foto: Dragan Gojić/ATAImages/PIXSELL
Multinacionalna kompanija Rio Tinto skoro četvrt stoljeća u Srbiji istražuje i razvija svoj projekt eksploatacije litija u dolini rijeke Jadar, a tek je sredinom ovoga mjeseca objavila “Nacrt studije o proceni uticaja na životnu sredinu projekta Jadar”. Kompanija je saopćila da je Nacrt studije objavila “kako bi omogućila javnosti da dobije uvid u potencijalne uticaje projekta na životnu sredinu i mere za njihovo ublažavanje”. Glavna zastupnica kompanije u Srbiji Marijanti Babić dodala je da je objavljuju “kako bi podstakli javni dijalog o projektu zasnovan na činjenicama naspram politizovane debate koja je bazirana na dezinformacijama i lažnim vestima”.
No problem Rio Tinta, ali i srpskih vlasti je što objavljivanje studija i poziv na javni dijalog kasne barem desetak godina, u kojima se velik dio srpske javnosti ukopao u rovove zagovornika i protivnika eksploatacije litija. Pripremajući svoj serijal o aktivnostima Rio Tinta u Srbiji, Insajder TV uvodno je sažeo opis tog rovovskog ukopavanja na sljedeći način: “Hoćemo Rio Tinto. Nećemo Rio Tinto. Rudnik litijuma donosi nam milijarde i procvat. Rudnik litijuma nam donosi propast. Litijum je strateški važan. Možemo i bez litijuma. Srbija će kopati svoja rudna bogatstva. Srbija ih neće kopati. Budućnost Srbije je u poljoprivredi. Budućnost Srbije je u rudarstvu. Rudnici ugrožavaju poljoprivredu i životnu sredinu. Rudnici su uslov za zelenu energiju. Danas ovako, sutra onako”. Insajder TV zaključuje: “Sve to moguće je jer Srbija danas nema strategiju upravljanja rudnim bogatstvima koja pripadaju svim građanima, iako smo prvi zakon imali još pre 600 godina. Za to nije kriv ni Rio Tinto ni bilo koja druga kompanija, već sve vlasti koje su najvrednijim resursima upravljale od danas do sutra, rukovodeći se time šta je popularno, a ne šta je korisno za zemlju i građane. U takvoj situaciji nije problem samo jedan rudnik litijuma, problem je i 40 različitih rudnika čije se otvaranje planira u skorijoj budućnosti.”
No “sve vlasti koje su najvrednijim resursima upravljale od danas do sutra” u današnjoj su Srbiji lanjski snijeg i zbog toga im se može samo staviti soli na rep. Prije dvije godine učinilo se da će ceh za sve njih platiti tadašnja vlada Ane Brnabić, a posredno i vladajuća Srpska napredna stranka i predsjednik Aleksandar Vučić. Rio Tinto je prethodno objavio da ulazi u zadnju fazu priprema za početak rudarenja i eksploatacije litija, što je izazvalo masovnu pobunu i prosvjede stanovnika u području realizacije projekta, ali i diljem Srbije nakon što su vođenje prosvjeda preuzele organizirane udruge ekoloških aktivista, ponajprije pokret Kreni-promeni. U jeku kampanje za parlamentarne izbore 2022. masovni prosvjedi su se prelili u Beograd i vladajuća koalicija Vučićevih naprednjaka i njezina vlada odlučile su zaustaviti projekt jer su prosvjedi protiv njegove realizacije postali udarna predizborna priča koja ih je mogla koštati gubitka vlasti. Za obranu Rio Tintovog projekta Jadar nisu imali ni municiju jer je anglo-australska kompanija u njegovu realizaciju krenula uglavnom bez dokaza da proizvodeći litij iza sebe neće ostaviti “sprženu zemlju”. I ono malo studija o utjecaju na životnu sredinu koje je Rio Tinto realizirao sugerirale su da će se upravo to dogoditi. Studija Biološkog fakulteta u Beogradu uvjerljivo je o tome svjedočila. Masovni prosvjedi građana silnu energiju dobili su upravo nakon što su u javnost prodrli rezultati te studije, a dodatno su ih osnažile i Rio Tintove prijetnje sudskim progonom autora studije zbog njezinog neovlaštenog objavljivanja.
Zbog izbora i masovnih prosvjeda projekt Jadar tada je formalno zaustavljen, ali Rio Tinto je zadržao pravo na istraživanje i eksploataciju litija koje su mu srpske vlasti dale prije dvadesetak godina, kad su srpskoj ekonomiji i društvu strane investicije bile nasušno potrebne jer su nakon ratova i međunarodnih sankcija 1990-ih bili na koljenima. U godinama i desetljećima tavorenja i propadanja malo koga je u Srbiji bilo briga za “studije o utjecaju na životnu sredinu” stranih i domaćih investicijskih projekata kojima su se otvarala nova radna mjesta i oživljavala privreda, pa je i Rio Tinto u takvim uvjetima plivao kao riba u vodi sve dok se nije dogodila višemjesečna masovna pobuna građana koja je kulminirala blokadom Beograda.
U međuvremenu Srbija je prošla kroz još nekoliko izbornih ciklusa u kojima se naprednjačka koalicijska vlast poprilično učvrstila, a opozicija razmrvila. I Rio Tinto je izgleda okrenuo ploču i na popravni ispit je krenuo konačno ponudivši srpskoj javnosti “Nacrt studije o proceni uticaja na životnu sredinu projekta Jadar”. Pritom tvrde da je “zasnovan na istraživanjima koja je sprovelo više od sto domaćih i međunarodnih nezavisnih stručnjaka, uključujući 40 univerzitetskih profesora sa više od deset fakulteta”, a da ta istraživanja “pokazuju da se projekat Jadar može bezbedno realizovati uz poštovanje najviših domaćih i međunarodnih standarda zaštite životne sredine”.
Nakon Rio Tinta i predsjednik Vučić ubrzo je potvrdio da je započeo proces oživljavanja projekta Jadar. Kako prenosi Poslovni dnevnik, Vučić je u intervjuu za Fajnenšel tajms rekao da se “čini da ‘nova uvjeravanja’ globalnog rudarskog diva Rio Tinta i Evropske unije odgovaraju na zabrinutost Srbije oko toga hoće li rudarstvo litija u regiji Jadar na sjeverozapadu zemlje biti u skladu s ekološkim standardima” i dodao da su “britansko-australska kompanija i EU dale nove garancije za zaštitu okoliša na zapadu zemlje, gdje bi se litij trebao eksploatirati”. “Ako uredimo sve što je potrebno, rudnik bi mogao biti otvoren 2028.”, najavio je i dodao da će se “eksploatacijom litija osigurati proizvodnja baterija i električnih vozila u Srbiji”. Izjavio je i da “očekuje da će poslovni ljudi i političari sljedeći mjesec doći u Beograd radi službenog obraćanja javnosti o ovom projektu”, a obećao je i novi krug javne rasprave o projektu Jadar. Slijedila ga je predsjednica Narodne skupštine Ana Brnabić najavivši parlamentarnu raspravu, ali su na noge već skočili i ekološki aktivisti, opozicija i stručnjaci koji su se i do sada ogorčeno protivili eksploataciji i proizvodnji litija u Srbiji.
U pismu upućenom Fajnenšel tajmsu četrdesetak srpskih stručnjaka i ekoloških aktivista tvrdi da FT-ov tekst svjedoči da su “EU i njeni politički lideri voljni da zažmure na jedno oko i ignorišu volju lokalnog stanovništva saradnjom sa neliberalnim liderom Vučićem”. Uvjereni su i da FT “priznaje da Vučić i EU igraju geopolitičku igru koja zahteva nametanje sumnjivog rudnika stotinama hiljada ljudi u Srbiji koji ga ne žele”. Na kraju FT-u i njegovim čitateljima prkosno poručuju: “Mi u Srbiji nismo geopolitički šahovski pioni na periferiji Evrope koji treba da se žrtvuje da bi Brisel, Berlin i Pariz mogli da promovišu stilove života koji su znatno iznad globalnog proseka kada je u pitanju energetska potrošnja uz stalno slabljenje klimatskih ciljeva. Mi smo veoma gostoljubiv narod, pa ako dođu delegati iz EU sledećeg meseca, dolaze na ajvar i rakiju. Ali litijum će ostati u plodnom tlu da nas hrani.”
S druge strane, srpski ministar financija Siniša Mali tvrdi da će projekat Jadar “dati veliki podsticaj srpskoj privredi, dodajući između deset i 12 milijardi evra godišnjem bruto domaćem proizvodu, koji je u 2022. godini iznosio 64 milijarde evra”. On ističe i da “Srbija planira da zabrani izvoz litijuma” jer “želi da izgradi kompletan lanac vrednosti”. Ne krije i da je “Beograd uvek bio naklonjen rudniku sve dok rudnik ispunjava stroge ekološke standarde” te da je “odluka o prekidu projekta delimično bila politička kako bi se izbegli nemiri uoči izbora”. Izbora sada nema na vidiku i Rio Tintov projekt Jadar opet jaše Srbijom. Ovaj put su ga, izgleda, osedlali i brojni srpski i europski stručnjaci i političari.
