Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, želi da deportuje visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, Kristijana Šmita (Christian Schmidt), kada uđe na teritoriju ovog bh. entiteta.
U medijskim istupima 6. septembra, poručio je da je uredba “u pripremi”, te da će entitetska policija imati nalog da ga izbaci sa teritorije RS ukoliko saznaju da se tu nalazi.
Prema istraživanju Radija Slobodna Evropa (RSE), ova odluka je neprovediva prema Ustavu BiH, RS, ali i postojećim zakonima.
Iz Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u BiH nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) za komentar o Dodikovim izjavama.
Dodik je pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije zbog prijetnji Dejtonskom sporazumu.
Šta je Dodik najavio?
Milorad Dodik je u intervjuu za emisiju “Mreža” Federalne TV (Javnog servisa Federacije BiH) objavljenom 5. septembra, izjavio da Šmit više “neće moći ući u RS”.
“Vidjećete kako će moći da uđe, više neće dobijati pratnju, kad saznamo da je ušao, biće izbačen iz Republike Srpske. Od iduće sedmice on neće moći ući u Republiku Srpsku. Eto nek’ proba”, rekao je Dodik.
Dan kasnije, on je na konferenciji za novinare u Istočnom Sarajevu izjavio da je u toku sastavljanje uredbe, prema kojoj će Šmit biti “deportovan” ukoliko uđe u RS.
“Ne poštujemo Šmita, evo jutros pišemo uredbu kako ćemo ga deportovati, uhapsiti kad uđe u Doboju, ili kad bude išao negdje u tranzitu, onda će dobiti pratnju da što prije prođe. Ali, ako dođe na neki sastanak u Republiku Srpsku, biće izbačen”, rekao je Dodik.
On je naveo da će policija imati zadatak, ukoliko sazna da je Šmit u RS, da organizuje jedinicu i da ga izbaci.
Šta kaže Ustav?
Prema Ustavu BiH na cijeloj teritoriji države postoji sloboda kretanja.
“Bosna i Hercegovina i entiteti neće ometati punu slobodu kretanja lica, robe, usluga i kapitala po cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Nijedan entitet neće uspostavljati bilo kakvu kontrolu na granici između entiteta”, navodi četvrti stav prvog člana Ustava.
Takođe, sva lica na teritoriji BiH imaju pravo na ličnu slobodu i bezbjednost, kao i pravo na slobodu kretanja i prebivališta – bez diskriminacije po bilo kojem osnovu.
Osim toga, Ustav predviđa da je nadležnost entiteta da ispune “sve uslove za pravnu sigurnost i zaštitu lica pod njihovom jurisdikcijom”, te da će poštovati međunarodno priznata ljudska prava.
Entitetski Ustav, takođe, garantuje i štiti ljudske slobode i prava u skladu sa međunarodnim standardima.
Navodi i da se nikome “ne može oduzeti ili ograničiti sloboda, osim u slučajevima i po postupku koji su utvrđeni zakonom”.
Po Ustavu RS, nezakonito lišavanje slobode je kažnjivo.
Postoji li ova zakonska mogućnost?
Pitanje stranaca u BiH tretiraju dva zakona na državnom nivou, Zakon o strancima i Zakon o kretanju i boravku stranaca i azilu.
Ni u jednom od zakona se ne pominje mogućnost protjerivanja sa teritorije jednog u drugi entitet, niti nadležnosti entiteta u ovoj oblasti.
Ne pominje se ni Kancelarija visokog predstavnika.
Stranci koji u BiH privremeno borave u misijama koje imaju diplomatski status – kao što je OHR – svoj status regulišu putem Diplomatskog protokola Ministarstva spoljnih poslova BiH.
U slučaju bilo kakvih nejasnoća po pitanju uživanja diplomatskog statusa u BiH, te privilegija i imuniteta, konačno tumačenje daje Ministarstvo spoljnih poslova.
Koje su Dodikove mogućnosti?
Što se tiče nadležnosti predsjednika RS po ovom pitanju, on nema mogućnost da nameće zakone, ali može da predlaže nova zakonska rješenja, druge propise i akte.
Nakon usvajanja zakona u Narodnoj skupštini RS, on ih potpisuje, nakon čega se oni službeno objavljuju i stupaju na snagu.
Osim što je predsjednik entiteta, Dodik je predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), najjače partije u entitetskom parlamentu, koja je na čelu koalicije koja je sastavila Vladu RS.
Za manje od godinu dana Dodikovog mandata, u NSRS su već usvojeni određeni kontroverzni zakoni na njegov prijedlog, kao što su izmjene Krivičnog zakonika kojima se kriminalizuje kleveta.
Dodik je u julu podnio krivičnu prijavu protiv Šmita, jer se, kako je navedeno, neovlašteno bavi poslovima visokog predstavnika. Tada je prijavio i direktora Službenog lista BiH, Dragana Prusinu, jer je omogućio objavljivanje njegovih odluka.
On je prijave podnio Okružnom javnom tužilaštvu u Banjaluci, koje ih je kasnije proslijedilo Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu, a završile su u Tužilaštvu BiH, koje se po tom pitanju još nije oglašavalo.
Od početka Šmitovog mandata u OHR-u, 1. avgusta 2021, Dodik i ostatak rukovodstva u RS tvrdi da on nije legitiman.
Zvaničnom imenovanju Šmita u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija su se protivile Rusija i Kina, što u RS koriste kao potvrdu svojih stavova. Druge zemlje su tada ocijenile da za time nije ni bilo potrebe.
Tokom jula Dodik je potpisao ranije usvojeni zakon koji propisuje da se odluke visokog predstavnika više ne objavljuju u entitetskom Službenom glasniku, što je potrebno da bi pravni akt postao važeći na teritoriji RS.
Ovaj pravni akt, još dok je bio u proceduri, van snage je stavio Kristijan Šmit, odlukom donesenom 1. jula, koristeći tzv. Bonska ovlašćenja koja OHR-u daju pravo da donosi ili mijenja zakone, smjenjuje zvaničnike, nameće sankcije, te uspostavlja ili gasi institucije.