Foto: Arhiv
Francuski predsjednik Emmanuel Macron želi izmijeniti francuski ustav kako bi do sljedeće godine “pravo žena na abortus postalo nepovratno”.
Time bi Francuska postala prva zemlja koja je eksplicitno označila pristup abortusu kao ustavno pravo što se posmatra kao odgovor na ukidanje prava na abortus u Sjedinjenim Državama prošle godine, pišu svjetski mediji.
Obećanje dato 8. marta
Macron je krajem oktobra najavio da njegova vlada planira da u narednim danima podnese nacrt zakona koji će do kraja godine biti predstavljen Vijeću ministara a kojim bi se u ustav zemlje ugradila prava na abortus.
Zalaganje za davanje ustavnog statusa abortusu je, kako ističe Politico, nastavak onoga što je Macron obećao 8. marta, povodom Međunarodnog dana žena.
Macron je rekao da inicijativu Francuske treba posmatrati kao “univerzalnu poruku solidarnosti prema ženama čija su prava na abortus povrijeđena”.
To je, kako ističe briselski portal, direktno upućivanje na poništenje presude Roe protiv Wadea od strane Vrhovnog suda SAD-a prošle godine.
Za reviziju ustava u Francuskoj potreban je ili referendum ili odobrenje najmanje tri petine članova oba doma parlamenta ujedinjenih u Kongresu, napisao je Le Monde.
Prekid trudnoće dekriminalizovan je u Francuskoj 1975. godine, a uzastopni zakoni od tada imaju za cilj poboljšanje uslova za abortuse, posebno kroz zaštitu zdravlja i anonimnosti žena, kao i smanjenje finansijskog opterećenja postupka za žene.
Istraživanje javnog mnijenja iz novembra 2022. pokazalo je da je 89 posto ispitanika podržava prijedlog da se prava na abortus proglase ustavnim. Prema vladinim podacima, dodaje Le Monde, prošle godine u Francuskoj je izvršeno 234.000 abortusa.
Pobjeda za ‘sve žene’
Macronovo obećanje da će pravo žene na abortus ugraditi u francuski ustav dolazi nakon što su ograničenja u drugim zemljama pokrenula Francusku na putu ka bezuvjetnom garantovanju prava na prekid trudnoće, napisao je The Guardian.
Nacrt teksta je, dodaje britanski list, podržan velikom većinom u nacionalnoj skupštini prošlog novembra prije nego što je usvojen u Senatu u februaru, uprkos protivljenju desničarskih stranaka, koje su tvrdile da francuska prava na abortus nisu ugrožena.
Nekoliko političkih stranaka, od ljevice do centrista, počelo je da se zalaže za upis prava na abortus u ustav nakon odluke američkog Vrhovnog suda u junu 2022. da poništi presudu Roe protiv Wadea iz 1973.
Očekujući kraj procesa, francuska ministrica za rodnu ravnopravnost, Berangere Couillard, naziva dosadašnji napredak “pobjedom za sve žene i snažnim simbolom poslanim u druge zemlje svijeta u kojem naša prava gube tlo pod nogama”.
Neke od najstrožih zakona o abortusu u Evropi ima Poljska, ističe The Guardian dodajući da tamošnji zakoni dozvoljavaju prekid trudnoće samo u slučaju silovanja, incesta ili prijetnje zdravlju ili životu majke. Ograničenja su dodatno pooštrena 2020. godine kada je Ustavni sud Poljske presudio da abortusi na osnovu fetalnih mana bili su neustavni.
Pažljiva formulacija
Put ka reviziji ustava u Francuskoj nije lak i zahtijeva ili izjašnjavanje na javnom referendumu ili odobrenje tri petine oba doma parlamenta, odnosno Narodne skupštine i Senata. Macron je izabrao drugu, brzu rutu, piše Forbes.
Predstavljanjem zakona u ime vlade i zaobilaženjem potrebe da zakon potiče od samih zakonodavaca, Macron će moći sazvati poseban kongres za glasanje u Versaju.
Nakon odobrenja, član 34. francuskog ustava bi se izmijenio i uključio formulaciju u kojoj se navodi da “zakon određuje uslove pod kojima se ostvaruje sloboda žene, koja joj je zagarantovana, da pribjegne abortusu”.
Prema izvještajima, kako ističe Forbes, pažljivo se razmotrio izbor riječi u nacrtu, pri čemu je “sloboda žena” favorizirana u odnosu na “pravo žena” kako bi prijedlog prošao konzervativniji Senat.
Iako će Francuska vjerovatno biti prva zemlja koja će usvojiti vlastiti ustav u korist signaliziranja podrške pristupu abortusu, sigurno nije sama u poduzimanju koraka ka liberalnijim zakonima o abortusu, ističe američki časopis.
Prema podacima Centra za reproduktivna prava, 60 posto od 1,12 milijardi žena u reproduktivnom dobu sada živi tamo gdje je abortus uglavnom legalan.
U julu 2022. godine, Evropski parlament je usvojio rezoluciju kojom se pravo na abortus proglasi osnovnim pravom, napisao je Forbes, dodajući da su samo četiri zemlje ukinule pravo na abortus u protekloj deceniji: Salvador, Nikaragva, Poljska i Sjedinjene Države.
Pionirski potez
Iako je u Francuskoj abortus legalan do 14. sedmice trudnoće i u potpunosti je pokriven sistemom zdravstvenog osiguranja zemlje, Francuskinje su tražile da dodatno zaštite svoja prava posebno nakon ograničavanje tog prava u Sjedinjenim Državama, napisao je The Washington Post.
Presuda američkog Vrhovnog suda bila je “veoma šokantna u Francuskoj”, rekla je Mathilde Philip-Gay, profesorica prava na Univerzitetu Jean Moulin Lyon.
“Neposredno nakon ovog slučaja rođen je pokret, a žene su tražile od parlamenta da djeluje, a posebno da promijeni ustav.” Napomenula je da su trenutne akcije neophodne radi budućnosti.
Stephanie Hennette Vauchez, profesorica prava na Univerzitetu Paris Nanterre, rekla je da postoje druge zemlje čiji ustavi govore o reproduktivnoj autonomiji ili pravu na donošenje odluka u vezi s djecom, “ali ne postoji ustav koji stvarno izričito štiti pravo na abortus”.
“To također otvara zaista zanimljiva teorijska pitanja o tome zašto ustavi tako šute o ljudskoj reprodukciji dok, znate, sve političke zajednice egzistencijalno zavise od reprodukcije”, rekla je. “Ako bi Francuska ili neka druga zemlja u ustav upisali pravo na abortus, to bi zaista bio pionirski potez.”
I dok je u Francuskoj teško promijeniti ustav, još je teže u Sjedinjenim Državama gdje tri četvrtine država treba da se slože oko bilo kakvog amandmana, ističe vašingtonski list dodajući da se aktivisti za prava na abortus u SAD trenutno bore protiv zabrana i drugih koraka za ograničavanje pristupa u različitim državama.
“Svakako smo jako daleko od ustavnog amandmana koji garantuje pravo žene da izabere abortus. Zapravo, Amerika se kreće u drugom smjeru”, rekao je Adam Winkler, profesor UCLA specijalizovan za američko ustavno pravo uz napomenu da je ipak moguće to promijeniti – s vremenom.
