Kategorija Naslovnica

Između Duginovog evroazijanizma i Trumpovog pragmatizma: kako će BiH definisati svoju (geo)političku budućnost?

Tajni sastanak Petera Marocca, tadašnjeg visokog američkog zvaničnika bliskog administraciji Donalda Trumpa, s Miloradom Dodikom 2018. godine ostao je izvan fokusa bosanskohercegovačke političke javnosti. No, prema istraživanju uglednog časopisa ProPublica, taj susret izazvao je ozbiljno negodovanje tadašnje američke ambasadorice u BiH, Maureen Cormack. Njen animozitet prema ovom potezu nije bio samo refleks dosljedne američke politike prema Balkanu, već i odraz dublje frustracije zbog evidentnog zaokreta američke vanjske politike, u kojoj su tradicionalni saveznici i geopolitičke paradigme postajale sve manje relevantne.

Uvertira u femicid

Bosanskohercegovački mediji već odavno na svojim naslovnicama imaju slučajeve femicida kao sastavne dijelove svojih rubrika. Iako često cjelokupni narativ pokazuje tako, femicid se ne može promatrati kao samo jedan dio crne hronike jer problem ubistava žena od njihovih partnera zahtijeva poseban pristup. Kako smo došli do ovog stanja i koliko ćemo se uopšte u njemu zadržati?

Nidžara Ahmetašević: Pandemija femicida i nasilja nad ženama

‘Nažalost, naša svakodnevna komunikacija na ulici, u prevozu, u institucijama, na različitim mjestima sadrži elemente nasilja. A ako na javnom mjestu tolerišemo psihičko nasilje – kako možemo očekivati da djeca to ne kopiraju? Sada svi očekujemo od sistema da riješi problem nasilja. No nikako da se vratimo na korijen nasilja i ozbiljnije uspostavimo sistem prevencije počevši od izvora – od samih sebe'

Anatomija propadanja SDA: Primjer Mirsad Mujić

U svom višedecenijskom djelovanju najjača bošnjačka stranka uspjela je ući u skoro sve pore bosanskohercegovačkog društva. Od zastupljenosti u državnim institucijama, preko stavljanja pod kontrolu Islamske zajednice kao jedne od ključnih institucija Bošnjaka, pa sve do kadroviranja svojih ljudi na mikronivou općina u kojima su vladali uspjela je ostaviti neizbrisiv trag u suvremenoj historiji naše države. Kakav je to trag?

Hoćete da se borite protiv antisemitizma: Sprovedite konačno presudu “Sejdić-Finci”

Godine 2022. više od 100 organizacija, uključujući i neke sa sjedištem u Izraelu, zatražilo od UN-a da ne prihvati IHRA definiciju smatrajući da je često pogrešno korištena u zaštiti države Izrael od legitimne kritike. U pismu koje su uputili generalnom sekretaru UN-a stoji kako je usvajanje definicije predstavljeno kao važan korak u borbi protiv antisemitizma. „U praksi“, stoji u pismu, „IHRA definicija je često korištena da se pogrešno imenuje kritikovanje Izraela kao antisemitizam i na taj način utiče, nekada i uguše, nenasilni protesti, aktivizam i kritički govor prema Izraelu i cionizmu“.

Doba inverzije: Politički karneval populističke desnice

Kolektivni identitet postaje sad nepromjenjiv, on se ne može preinačiti ni činom konverzije ni  bilo kakvom kulturnom „integracijom“: apsolutno tuđinstvo je vječito jer se generira samim rođenjem i nasljeđuje krvlju; „etničko čišćenje“, genocid postaju iz te vizure legitimne akcije u globalnom „rasnom ratu“ koji (uvijek) predstoji

Zašto je Vučić gotov

Gotovo, fajront, kraj priče, nema više. Kako i kad će Vučić formalno pasti sa vlasti tehničko je pitanje, legitimitet je odavno izgubio, ako ga je ikada i imao, a građani iz dana u dan jasno pokazuju da ga više ne žele, da mu je došao vakat da se čisti. I da iz kabineta na Andrićevom vencu pređe u neki manje udoban smeštaj, na primer u Centralni zatvor ili Zabelu, ako pre toga ne uspe da se evakuiše u neku zemlju sklonu davanju utočišta autokratama i tiranima, na primer u Rusiju.

Ahmet Alibašić: Nasilnicima nema mjesta u islamu, Islamska zajednica je jasno protiv poligamije

Dr. Ahmet Alibašić jedan je od najvažnijih suvremenih islamskih mislilaca.Redovni je profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. Diplomirao je islamske i političke nauke, a svoj magistarski rad završio je u Maleziji. Doktorirao je 2011. na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, a autor je i nekoliko knjiga, uključujući Arapsko proljeće, Ulema i muslimanski intelektualci i Načela dobre vladavine u islamskoj civilizaciji. U razgovoru za Tačno.net govori o islamofobiji, praktikovanja islama u izazovu modernosti, sekularizmu, napadima na Božu Vreću.

Vjerski fanatizmi – Trajno iskušenje budućnosti

Svaka religija, u suštini, ima pretenziju na totalitet, na sveukupnost, jedinstvo individualnog i društvenog života, jedinstvo privatne i javne sfere. Dakle, na jedinstvo onoga što je tokom modernizacije davno razdvojeno, pre svega kroz zakone o razdvajanju države i crkve. I tako dolazimo do središta problema. Stari antagonizam se ponovo pojavljuje. Individualizacija, kao centralna kategorija moderne i ovde se sukobljava sa tradicionalnim, konfesionalnim kolektivizmom koji tu kategoriju ne (pre)poznaje.

Svjedočenje heroinskih ovisnika: U Sarajevu je najlakše završiti žuto

Ti se moraš snaći na sto i jedan način da dođeš do love i kupiš. Ako počneš ostajati dužna dilerima, jer prepredeni su jako, lako te znaju em kupiti, ali i preveslati bilo kako i za bilo šta, onda tek vidiš da si kao na nekom povodniku, kao podivljali pas. I možeš ti i lajati i vuči taj lanac, ali nemaš ti kontrolu više nad sobom. To je tako. Stave ti brnjicu i svežu te.