnih dejtonskih institucija. Ovo je napad na Ustavni sud BiH i pokušaj ugrožavanja pravnog i ustavnog okvira zemlje i ključnih elemenata Daytona, kao što odluke visokog predstavnika”, rekao je Schmidt u obrazloženju svojih odluka, 1. jula.
Poručio je da zakon o visokom predstavniku neće stupiti na snagu, kao i da je sva procedura što se tiče toga završena.
“Odlučio sam i da zakon NSRS o neprovođenju oH?dluka Ustavnog suda BiH na teritoriji RS ne stupi na snagu. S obzirom da smo imali antidejtonske zakone u NSRS odlučio sam da izmijenim Krivični zakon BiH tako da će se radnje kojim se narušava ustavni poredak zemlje tretirati kao krivično djelo”, naglasio je Schmidt i dodao da oni koji pokušaju srušiti ustavni poredak moraju biti procesuirani.
Istaknuo je i da se zakon o Ustavnom sudu BiH može mijenjati, ali samo onako kako je to određeno Ustavom BiH, te da bi svaka primjena pomenutih poništenih zakona RS-a mogla spadati u okvire krivičnih djela.
“Oni će snositi posljedice za svoje postupke – sve opcije su na stolu. Znate koji je to spektar bonskih ovlasti koje mogu koristiti, a sve opcije su na stolu. Nadam se da će se politički akteri urazumiti i da će, a sreo sam dosta odgovornih političara koji intenzivno rade na tome da ova zemlja ostvari neki napredak, uraditi konkretne korake”, rekao je Schmidt.
Dodao je da najveće posljedice neodgovornog ponašanja pojedinih političara snose građani Republike Srpske.
“Ja ih poštujem, kao i sve građane BiH, i oni ne bi trebali imati život u kojem dominiraju ideje pojedinaca”, poručio je Schmidt.
Odluke visokog predstavnika uslijedile su nakon što je Narodna Skupština entiteta Republika Srpska glasala za neprimjenjivanje odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji entiteta, što je međunarodna zajednica, ali i dio bh. zvaničnika označio kao narušavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i kršenje Ustava BiH.
Zakonom, koji je Narodna skupština usvojila 27. jula, odluke državnog Ustavnog suda neće se primjenjivati i izvršavati na teritoriji RS-a dok Parlamentarna skupština BiH ne donese Zakon o Ustavnom sudu.
Predsjednik entiteta RS Milorad Dodik, proruski lider Srba u BiH, koji je dugo kritizirao Ustavni sud zbog toga što ima strane sudije, pokrenuo je glasanje nakon što je sud prošle sedmice odlučio promijeniti pravila kako bi mogao sazivati sjednice i donositi odluke bez srpskih sudija, odnosno spriječiti blokade u radu Suda zbog poteza iz RS-a.
Skupština RS-a je ranije također usvojila zakonske izmjene koje podrazumijevaju da se odluke visokog predstavnika u BiH više neće objavljivati u službenom glasniku, što je u RS-u uvjet da na snagu stupi neki zakon ili odluka postane važeća.
Dodik je ranije u subotu, 1. jula, kad je bilo najavljeno obraćanje visokog predstavnika poručio da “šta god odluči, u RS-u se neće poštovati”.
Daytonskim mirovnim sporazumom, službeno potpisanim 14. decembra 1995. godine, završen je rat u BiH. Aneksom 10 na taj sporazum visokom predstavniku, odnosno OHR-u, se “stavlja u zadatak da prati provedbu sporazuma”.
Na koji način je Schmidt izmijenio Krivični zakon?
Posljednjom odlukom visoki predstavnik izmijenio je tri člana Krivičnog zakona BiH.
Prva se odnosi na član Zakona o pokušaju izmjene ustavnog poretka i svrgavanja najviše institucije BiH “silom ili prijetnjom silom”. Predviđena kazna je najmanje pet godina zatvora.
Zakonu je dodan dio o tome da će biti kažnjen i onaj ko, osim silom ili prijetnjom silom, i na neki drugi “nezakonit način” pokuša izmijeniti ustavni poredak.
Schmidt je izmjenama omogućio i da se za ovo krivično djelo izriče mjera “zabrane vršenja dužnosti”, prestanak službene dužnosti i prestanak radnog odnosa, oduzimanje odlikovanja, zabrana vršenja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, sudskom, upravnom ili bilo kom organu koji se u cijelosti ili djelomično financira iz javnih sredstava.
Krivičnom zakonu dodan je i dio u kojem se kriminalizira nepoštovanje odluka visokog predstavnika. Kaznom od šest mjeseci do pet godina bit će kažnjena svaka službena osoba, na svim nivoima vlasti u BiH, koja ne primjenjuje, ne provodi ili na drugi način ne poštuje odluku visokog predstavnika, ili koja sprječava ili na drugi način ometa njenu primjenu, provedbu ili provođenje. Za onog ko počini djelo, izriče se mjera zabrane vršenja službe.
Izmjena Krivičnog zakona u članu o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH izmijenjena je tako da je dodan dio o kažnjavanju svake službene osobe na svim nivoima vlasti koja ne provodi, ne poštuje ili ometa provedbu, osim odluka, i privremene mjere Ustavnog suda BiH. I u ovom dijelu Zakona osobama koje počine djelo izriče se mjere zabrane vršenja službe.
Sve odluke visokog predstavnika stupaju na snagu odmah po objavljivanju na web-stranici Ureda visokog predstavnika.
