Oznaka Milorad Dodik

Sead Turčalo/FPN

Strateška eskalacija kao odgovor na novi ciklus ucjenjivačke politike RS-a

S obzirom na ove izazove, kapacitet Srbije da u ovom trenutku pruži podršku Republici srpskoj je ograničen, budući da je već 'razvučena' na tri fronta: Kosovo, Beograd, i UN. Zato je ključno da međunarodna zajednica i domaći politički akteri u Bosni i Hercegovini intenziviraju svoje napore protiv ucjenjivačke politike vladajuće strukture u Republici srpskoj. Cilj bi trebao biti učiniti Milorada Dodika i njegovu politiku nepodnošljivim teretom, kako za sam entitet tako i za Srbiju, njenog ključnog regionalnog saveznika. Ovo je posebno važno uoči vaskršnjeg svesrpskog sabora, koji bi mogao simbolizirati pokušaj prikrivanja političkih poraza Srbije i konačnog otkrivanja 'srpskog sveta'.

Početak kraja Mileta Dodika

Činjenica je sljedeća – i vlast i opozicija u RS-u nacionalistički su orijentisani profiterski klubovi, koji se bore za svoju vladavinu i što veća ovlaštenja, a što manju transparentnost u svom radu unutar entiteta. CIK je izbrojao na stotine hiljada neregularnih glasačkih listića, a na taj način ometao je izbornu pljačku koju su nacionalističke stranke u RS-u sprovodile

Provincija u pozadini: Šta je nama Ukrajina?

Republika Srpska i Srbija su vjerovatno jedina dva preostala mjesta u Evropi u kojima određeni političari koketiraju sa Rusijom, održavaju otvorene kontakte sa tamošnjim režimom, te u ovim okolnostima žele unaprijediti saradnju sa zločinačkim režimom u Moskvi. Oni otvoreno stalno negiraju BiH kao državu i nekažnjeno šire šovinistički narativ, isti onaj kojeg je Rusija plasirala prema Ukrajini.

Misterij hrvatske komponente

Jer, ako se BiH vojska raspadne – što onda? Što će učiniti Hrvatska? Hoće li još jednom, kao i 1993., sramotno zajahati secesionistički val, ili će EU i NATO imati snage da je zadrže u luci razuma i podrške načelu nepromjenjivosti granica? To su ključna pitanja današnjice, o kojima, žalibože, na relevantnim adresama ni u regiji ni u svijetu nitko nema ni znanja, ni hrabrosti, ni želje da razmišlja – osim tipova poput Dodika i Lukašenka. Stoga, uznemireni, pitamo: je li, 32 godine kasnije, opet počeo slobodni pad?

Trojka u posjeti „trojci“ i mirna Bosna

Stvari bi vrlo vjerovatno, što se tiče međunarodne zajednice i njene pasivnosti, ostale iste, unatoč potpunoj blokadi zemlje i parazitiranju političkih elita na vlastitim maksimalističkim zahtjevima te posljedičnom podizanju međunacionalnih tenzija kad ih ne uspiju ostvariti, da se nije dogodio napad Rusije na Ukrajinu i da nisu osvijestili da im je područje onoga što nazivaju zapadnim Balkanom, dakle preostale jugoslavenske zemlje, osim Slovenije i Hrvatske koje su ušle u Europsku uniju, plus Albanija, odjednom postalo meki geopolitički trbuh s raširenim utjecajem Rusije.