Mehanizam proizvodnje zamjenske naracije može uprkos tome i u današnje doba funkcionirati tako što će falsifikatori prošlosti naprosto ignorirati glasove žrtava, zapravo ignorirati stvarnost, te se potpuno zatvoriti u vlastiti hermetični komunikativni sistem, ali cijena takvog postupka je svojevrsna secesija od ostatka svijeta, oblikovanje jednog paralelnog univerzuma kao okvira za paranoidnu zajednicu koja sebe uvjerava u vlastiti identitetski falsifikat.
Najrigidnije konzervativne ideologije nacionalizma rasturaju jezikom mržnje važne zajedničke bosanskohercegovačke vrijednosti, kao da je zajedništvo neko metafizičko zlo. Ipak, najveća je sreća što se ne može tako lako uništiti istorijska vertikala jednog društva, a bosanskohercegovačko društvo je kroz istoriju društvo koje ima opasne dionice zla ali i snažne dionice dobra.
Ne vidi Srbija ni 57 masovnih grobnica koliko je iskopano samo u opštini Prijedor, niti se pita kako su u njima završila tela pogubljenih nesrba. Slepa je srpska javnost za logore u okolini Prijedora, za Omarsku, Keraterm i Trnopolje u kojima su ubijani ljudi samo zato što nisu Srbi, u organizaciji velikih srpskih heroja Ratka Mladića i Radovana Karadžića, pod budnim okom tadašnjeg zvaničnog Beograda. A kad vidi nekog izgladnelog, izmučenog logoraša poput Fikreta Alića koji je, na sreću, logor preživeo, onda se uvek nađe neki patriota kao što je reditelj Predrag Gaga Antonijević koji će cinično da ustvrdi kako je ovaj bolovao od tuberkuloze, a nije trpeo nikakva zlostavljanja.
Da bi se dolazak policajaca Republike Srbije u Banja Luku, Trebinje i Foču tokom turističke sezone i/ili defile kadeta i starješina drugačije percipirao on bi zahtijevao spremnost Srbije da se prema Bosni i Hercegovini odnosi kao prema državi, bez zaobilaženja sporazuma koje je ratificirala država, i bez pozivanja na Deklaraciju koje po svojoj suštini ima destruktivan sadržaj za BiH.
O pojmovnoj arhitekturi mržnje. /Analitički subjekt se opredijelio da mu instrument analize bude kvazipjesma u prozi /
Analitičan, staložen, odmjeren, kritičan prema svim devijantnim pojavama u društvu, profesor Turčalo predstavlja novu generaciju naučnika i istraživača na univerzitetima u BiH. U intervjuu za Tacno.net govori o kulturi sjećanja o kojoj ovise svi ostali procesi ne samo u Bosni i Hercegovini već i na Balkanu.
Urednica Ferala Heni Erceg 1996. godine uradila je veliki intervju sa jednim od najvećih političara i intelektualaca dvadesetog stoljeća Vacvalom Havelom. Intervju je aktualan kao da nije proteklo 28 godina od njegovog prvog objavljivanja. Havelove riječi danas posebno odzvanjaju "Međunarodna je zajednica time de facto prihvatila etničku interpretaciju sukoba i zbog toga je izjednačila sve njegove sudionike. Na taj je način potaknula posve lažni dojam da se radi samo o lokalnom sukobu nekoliko svadljivih naroda, koje je moguće pomiriti na taj način da im se predloži neki prosvjećeni kompromis."
Kako možeš Milana Lukića da proglasiš za heroja i da mu se diviš kad je on sa svojim kolegama-zločincima iste takve ljude kao što si ti zatvorio u kuću na Bikavcu, blokirao sve izlaze, pucao, bacao bombe unutra, da bi na kraju polio kuću benzinom i zapalio je? I ne samo ljude poput tebe, već je spalio i decu koja su bila uzrasta tvoje dece, i starce i starice koji su bili u godinama tvojih roditelja. Kako možeš da vidiš nešto dostojno divljenja u Maki Radiću koji je silovao devojčice životne dobi tvoje maloletne ćerke? Šta s tobom, prijatelju, nije u redu? Koji je tebi, čoveče, đavo?
Kroz minimalne koncesione naknade, ali i naknade mrežarina Bosna i Hercegovina kreirala je ambijent minimalnog finasijskog opterećenja za kompanije sa stranim kapitalom koje ulažu u obnovljive izvore energije. S druge strane, državne elektroprivrede posluju pod teretom milionskih odšteta za izgubljene arbitraže ulažući značajna finansijska sredstva u revitalizaciju zastarjelih sistema. Izostanak strategije i kontinuitet kašnjenja u razvoju energetike platit će građani povećanjem računa za električnu energiju.
Relativizacija i negiranje genocida počinjenog u BiH te veličanje osuđenih ratnih zločinaca civilizacijska je sramota.
Zahvaljujući političkim i interesnim konekcijama kineska državna kompanija DEC pozicionirala se kao nezaobilazni faktor prilikom realizacije višemilionskih projekata sa Elektroprivredom BiH koja u ovom trenutku posluje sa 331 milionom gubitka.
Dino Mustafić bosanskohercegovački je režiser s bogatim opusom kazališnih predstava, dokumentarnih i igranih filmova za koje je višestruko nagrađivan. Sa samo 27 godina postao je direktor kazališnog festivala MESS, a danas je direktor Narodnog pozorišta u Sarajevu. Režirao je više od 100 predstava, klasičnih i suvremenih pisaca, koje se igraju u svim gradovima bivše Jugoslavije, ali i u inozemstvu, a predstava Helverova noć, Kamernog teatra 55, dobila je najviše internacionalnih priznanja u povijesti BiH teatra. Nigdje se ne osjeća strancem jer je, kaže, dio kulturnog naslijeđa Danila Kiša, Mirka Kovača, Andrića, Selimovića, Krleže, ali i Ekatarine Velike i Indeksa.
