U junu se Microsoft obvezao da će diljem svijeta koristiti sto posto obnovljive izvore energije do 2025; Foto Davor Puklavec/PIXSELL)
Kad je 1970-ih zbog širenja tehnoloških kompanija za južni dio Zaljevskog područja San Francisca skovan naziv Silicijska dolina, iz upotrebe je iščeznuo naziv Dolina radosti srca, kao i voćnjaci po kojima se područje dotad zvalo.
U indijskim selima, po kojima se Silicijska dolina posljednjih godina širi, sada možemo pratiti slične, ali čak i kratkoročno manje lukrativne scenarije. Microsoft tako gradi podatkovni centar u Mekagudi, selu u južnoj indijskoj državi Telangana, za koji se očekuje da će početi raditi nagodinu. Oko 70 posto centra je izgrađeno, ali je u julu s radovima zapelo jer je korporacija upala u probleme sa seoskim vijećem. Grupa lokalnih stanovnika podnijela je peticiju protiv Microsofta u kojoj tvrde da je kompanija nezakonito zauzela zemljište izvan granica svog posjeda i industrijski otpad iskipala u obližnje jezero Tungakunta. Navode da praksa Microsofta i sličnih kompanija u okrugu šteti egzistenciji životinja i ljudi te traže da indijska vlada ograniči i nadzire djelovanje tih kompanija.
Selo s oko tisuću stanovnika na periferiji je indijskog tehnološkog središta Hajderabada i među najvećim je proizvođačima mlijeka u okrugu. Posljednjih je godina proizvodnja mlijeka postala manje unosna jer troškovi proizvodnje stalno rastu, kako zbog nedostatka radne snage, tako i zbog sve lošije kvalitete tla. Na upit o optužbama stanovnika Mekagude, iz Microsofta su za portal Rest of World kazali da su udovoljili propisima i da imaju potrebne dozvole od relevantnih administrativnih odjela. Naveli su i da je Microsoft “predan odgovornoj izgradnji i upravljanju podatkovnim centrima”, kao i radu “za dobrobit zajednice” te da “njeguju lokalne ekosustave s projektima obnove i povećavaju opskrbu lokalnom obnovljivom energijom”.
U junu se Microsoft obvezao da će diljem svijeta koristiti sto posto obnovljive izvore energije do 2025. i da će do 2030. u svojim podatkovnim centrima postati vodno pozitivan, odnosno doprinositi više vode nego što je troši. U Mekagudi se, međutim, iz lokalnog proračuna investira u Microsoft, lokalne vlasti financiraju kanale za poplavne vode i izgradnju novog mrežnog voda za napajanje kako bi se ispunile potrebe za napajanjem podatkovnog centra nakon što bude dovršen. Pogon u Mekagudi dio je Microsoftovog plana za stvaranje masivnog čvorišta podatkovnih centara u državi Telangana. Centar će biti jedan od šest takvih objekata koje se planira razviti u sljedećih 15 godina.
Uz Kinu, Indija je azijska zemlja u kojoj niče najviše takvih projekata, a izgradnja podatkovnih centara po Indiji predstavlja se kao krčenje puta prema tehnološkom suverenitetu zemlje. Japanski NTT Data, jedan od najvećih svjetskih operatera podatkovnih centara, već je izgradio 18 takvih objekata u Indiji. Pitanje je o kakvom se i čijem točno (tehnološkom) suverenitetu radi, jer se u Indiji u ovoj domeni redaju samo strane korporacije, ugrožavajući pritom egzistenciju lokalnih stanovnika i iscrpljujući okoliš. Prosječni podatkovni centar dnevno potroši količinu vode koja bi pokrila potrebe dnevne kućanske upotrebe za između 30.000 i 50.000 ljudi, a Indija je već pogođena toplinskim valovima i nestašicom vode. Velik je problem i odlaganje digitalnog i elektroničkog otpada, jedne od najbrže rastućih kategorija otpada na svijetu. Gospodarenje tim otpadom i dalje je neadekvatno i većinski autsorsano u Indiju i druge zemlje takozvanog Trećeg svijeta.
