Tako su nastajale i mnoge druge stranke. Od „odmetnika“ iz onih starih. Pa se niko nikada nije upitao odakle novac nekoj tek osnovanoj stranci, za tolike predizborne plakate, plave. zelene, narandžaste jakne i kabanice, odakle pare za opštinske oganizacije, letke, kancelarije, telefone i sl.
Nedavna posjeta predsjednika Xi Jinpinga Srbiji je geopolitički događaj koji se ne može ignorisati. Njegov dolazak u naše istočno susjedstvo posebno u kontekstu godišnjice bombardovanja kineske ambasade u Beogradu 1999. godine od strane NATO-a, snažan je simbol kineske namjere da se afirmiše kao ključni igrač u regionu gdje je evropski i američki uticaj posljednjih godina bio, u najboljem slučaju, nekonzistentan. Ova posjeta odražava širu priču o globalnim promjenama moći, gdje Kina, zajedno s Rusijom, sve više popunjava praznine koje ostavlja politički Zapad. Potpisivanje gotovo 30 sporazuma između Kine i Srbije ne samo da učvršćuje ovaj savez, već i pokazuje kinesku strategiju korištenja ekonomske moći za sticanje geopolitičkih uporišta u regiji.
Zato je najavljena Rezolucija o genocidu u Srebrenici značajna, ne da bi potvrdila priznate i presuđene činjenice već prije svega da politički i etički upozori cijeli svijet radi budućnosti da se ne dozvoli jednoj grupi u društvu da negira iskustva druge, da manipuliše historijom na takav način da ošteti marginalizovanu grupu i opravda nasilje počinjeno nad njom, čime se sigurno postavljaju temelji za ponovno nasilje i viktimiziranje.
Ipak, čini se generacije koje dolaze nisu više spremne na laži niti da podržavaju i šute o zločinima koje čine zapadni lideri u njihovo ime. Na čelu globalnih protesta u ovom trenutku se nalaze studenti, mladi ljudi koji ne vjeruju velikim medijima, ne vjeruju zapadnim liderima, za koje nema idola, i koji se povezuju sa svojim vršnjacima u svijetu i uče jedni od drugih
Poznati mostarski pisac Elvedin Nezirović, dobitnik nagrada „Stevan Sremac“ i „Predrag Matvejević“, u velikom istraživačkom eseju o početku opsade Mostara, donosi detalje početka napada na grad HVO-a i Hrvatske vojske te analizira koje su ideologije i pojedinci utjecali na krvavu i zastrašujuću opsadu hercegovačke prestolnice.
Nedavno je snimljen dokumentarni film “To my brother”, zasnovan na istinitoj priči Džemila Hodžića, kojem mu je snajperski hitac 3.maja 1995.godine ubio starijeg brata Amela. Džemil je ostatak života posvetio traženju fotografija brata, skupljanju priča i fotografija druge djece koja su ubijena tokom opsade Sarajeva. Sve je rezultiralo snimanjem filma, koji je posvećen njegovom bratu. Sa Hodžićem smo razgovarali o filmu, ali i projektu Sniper Alley, te suočavanju sa ratnim posljedicama i borbi protiv kulture zaborava.
Na temu bošnjačkog nacionalizma, kako se on manifestira te koji su njegovi pojavni oblici za Tačno.net pisat će politolozi i univerzitetski profesori sa područja bivše Jugoslavije. Feljton o bošnjačkom nacionalizmu nastavljamo tekstom univerzitetskog profesora Ive Komšića.
Tito je umro prije više od četiri desetljeća. A ipak, protiv toga mrtvog Tita ‘oni’ već desetljećima vode bespoštednu borbu, ne bi li ga potpuno izbrisali iz kolektivnog sjećanja, ili – ako to već ne ide – ne bi li ga u to sjećanje utisnuli kao suštu suprotnost onoga što je bio.
Hrvatska zato, programom Domovinskog pokreta, pleše pod ruku s opasnim desnilom, gurana još dublje u blato nacionalizma, a šef te stranke, nastale na zasadama bivše fašističke NDH, sav svoj program najbolje sažima porukom kako u Vukovar, na Dan sjećanja na žrtve toga grada, „ne moraju dolaziti oni kojima se ne sviđa pozdrav 'Za dom spremni'“. Poludjeli desničar? No, zar je to uopće važno, s obzirom da upravo takvi, i ne samo u Hrvatskoj, ukoliko participiraju u vlasti, pa još sa sebi sličnima, društvo vode u opasnu regresiju.
Od prvih poslijeratnih izbora 1996. godine do danas, planeta Zemlja se okrenula oko svoje ose 10.221 put. Internet i društvene mreže postale su sastavni dio života, NASA je u procesu testiranja tehnologije sigurnog slijetanja ljudi na Mars, a likovi bh. političara poput Halida Genjca, Željka Komšića, Dragana Čovića ili Nikole Špirića postali su sastavni dio kolektivne memorije. Psihološke posljedice izloženosti generacija rođenih nakon rata djelovanju bh. političara još uvijek nisu dovoljno istražene.
Dvije konferencije za medije ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića, koje su mnogi označili kao bespotrebne ispade, mada je očigledno bilo riječ o raspadu, odnosno meltdownu.
Na temu bošnjačkog nacionalizma, kako se on manifestira te koji su njegovi pojavni oblici za Tačno.net pisat će politolozi i univerzitetski profesori sa područja bivše Jugoslavije. Feljton o bošnjačkom nacionalizmu započinjemo tekstom univerzitetskog profesora Vahidina Preljevića.
