foto: dpa
Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdoan u maju mjesecu suočava se sa najvećim ispitom u 20 godina vladavine. Na izborima se odlučuje, ne samo to ko će biti na čelu Turske već i kako će se vladati, kao i kuda ide ekonomija ove zemlje i kakvu ulogu može odigrati u konfliktima u Ukrajini i na Bliskom istoku.
Predsjednički i parlamentarni izbori zakazani su za 14. maj, tri mjeseca poslije razornih zemljotresa koji su pogodili jugoistok Turske ostavivši milione bez domova i usmrtivši desetine hiljada ljudi.
Opozicija je za predsjedničkog kandidata izabrala Kemala Kiličdaroglua, lidera Republikanske narodne partije (CHP), i formirala savez ciljajući istovremeno i na lijeve i desne glasače kao i one sa islamstičkim korijenima u politici.
Opozicija je obećala da će preokrenuti mnoge politike Erdoana koji je zagovarao vjersku pobožnost, diplomatiju uz podršku vojske i niske kamatne stope.
Kakav je ulog izbora unutar Turske?
Najmoćniji vođa još od Mustafe Kemala Ataturka, osnivača moderne Turske Republike prije jednog vijeka, Erdoan i njegova Partija pravde i razvoja (AKP) sa islamističkim temeljima udaljila je Tursku od Ataturkovog sekularnog modela.
Takođe, Erdoan je centralizovao moć oko izvršnog predsjedništva, smještenom u palati sa 1.000 prostorija na periferiji Ankare, u kojoj se kroje politike turske ekonomije, sigurnosti, unutrašnjih i inostranih poslova.
Kritičari navode na je njegova uprava ušutkala neslaganje, narušila prava i stavila pravosudni sistem pod svoju kontrolu. Ove optužbe zvaničnici negiraju govoreći da su zaštitili građane od jedinstvenih sigurnosnih prijetnji uključujući pokušaj puča 2016. godine.
Ekonomisti kažu da su Erdoanove odluke u vezi nižih kamata dovele do skoka inflacije od 85 posto 2022., najviše u posljednje 24 godine i pad lire na jednu desetinu njene vrijednosti u odnosu na američki dolar u posljendnjih deset godina.
Kakav je ulog izbora u Turskoj na ostatak svijeta?
Pod Erdoanom Turska je jačala vojnu moć na Bliskom istoku i šire, pokrenula četiri napada na Siriju vodeći ofanzivu protiv kurdskih militanata u Iraku i slala vojnu podršku Libiji i Azerbejdžanu.
Turska je takođe prošla niz diplomatskih okršaja sa regionalnim silama – Saudijskom Arabijom, Egiptom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Izraelom, kao i zastoj u rješavanju pitanja sa Grčkom i Kiprom u vezi pomorskih granica na istočnom Sredozemlju sve dok prije dvije godine nije promijenila stav i potražila načine za približavanje nekim od svojih suparnika.
Erdoan je kupio protivvazdišni odbrambeni sistem od Rusije što je izazvalo sankcije vojne industrije Sjedinjenih Država protiv Ankare, dok je njegova bliskost sa ruskim predsjenikom Vladimirom Putinom navela kritičare da se zapitaju koliko je Turska posvećena NATO savezu. Primjedbe Ankare na članstvo Švedske i Finske NATO-u takođe su pojačale tenzije.
Međutim, Turska je takođe posredovala u dogovoru o izvozu žitarica iz Ukrajine podvlačeći tako svoju potencijalnu ulogu kojom Erdogan iskazuje napore da se okonča rat u Ukrajini. Nejasno je da li bi njegov nasljednik imao isti profil koji je on kreirao na svjetskoj pozornici što je nešto što će se vjerovatno isticati tokom izborne kampanje.
Šta su obećanja opozicije?
Najveće dvije opozicione partije, sekularistička Republikanska narodna partija (CHP) i nacionalistička Dobra partija (IYI) desnog centra, ujedinile su se sa manjim strankama na platformi da će primijeniti mnoge politike s Erdoanovim potpisom.
Obećali su da će obnoviti nezavisnost centralne banke i promijeniti netipičnu Erdoanovu ekonomsku politiku. Takođe bi rasformirali njegovo izvršno predsjedništvo u korist prethodnog parlamentarnog sistema i poslali natrag sirijske izbjeglice.
Erdoan je podržavao propale napore da se sruši predsjednik Sirije Bašar al-Asad dok je istovremeno otvorio vrata za najmanje 3,6 miliona sirijskih izbjeglica. Usred ekonomskih poteškoća u Turskoj izbjeglice iz Sirije naizalile su na sve veću nedobrodošlicu.
Opozicija je ponovila Erdoanove planove da vrati određeni broj izbjeglica u Siriju, ali ni jedna ni druga strana nisu imali konkretne prijedloge kako da se povratak sprovede u djelo.
Šta slijedi?
Erdoan je formalno najavio izbore 10. marta nakon čega su počele kampanje a ankete projektuju tijesnu trku.
Dok je prva od dvije decenije Erdoanove vladavine bila obilježena ekonomskim rastom, posljednjih 10 godina bilježe pad prosperiteta što se odrazilo na njegovu popularnost kod glasača.
Ankete nakon zemljotresa sugerišu da je Erdoan uspio da dosta povrati podršku uprkos katastrofi. Ali pojava ujedinjene opozicije, čak i nakon odgode u izboru zajedničkog kandidata, mogla bi da se pokaže kao veliki izazov za njega, navode analitičari.
Kako će opozicija prikupiti podršku među kurdskim glasačima, koji čine 15 posto biračkog tijela, ostaje ključno pitanje. Jedan od lidera prokurdske Narodne demokratske partije (HDP) rekao je da bi oni mogli da podrže Kiličdaroglua nakon “jasnog i otvorenog” razgovora.
