Geopolitičke linije rascjepa: Istraživanje otkriva promjenjivost savezništava na Balkanu nakon posjete Xija

Nedavna posjeta predsjednika Xi Jinpinga Srbiji je geopolitički događaj koji se ne može ignorisati. Njegov dolazak u naše istočno susjedstvo posebno u kontekstu godišnjice bombardovanja kineske ambasade u Beogradu 1999. godine od strane NATO-a, snažan je simbol kineske namjere da se afirmiše kao ključni igrač u regionu gdje je evropski i američki uticaj posljednjih godina bio, u najboljem slučaju, nekonzistentan. Ova posjeta odražava širu priču o globalnim promjenama moći, gdje Kina, zajedno s Rusijom, sve više popunjava praznine koje ostavlja politički Zapad. Potpisivanje gotovo 30 sporazuma između Kine i Srbije ne samo da učvršćuje ovaj savez, već i pokazuje kinesku strategiju korištenja ekonomske moći za sticanje geopolitičkih uporišta u regiji.

Foto: Arhiv

U Srbiji, Xi-jeva posjeta naglašava produbljivanje odnosa, s 14% ispitanika koji prepoznaju Kinu kao ključnog saveznika. Ovo je u oštrom kontrastu s percepcijom Zapada u Srbiji, gdje je nasljeđe NATO intervencije pogoršalo odnose, s 36% ispitanika koji vide Sjedinjene Države kao prijetnju, prema najnovijem istraživanju Međunarodnog republikanskog instituta. Ovo je značajna brojka u korist Kine kada se uporedi s 46% koji slično gledaju na Rusiju, i u oštrom kontrastu s tek 4% Srba koji imaju veoma pozitivno mišljenje o Sjedinjenim Državama, dok druge zapadne zemlje podržava samo 3% ili manje ispitanika. Nadalje, Mađarska, koju je Xi također posjetio tokom svoje evropske turneje, prepoznata je kao treći najvažniji strateški saveznik od strane 6% ispitanika, što ističe njenu ulogu u vanjskopolitičkim razmatranjima Srbije.

S druge strane, u Kosovu i Albaniji, Zapad, posebno Sjedinjene Države i EU, doživljavaju se kao zaštitnička i progresivna sila. Na Kosovu, čak 95% ispitanika gleda pozitivno na SAD što je u prvom redu posljedica američke podrške nezavisnosti. Albanija dijeli ovaj prozapadni stav, s 92% koji pozitivno gledaju na integraciju u EU i 85% koji podržavaju albanski status zemlje članice NATO-a. Ove brojke ilustriraju jasnu naklonost prema Zapadu u poređenju s istočnom orijentacijom Srbije.

Ova jasna razlika u vanjskopolitičkim orijentacijama unutar regiona ilustrira fragmentiranu geopolitičku sliku gdje se prepliću historijske veze, nacionalni interesi i vanjski uticaji. Uzmimo Sjevernu Makedoniju, gdje unutrašnji sporovi oko nacionalnog identiteta i historije s Bugarskom i Grčkom ometaju njene evropske integracione napore. Ove lokalne složenosti su mikrokosmos šire regionalne slagalice, gdje svaki dio slijedi svoju putanju pod uticajem unutrašnje politike i globalnih sila. Rastući kineski uticaj, stoga, mora biti promatran ne samo kao znak nekonzistentnosti Zapada, već kao dio složenog mozaika savezništava, historijskih nasljeđa i strateških proračuna.

U Sjevernoj Makedoniji 56% ispitanika gleda povoljno na Kinu, percepcija koja je podstaknuta očekivanjima ekonomskih koristi od investicija i infrastrukturnih projekata, poput onih predloženih u okviru kineske inicijative Pojas i put. Ovaj povoljni stav odražava širu regionalnu nadu da će kineski ekonomski angažman potaknuti razvoj. Bosna i Hercegovina, s druge strane, pokazuje oprezniji pristup prema Kini. Svijest o kineskim investicijama je relativno niska na 16%, a percepcija tih investicija je podijeljena; 28% ih vidi prvenstveno kao ekonomski korisne, dok značajniji dio ispitanika u njima vidi sredstvo vanjskog uticaja i kontrole.

Ove različite percepcije širom Zapadnog Balkana naglašavaju ne samo ekonomska razmatranja, već i dublje geopolitičke struje. Kineske investicije se često gledaju kroz prizmu strateškog uticaja, posebno u zemljama poput Bosne i Hercegovine i Kosova, gdje 51% odnosno 45% ispitanika, vidi kineske aktivnosti kao pokušaj ostvarivanja neke vrste kontrole. Dok njihove investicije obećavaju ekonomski rast, one također podižu zabrinutosti od dugoročne zavisnosti i upadanja u dužničku zamku. Na primjer, iskustvo Crne Gore s projektom auto-puta Bar-Boljari, gdje je 65% ispitanika svjesno kineski finansiranog projekta, ističe potencijalne zamke oslanjanja na kineske kredite, izazivajući debate o održivosti takvih finansijskih angažmana.

Za razliku od toga, Evropska unija i Sjedinjene Države moraju prilagoditi svoje strategije na Balkanu. Mješovite percepcije o rastu Kine – koje se kreću od dobrodošlog ekonomskog partnera do potencijalne neokolonijalne sile – naglašavaju potrebu za konzistentnijim i osjetljivijim zapadnim angažmanom. EU, posebno, treba da se pozabavi svojim često tehnokratskim pristupom, koji je zanemario složenu međusobnu igru lokalne politike i globalnih uticaja u regionu.

Dok politički Zapad razmatra svoju ulogu i strategiju na Balkanu, on mora uzeti u obzir da dosadašnji pristup više nije adekvatan za adresiranje različitih potreba i strateških ambicija zemalja regije. Uticaj rastuće kineske moći će nesumnjivo oblikovati buduće regionalne dinamike. Za zemlje zapadnog Balkana, njihove vanjskopolitičke odluke nisu samo pitanje usklađivanja s globalnim silama, već i nastojanje da se balansira između ekonomskih koristi i autonomije djelovanja. Izbori koje prave države regije kada su u pitanju savezništva će definirati ne samo njihove međunarodne odnose, već i njihovu buduću stabilnost i identitet u sve više multipolarnom svijetu.

Podijelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
Sead Turčalo

Sead Turčalo

VIŠE IZ KATEGORIJE
VEZANI ČLANCI
Naravno, ne znam šta je mislio Isus dok ga je Porfirije molio da Vučiću da „snagu, mudrost i odlučnost“. Možda se pitao kako mu može...
Svjetski poredak koji se mijenja tjera Kinu na djelovanje. I u Evropi zemlja traži strategijske partnere – naprimjer u Parizu. ...
Šestog maja 1992. godine u Hrtkovcima Srpska radikalna stranka održala je predizborni miting na kom je Vojislav Šešelj poručio da u Sremu nema mesta za...
Manipulacija sadržajem rezolucije i pokušaj nametanja vlastitog narativa prema vani, kao i kontrola postojećeg narativa o genocidu među vlastitim pristalicama, doveli su Srbiju i entitet...