Foto: AFP
Navodi se da je broj migranata na jugoistočnoj granici Finske i Rusije značajno porastao od avgusta ove godine. Finska vlada sumnja da je razlog za veći priliv migranata iz pravca Rusije promjena ruske granične politike za šta je razlog ulazak Finske u NATO savez, pišu svjetski mediji.
Promjena granične politike u Rusiji?
Finski i Ruski graničari godinama su sarađivali na slučajevima zaustavlja ljudi bez odgovarajućih viza ili putnih dokumenata prije ulaska u bilo koju od ove dvije zemlje. Međutim, Rusija je počela da dopušta putnicima bez dokumenata da prelaze granicu i ulaze na granične zone u kojima mogu da zatraže azil u Finskoj, piše agencija Associated Press (AP).
“Jasno je da ovi ljudi dobijaju pomoć kako bi došli do granice. Čini se da je ovo veoma svjesna odluka”, rekao je finski premijer Petteri Orpo. “Poruka vlade je jasna, moramo ovo shvatiti ozbiljno i čuvati našu granicu.”
Broj migranata koji se pojavljuju na finskoj granici sa Rusijom i dalje je mali, sredinom novembra u jednoj sedmici ih je došlo 71, rekle su finske granične službe. Polovina ljudi koji su došli bila je iz Iraka, a ostali su bili iz zemalja kao što su Sirija, Jemen, Turska i Somalija.
Finska ministarka unutrašnjih poslova, Mari Rantanen nije mogla da objasni zašto je došlo do iznenadne promjene ruske politike na granici. “Možda su (ruski zvaničnici) iznervirani zbog nekih aktivnosti Finske. Morate da pitate ruske vlasti u vezi toga.”
Nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu prošle godine, Finska se prijavila za članstvo u NATO savezu i postala 31. članica Alijanse u aprilu.
Zatvaranje graničnih prelaza na jugoistoku
Finska sa Rusijom dijeli granicu dugu 1.340 kilometara, što je najduža granica u Evropi.
Granični prelazi na jugoistoku zemlje bilježe veći broj ilegalnih prelazaka državljana Sirije, Jemena i Iraka, piše BBC.
Premijer Finske je rekao da će se prelazi na jugoistoku, Vaalimaa, Nuijamaa, Niirala i Imatra zatvoriti zbog povećanog broja putnika bez dokumenata, dok će prelazi dalje na sjeveru, Salla i Vartius, ostati otvoreni za prijave azilanata.
Finske vlasti su rekla da ljudi koji dolaze na njihovu granicu ilegalno putuju u Rusiju prije nego što krenu ka Finskoj kako bi zatražili azil. Premijer Finske je optužio Rusiju da orkestrira ove dolaske ilegalnih migranata.
Ruska odmazda za saradnju sa SAD
U srijedu, 15. novembra predsjednik Finske, Sauli Niinistö, je obećao “veoma jasno djelovanje” po pitanju dolazaka ilegalnih migranata koji po podacima granične službe imaju kontinuirani rast.
Ruski graničari su obično zaustavljali ljude bez validnih dokumenata i EU viza na prelascima u Finsku, međutim, u srijedu je Niinisto rekao kako vjeruje da je Rusija počela da navodi tražioce azila prema Finskoj kao odmazdu za to što Helsinki planira da potpiše ugovor o odbrambenoj saradnji sa Washingtonom, piše Guardian.
Maria Zaharova, glasnogovornica ruskog ministarstva inostranih poslova, odbacila je Niinistöovu izjavu kao “apsolutno neutemeljenu”. Dmitri Peskov, glasnogovornik Kremlja, rekao je da Moskva duboko žali zbog odluke Finske da se distancira od “prethodno dobrih bilateralnih odnosa”.
Ranije u novembru, granična straža zabranila je ljudima prelazak granice biciklom kao reakciju na “strance koji biciklom putuju iz Rusije u Finsku, bez odgovarajućih putnih isprava za ulazak u Schengen zonu”.
Finska je prošle godine donijela zakon koji bi dopustio da granični prelazi prestanu da primaju zahtjeve za azil u slučaju masovne imigracije orkestrirane od strane druge zemlje.
Jussi Laine, profesor za studije o granicama na Univerzitetu Istočne Finske, rekao je da je Helsinki pretjerano reagovao na ruski pokušaj da izvrši pritisak, što je bilo upravo ono što je Moskva željela.
“Ovo je hibridni uticaj koji je napravila Rusija, a ključni element u tome je izazivanje panike. Ako je to ono na šta ciljaju, rekao bih da su to postigli uz vrlo malo truda”, rekao je Laine, prenosi Guardian.
Finsko vijeće za izbjeglice saopštilo je da se pravo na traženje utočišta, odnosno azila treba poštavati, bez obzira na to odakle su oni koji podnose zahtjeve došli ili kako su došli do granice.
Strahovi da je ‘Finska sljedeća nakon Ukrajine’
Najava da će zatvoriti četiri granična prelaza sa Rusijom došla je nakon upozorenja koje su dolazile od finskih vlasti o povećanom broju ilegalnih migranata.
Premijer Finske Petteri Orpo je na konferenciji za novinare u četvrtak, 16. novembra rekao kako će Finska zatvoriti četiri prelaza sa Rusijom počevši od petka, 17. novembra uveče. Vlada je željela da “reaguje strogo”, rekao je na ono što se vidi kao “organizovana aktivnost” Rusije, piše New York Times.
“Finska kao članica Evropske unije i NATO saveza je jedna od država koje osuđuju rusku invaziju na Ukrajinu”, rekao je on. “Zbog toga smo spremni na različite aktivnosti iz Rusije, bezobrazluke, a ova situacija nas ne iznenađuje.”
Finska ima oko 5,6 miliona stanovnika i sa Rusijom dijeli granicu dužu od 1.300 kilometara, ali i “istoriju sukoba”. Ruska invazija na Ukrajinu izazvala je strahove u Finskoj da ona mogla da bude jedna od sljedećih meta Moskve. Njena vlada je odbacila decenije vojne neutralnosti i brzo krenula u pridruživanje NATO savezu, korak koji je Rusija opisala kao “jasno neprijateljski”.
Ali i prije invazije na Ukrajinu pitanje migranata bilo je bolna tačka između Helsinkija i Moskve. Krajem 2015. i početkom 2016. Finska je doživjela talas migranata koji traže azil a dolaze preko ruske granice, većina njih je i tada bila iz trećih zemalja. Finski zvaničnici su i tada u tome vidjeli uplitanje Moskve.
“Utisak da neko organizuje i reguliše stvari s ruske strane vjerovatno je tačan”, rekao je tada državnoj radioteleviziji finski ministar inostranih poslova Timo Soini.
Prijašnja iskustva sa migrantskim talasom
Finske vlasti su svjesne da Rusija može da pošalje više migranata preko svoje najduže kopnene granice sa Evropskom unijom kao dio hibridne taktike u pokušaju da pretrpa Fince. Ovu taktiku Moskva je i ranije oprobala, piše Euronews.
U januaru i februaru 2016. gotovo 1.000 migranata je stiglo na arktički granični prelaz između Finske i Rusije. Finski zvaničnici vjeruju da su dolaske omogućile ruske vlasti prevozom autobusima i hotelskim smještajem na putu prema sjeveru, a ljudima su data uputstva da zatraže azil nakon što pređu granicu.
Događaj se naširoko smatrao prvim i najuspješnijim hibridnim napadom Rusije ove vrste na državu članicu EU do danas, iako su se finski zvaničnici i političari u to vrijeme ustručavali da koriste takvu karakterizaciju.
Finska već radi na izgradnji dijela ograde na granici, a postoje planovi da se izgradi 200 kilometara ograde sa pojačanim nadzorom.
