Foto: Umjetnička galerija BiH
U satiričnoj objavi naveli su da na računu trenutno imaju 1.291 KM, a da dugovi za mjesec mart iznose čak 5.790 KM. Uz to su objasnili kako četiri mjeseca nisu uplatili plate svojim uposlenicima. Zbog toga su svoje pratitelje šaljivo upitali šta bi trebalo prvo uplatiti.
“Pitanje dana: Na računu Umjetničke galerije BiH nalazi se 1.291,91 KM. (Ako zanemarimo četveromjesečno dugovanje prema uposlenicima) na ime neplaćenih računa dugujemo 5.790 KM. Šta da platimo: plin, struju, registraciju auta, obezbjeđenje i video-nadzor, knjigovodstvene usluge, Haruna za mjesec mart? Glasajte u komentarima”, napisali su.
Faksimil računa Umjetničke galerije koji su objavili na Facebook-u
Umjetnička galerija BiH i ranije se nalazila u sličnim situacijama, kada su u novembru 2021. godine uputili apel nadležnima, nazivajući otvoreno pismo “posljednjim vapajem za pomoć”. Tada su naveli da su apel uputili na 14 adresa, a dobili su odgovore iz Općine Stari Grad Sarajevo i ureda Grada Sarajeva.
Tadašnji načelnik Općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić rekao je kako ne može pomoći u radu galerije, a iz ureda Grada Sarajeva dali su prijedlog da se iz Umjetničke galerije BiH obrate s molbom za finansijsku pomoć, a ukoliko zadovolje “opće i posebne kriterije” Grad će pokušati naći način da im pomogne.
Također, iz Umjetničke galerije BiH reagovali su i na novčana sredstva koje je dodijelilo Federalno ministarstvo kulture i sporta u julu prošle godine. Naime, Umjetnička galerija BiH dobila je 40.000 KM, dok je 2022. godine od Vlade KS dobila 146.000 KM.
Vlada Kantona Sarajevo usvojila je Prijedlog zakona o privremenom preuzimanju sufinansiranja institucija kulture i obrazovanja, čiji je osnivač Bosna i Hercegovina, a među kojima je i Umjetnička galerija.
Ovaj zakon, kao posebni zakon (Lex specialis), jasno definira privremeno preuzimanje sufinansiranja institucija iz Budžeta Kantona Sarajevo do donošenja konačnog rješenja, te definira status i način finansiranja i poslovanja kako bi se osigurao opstanak, funkcionisanje i svakodnevni rad ovih institucija, sprečavajući njihovo ugrožavanje.
Ovim prijedlogom zakona predviđa se hitno donošenje istog od strane Skupštine Kantona Sarajevo, s obzirom na to da bi nedostatak isplate plaća zaposlenicima institucija mogao izazvati ozbiljne posljedice, uključujući prestanak njihovog rada.
Nakon Vlade, Prijedlog zakona podržala je i Skupština KS.
Kulturna baština svih naroda Bosne i Hercegovine smještena je u sedam ustanova, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Historijski muzej, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti, Umjetničku galeriju i Kinoteku Bosne i Hercegovine, Nacionalnu i univerzitetska biblioteku i Biblioteku za slijepe i slabovidne osobe, koje su u stanju visoke ugroženosti, iako su važne za društvo. Glavni problem je neriješeno pitanje osnivača.
Kanton Sarajevo će iz budžeta osigurati plaće uposlenika, topli obrok, regres i druge naknade, te režijske troškove.
Uz takvo osiguranje osnovnih uslova, institucije će usmjeriti svoje djelovanje na inicijalnu obrazovnu, izložbenu i komunikacijsku funkciju.
Predviđeno je da se ovaj zakon primjenjuje sve do trenutka dok osnivač, Bosna i Hercegovina, ne dođe u poziciju da može izvršavati svoje obaveze. Od 1992. godine do danas Vijeće ministara Bosne i Hercegovine nije uspjelo pronaći način sistemske podrške. Najveća briga jeste da bi Zakon mogao prebaciti ono što je odgovornost države na kapacitete kantona i time, iz najbolje namjere, produžiti neizvjesnost konačnog ishoda.
Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine, osnovana 1946. godine, proučava i čuva preko 6000 djela moderne i savremene umjetnosti, predstavljajući, sa stajališta vizuelne umjetnosti, najstariju i najznačajniju muzejsku instituciju u Bosni i Hercegovini.
