foto: RSE
Ozren Perduv iz “Pravde za Davida” tvrdi da je Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija samo zakonska formulacija represije koja traje od 2018. godine. Oznaka “agenti stranog uticaja” trenutna je faza targetiranja, stigmatizacije i crtanja mete na čelo, upozorava Perduv.
„Ne vidim u čemu će dodatno proširiti polje djelovanja, a da to režim do sada nije radio. Ne vidim ko će biti ta ličnost koja će reći da ovo jeste političko djelovanje, a ovo nije. Ako pričamo o pravosuđu i policiji, to je, naravno, sve političko pitanje. Nas politika ne interesuje, nego nas interesuje funkcionisanje sistema. Pretpostavljam da će to oni tumačiti kao političko djelovanje, ali mi ćemo i dalje govoriti i raditi što smo i dosad“ – kaže Perduv.
Ozren Perduv/Slobodna Bosna
Neformalno djelovanje ljudi kojima je stalo do promjena podrazumijeva traženje modela rada i djelovanja koji je moguć, ističe naš sagovornik.
„Malo je kritične mase koja radi na nekom poboljšanju i promjenama u ovom društvu. Vjerujem da će ta mala grupa ljudi koja postoji sigurno naći modalitet da se snalazi u nenormalnim uslovima, kako smo se snalazili i dosada. Ne vjerujem da će taj zakon donijeti neku promjenu. Mislim da hoće da zastraše ljude kako bi nove generacije mogle da naprave korak dalje od civilnog društva. Ti zakoni neće imati puno uticaja na one ljude kojima je stalo do suštinskih, iskrenih promjena u ovom društvu, jer oni će definitivno htjeti da djeluju i neformalno“ – zaključuje Perduv.
Rušenje ustavnog poretka
Milica Pralica, predsjednica Udruženja građana “Oštra Nula”, tvrdi da organizacije civilnog društva imaju dvije opcije političkog organizovanja: ili “ključ u bravu” ili autocenzura.
“Postaje jasna dominantna perspektiva civilnog društva: prepuštanje onim donatorskim politikama koje zahtijevaju saradnju s institucijama entiteta i države, čime se postiže nova kontrola slobodne kritike i gušenje slobodnih glasova” – kaže Pralica.
Milica Pralica/Inforadar.ba
Pralica tvrdi da reakcije na nacrt zakona pokazuju da civilni sektor ne postoji.
„Prvo je pitanje imamo li mi neku akademsku, građansku javnost. Sami protesti protiv zakona o kriminalizaciji klevete pokazali su da mi nemamo otvoreno i demokratsko društvo i da nema solidarnosti među organizacijama civilnog društva. Organizacije iz Federacije BiH pokazale su da ih ne interesuje ta tema, sve dok zakon nije stupio na snagu pa se nije počeo ticati i tih organizacija. To dokazuje da u Bosni i Hercegovini ne postoji civilni sektor“ – kaže Pralica.
Nacrtom zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija krši se Ustav Republike Srpske, Ustav Bosne i Hercegovine, opominje naša sagovornica.
“Mi živimo otvorenu diktaturu u saznanju da međunarodnu zajednicu nije briga ni za građane, ni za civilno društvo, ni za ustavni poredak. Mi nemamo institucije, parlament, mi imamo ‘Bakince’ i Milorada Dodika, što pokazuju dogovori na nedavnom sastanku trojke i SNSD-a“ – zaključuje Pralica.
Politička igranka?
Dražan Pejaković iz „Radničkog pokreta“ tvrdi da ovoj organizaciji neće biti moguće uskladiti djelovanje tako da ne bude političko i da ne utiče na legislativu i dizajn javnih politika.
„Većina bi se udruženja ugasila. Zamislite da ste predsjednik udruženja koje pruža pomoć beskućnicima ili, recimo, ženama koje su pretrpile porodično nasilje, a dobiješ etiketu stranog plaćenika i izdajnika. To bi stvorilo problem tim ljudima, njihovim porodicama. Prije ću ugasiti udruženje nego dozvoliti da se nešto desi mom djetetu, ako sam targetiran kao agent stranog uticaja“ – kaže Pejaković.
Dražan Pejaković/blink.ba
Pejakovića brine letargija i neznanje građana o radu udruženja ili pokretanju inicijativa.
„Građani većinom ne znaju kako neka udruženja funkcionišu dok im ne zatreba. Vlade nemaju rješenja za neke probleme i neke situacije. Koliko samo ima udruženja koja hrane ljude koji su u slaboj finansijskoj situaciji. Bio bi apsurd da se ta udruženja ugase, jer bi na kraju građani platili cijenu. Vlast kao da nema predstavu koliko bi ljudi bili u gubitku“ – kaže Pejaković.
Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija – prema mišljenju Pejakovića – jedan je od aduta Milorada Dodika i kod „saveznika“ koji usvajaju slične zakone, i kod Evropske unije.
„Kao što je kriminalizacija klevete oborena na Ustavnom sudu, tako će i ovaj zakon biti poništen“ – zaključuje Pejaković.
Na cijeni će biti politička pismenost građanstva
Tanja Boromisa iz Omladinskog centra „Zdravo da ste“, kaže da ova organizacija nema namjeru da usklađuje djelovanje s predstojećim zakonom.
„U suštini, vjerovatno će jedna osoba da nas procijeni na jedan, druga osoba na drugi način. Mi ćemo se u svakom slučaju boriti s tim ako dođe do takve situacije. Etikete će nam definitivno otežati rad. Mi smo navikli da izvještavamo o finansijama i svaka organizacija u RS-u koja je imalo ozbiljna, navikla je na to. Stigmatizacija i lijepljenje etiketa bit će nam najveći problem u podmlađivanju, radu s mladima, jer mi kao društvo jesmo skloni davanju stigmi, ali ne i prevazilaženju tih stigmi“ – kaže Boromisa.
S etiketiranjem i marginalizacijom civilno društvo može se boriti onako kako se borilo i na početku kada se govorilo o civilnom društvu kao sekti stranih plaćenika, domaćih izdajnika, misli naša sagovornica.
„Kvalitet rada i dalje će nam biti način da dobijamo povjerenje ljudi. Mislim da će mladi ljudi i njihova otvorenost i želja da ne živimo u zatvorenom društvu koje stigmatizuje i odbacuje drugačije pobijediti. Mi treba da se ponosimo našim razlikama, a ne da na tome skupljamo negativnu energiju“ – kaže Boromisa.
Boromisa tvrdi da je primjetno pomjeranje ka stvarnim akcijama, građanskim inicijativama, što je najuspješniji način djelovanja.
„Kada zakon stupi na snagu, ako stupi na snagu, građansko djelovanje i građanske inicijative bit će jedini način političkog djelovanja. Nadamo se da neće doći do takvog zakona da je samo to i moguće, ali ako i dođe, onda ćemo možda doći u situaciju da provjerimo koliko je narod opismenjen za demokratske načine djelovanja“ – zaključuje Boromisa.
Tanja Boromisa/ngoacademy.net
Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija propisao je zabranjene političke aktivnosti i zabranjeno političko djelovanje, ali i političko djelovanje koje neće biti zabranjeno.
„Političko djelovanje neprofitnih organizacija u smislu ovog zakona uključuje učešće u predizbornoj kampanji političkih stranaka i kandidata, prikupljanje sredstava za političke stranke i kandidate, finansiranje kandidata, odnosno političkih stranaka i sprovođenje političkih aktivnosti za svrhu formiranja javnog mnijenja radi postizanja političkih ciljeva. Politička je aktivnost svaka aktivnost prema organima, institucijama ili izabranim predstavnicima Republike Srpske ili predstavnicima Republike Srpske u institucijama Bosne i Hercegovine u smislu formulisanja, donošenja ili izmjene propisa i politika Republike Srpske ili u smislu političkog i javnog interesa“ – propisano je u članu 3.
„Političkim djelovanjem u smislu ovog zakona ne smatra se djelovanje u oblasti nauke, kulture, socijalne i zdravstvene zaštite, sporta, zaštite potrošača, zaštite prava nacionalnih manjina i lica s invaliditetom, zaštite životne sredine, borbe protiv korupcije, filantropije, volonterstva i informisanja” – propisano je u članu 4.
