foto: reuters
Kompanija američkog milijardera Elona Muska krajem maja je dobila odobrenje američke Agencije za hranu i lijekove (FDA) za izvođenje kliničkih testiranja ugrađivanja moždanih čipova.
Neuralink je jedna od mnogih kompanija koje rade na povezivanju nervnog sistema ljudi sa kompjuterima. Ovim bi se trebalo pomoći u tretmanima poremećaja rada mozga, prevazilaženja povreda na mozgu i drugih poteškoća.
Na primjer, nedavno su istraživači u Švajcarskoj objavili istraživanje u naučnom žurnalu Nature u kojem opisuju implantat koji obnavlja komunikaciju između mozga i kičmene moždine kako bi se paralisanom čovjeku pomoglo da stoji uspravno i prirodno hoda.
Musk je rekao kako će prve aplikacije na ljudima biti pokušaji da se obnovi vid i da se pomogne ljudima da upravljaju mišićima koristeći digitalne uređaje. Takođe je rekao da je njegova vizija da se signali iz mozga šalju premošćeni preko Neuralinkovog uređaja u kičmenu moždinu u slučajevima slomljenog vrata, piše CBC.
Nejasno je kako će uređaj ili slični aparati zapravo funkcionisati ili koliko će biti sigurni.
Klinička istraživanja trebala bi da sakupe podatke o sigurnosti i efikasnosti uređaja Muskove kompanije.
Trenutno se izvodi više od 30 ispitivanja sa interfejsom mozga ili kičme i kompjutera prema izvoru clinicaltrails.gov, kako prenosi AP.
Više od 200.000 ljudi širom svijeta već koristi neku vrstu interfejsa između mozga i kompjutera (brain-computer interface) ili BCI, uglavnom iz medicinskih razloga. Najpoznatiji uređaji tog tipa su slušni aparati koji ljudima sa oštećenjima sluha pomažu da bolje čuju.
Drugi slučaj upotrebe je prevencija epileptičkih napada: postojeći uređaji mogu da prate aktivnost moždanih signala kako bi predvidjeli napade i upozorili osobu da izbjegava određene aktivnosti ili uzima preventivne lijekove.
Muskova kompanija Neuralink od osnivanja 2016. radi na implantatima za mozak. Nakon godina testiranja na životinjama, Musk je u decembru 2022. najavio da kompanija planira da inicira ispitivanja na ljudima u nerednih šest mjeseci. Ovo nije bilo prvi put da je Musk najavljivao ovakva ispitivanja.
Nakon zvaničnog odobrenja FDA dato je zeleno svjetlo za testiranje na ljudima, što je značajna prekretnica.
Medicinski uređaji koji se prodaju ili uvoze u Sjedinjene Države reguliše FDA. Raspon medicinskih uređaja je ogroman, od pacemakera, kardiovaskularnih stentova, respiratora, implantata za grudi, dijagnostičkih testova (npr. testovi trudnoće, testovi glukoze u krvi, itd.) ili relativno jednostavni uređaji poput vage za pacijente ili elastičnih zavoja, treba da dobiju odobrenje FDA .
Više od pola decenije u Neuralinku se razmišlja kako da se moždani signali prevedu u digitalni izlaz, format koji prepoznaje kompjuter. Uspjeh bi značio da je osoba sa implantatom sposobna da pomjera kompjuterski miš, pošalje tekstualnu poruku ili da otkuca riječ u kompjuterski program samo putem misli.
Fokus je ispočetka usmjeren na medicinsku upotrebu, kao što je pomoć paralisanim da komuniciraju, ali Musk ima namjeru da čipovi Neuralinka postanu opšteprihvaćeni i opšteprisutni.
Druge kompanije koje rade sa interfejsom između mozga i kompjutera (brain-computer interface) ili BCI, tragaju za načinima da obnove izgubljen osjećaj u čulima kod ljudi ili da pomognu u kontrolisanju protetičkih pomagala ekstremiteta, između ostalog.
Dok su ove tehnologije tek u povoju, postoje dovoljno dugo kako bi istraživači stekli predstavu o tome kako neuralni implantati djeluju na um čovjeka.
Kako prenosi Business Insider, Anna Wexler, asistentica na odsjeku filozofije na Odjeljenju za medicinsku etiku i zdravstvenu politiku na Univerzitetu u Pennsylvaniji je rekla: “Naravno da uzrokuje promjene. Pitanje je kakve promjene uzrokuje i koliko su važne te promjene?”.
Drugo pitanje je takođe koji su razlozi što se toliko odgađalo na izdavanju dozvole za klinička ispitivanja procijenjene sve potencijalne prepreke?
FDA ranije je nekoliko puta izrazila zabrinutost kompaniji Neuralink prije nego što bi se moglo odobriti izvođenje kliničkih ispitivanja prema navodima zaposlenih, piše britanski The Guardian.
Glavno pitanje ticalo se litijumske baterije na uređaju, mogućnosti da žice sa implantata migriraju dalje po mozgu i sigurnosni izazov da se uređaj izvadi bez oštećenja na moždanom tkivu.
Odobrenje FDA-e u krajem maja dolazi u trenutku kada američki zakonodavci pozivaju regulatore da istraže da li je sastav panela koji nadzire testiranje na životinjama u Neuralinku pridonio neuspješnim i ishitrenim eksperimentima.
Kompanija Neuralink je i ranije bila predmet federalnih istraga.
Prošle godine je sprovedena istraga oko potencijalnog ugrožavanja dobrobiti životinja koje se u SAD reguliše zakonom koji određuje kako istraživači postupaju prema životinjama tokom izvođenja testova na određenim vrstama.
Kompanija je usmrtila oko 1.500 životinja, uključujući 280 ovaca, svinja i majmuna u eksperimentima od 2018., kako je ranije izvjestio Reuters.
Neuralink, na kojem će početi klinička istraživanja na ljudima, proizvodi medicinski uređaj III klase, odnosno, interfejs između mozga i kompjutera koji se sa mozgom povezuje preko signala Bluetooth i tako omogućava konstantnu komunikaciju u oba pravca.
Uređaj, veličine novčića, naziva se link, odnosno veza i implantira se malim urezom u lobanju. Za ovu operaciju se koristi precizni hirurški robot.
Robot spaja hiljade sićušnih niti od linka do određenih neurona u mozgu. Svaka nit je oko četvrtine promjera ljudske vlasi.
Muskova kompanija navodi kako bi ovaj uređaj mogao da omogući kontrolu protetičkih ekstremiteta, što bi amputircima omogućilo prirodnu motoriku. Mogao bi da bude revolucija u tretmanima za stanja kao što je Parkinsonova bolest, epilepsija i povrede kičme.
Takođe se kaže kako ima potencijala za razvoj tretmana protiv debljine, autizma, depresije, šizofrenije ili na primjer, zujanja u ušima.
Kako piše The Conversation, još nekoliko neurotehnoloških kompanija i istraživača već su razvili BCI tehnologiju koja je pomogla ljudima sa ograničenom pokretljivošću u obavljanju svakodnevnih obaveza.
BCI tehnologija se takođe koristi kod pomoći starijim ljudima da treniraju motoriku i kognitivne sposobnosti kako bi se ublažili najteži efekti starenja.
Kompanija Synchron ima drugi pristup umetanja implantata. Za razliku od Neuralinka koji pravi urez na lobanji njihov implantat se umeće putem krvnih žila koje se nazivaju “prirodnim putevima” u mozak.
Synchronov stent, nazvan Stentrode, opremljen je sićušnim senzorima i isporučuje se u veliku venu koja se nalazi pokraj motoričkog korteksa. Stentrode je povezan s antenom koja se nalazi ispod kože u prsima i prikuplja neobrađene podatke o mozgu koje šalje van tijela vanjskim uređajima, kako piše CNBC.
U Synchron su novac uložili milijarderi Bill Gates, suosnivač Microsofta i Jeff Bezos osnivač Amazona.
Ova tehnologija se ubrzano razvija i mnogo je investitora koji žele komercijanu upotrebu i popularizaciju tehnologije za svakodnevnu upotrebu.
Neki navode da će BCI postati prisutni kao pametni telefoni.
Neuralink je već iznio cilj da želi da postigne simbiozu čovjeka i umjetne inteligencije (AI), među mnogim drugim primjenama na koje ciljaju sa, za sada, prizvukom naučne fantastike.
Elon Musk je još 2020. u najavi potencijalne upotrebe moždanih implantata rekao: “Budućnost će biti uvrnuta”. Ali, šta to znači za etičnost popularizacije BCI uređaja?
U filmu iz žanra mješavine horora i naučne fantastike, “The Terminal Man”, koji je 1974. režirao Mike Hodges, čovjeku se ugrađuje invazivni implantat u mozak koji bi trebao da mu pomogne kod napada. Dok je operacija ispočetka izgledala uspješna, stvari krenu po zlu kada ga stalna izloženost čipu u mozgu pošalje u psihotično divljanje.
U filmu se čuje i upozorenje naučnika koji poredi implantate sa lobotomijama rađenim 1940-ih i 1950-ih godina i kaže kako su ljudi svedeni na vegetiranje jer su “te operacije izvodili doktori koji su bili previše željni djelovanja”.
Istraživač za pitanja tehnologije i etike na North Carolina State University, Veljko Dubljević objasnio je “krajolik etičkih izazova” kojim se kreće nauka koja ide ka masovnijem uvođenju BCI tehnologije u svakodnevni život.
Naveo je tri vrste faktora:
- Fizičke faktore, koji se odnose na sigurnost korisnika i štetu koja se može nanijeti tokom eksperimenata ljudima i životinjama;
- Psihološke faktore, koji se odnose na autonomiju i promjene ličnosti;
- Društvene faktore, koji su najraznovrsniji i koji se odnose na pitanja kao što su stigmatizacija korisnika, privatnost, pristanak potkrijepljen dovoljnom informisanošču, odgovornost i pravednost.
Dubljarević je rekao kako se postavljaju “nova etička pitanja” u slučajevima kombinovanja BCI uređaja kako bi se omogućila komunikacija dva ili više ljudskih mozgova.
“Takvi novi tehnološki oblici komunikacije mogu dovesti do preopterećenosti informacijama i radikalnih psihičkih tegoba, barem za neke ljude. Stoga je potrebno ozbiljno razmotriti ranjivost pojedinaca i grupa i kako im te tehnologije mogu koristiti (ili im naštetiti)”.
