Foto: Omar Marques/Getty Images
Za Poljsku je to, smatraju analitičari, političko pitanje budući da vladajuća stranka Pravo i pravda (PiS) pokušava pobijediti na parlamentarnim izborima u oktobru uz pomoć glasova poljoprivrednika koji su izrazili nezadovoljstvo zbog konkurencije jeftinog ukrajinskog žita, pišu svjetski mediji.
Rat riječima
Poljska je najavila prekid isporuke oružja u zemlju dan nakon što je predsjednik Volodimir Zelenski optužio Varšavu da zabranom uvoza žitarica iz Ukrajine zbog zaštite interesa poljskih poljoprivrednika, zapravo radi u korist Rusije, piše Gardijan (The Guardian).
Poljska je bila ključni saveznik od ruske invazije u februaru 2022. i jedan je od glavnih dobavljača oružja, ističe list i dodaje da se u Poljskoj također nalazi i više od milion ukrajinskih izbjeglica, koji su dobili različite oblike državne pomoći.
Međutim, odnosi su se pogoršali posljednjih dana uslijed sve većeg spora oko žita. Poljski premijer Mateuš Moravjecki (Mateusz Morawiecki) je u srijedu (20. septembra) prekinuo isporuku oružja, rekavši da je njegova zemlja odlučila dati prioritet vlastitoj odbrani.
“Mi više ne isporučujemo oružje Ukrajini jer sada naoružavamo Poljsku modernijim oružjem”, rekao je premijer.
Potez je uslijedio nakon što je ove sedmice Zelenski u govoru na Generalnoj skupštini UN-a optužio neke zemlje u Evropi da su dozvolili da pitanje izvoza žitarica ide u korist Rusije.
Ruska invazija na Ukrajinu zatvorila je crnomorske brodske puteve korištene prije rata, nakon čega je Evropska unija (EU) postala glavna tranzitna ruta i izvozna destinacija za ukrajinsko žito.
U maju se EU složila da ograniči uvoz u Bugarsku, Mađarsku, Poljsku, Rumuniju i Slovačku, nastojeći da zaštiti tamošnje poljoprivrednike koji su uvoz okrivili za pad cijena na lokalnim tržištima.
Mjere su omogućile da proizvodi nastave tranzit kroz pet zemalja, ali su zaustavili njihovu prodaju na lokalnom tržištu.
Međutim, ističe Gardijan, Evropska komisija je 15. septembra saopštila da ukida zabranu uvoza, dok su Poljska, Mađarska i Slovačka odmah najavile da će prkositi tom potezu.
U svom obraćanju UN-u, Zelenski je sugerisao da je njihova odluka bila licemjerna i štetna za njegovu zemlju. Njegove riječi izazvale su ljutit odgovor Poljske, koja je pozvala ukrajinskog ambasadora i upozorila na daljnje uzvratne mjere.
Moravjecki je, kako prenosi Gardijan, kasnije za televiziju Polsat News rekao: “Upozoravam ukrajinske vlasti. Jer ako će tako eskalirati sukob, stavićemo dodatne proizvode pod zabranu uvoza u Poljsku. Ukrajinske vlasti ne razumiju stepen do kojeg je poljska poljoprivredna industrija destabilizovana. Štitimo poljske poljoprivrednike.”
Dramatična promjena tona
Primjedbe poljskih zvaničnika upućene ukrajinskom predsjedniku posljednjih dana označavaju dramatičnu promjenu tona Varšave i bacaju iznenadnu sumnju na jedinstvo koje je definisalo odnos susjeda prije spora oko žita – prijateljstvo koje je predstavljalo evropsku solidarnost s Ukrajinom protiv ruske invazije, napisao Blumberg (Bloomberg).
U mjesecima nakon početka ruske invazije, vlada u Varšavi je osudila druge zapadne zemlje, posebno Njemačku, zbog spore isporuke oružja Ukrajini.
Postala je jedan od najvećih donatora i prva zemlja koja je u februaru isporučila vrhunske tenkove Leopard, kao i opremu i municiju iz sovjetske ere.
Nova odluka poljske vlade, ukazuje Blumberg na mišljenja analitičara, vjerovatno neće značajno uticati na dopremanje oružja iz drugih zemalja u Ukrajinu preko Poljske, jer je Moravjecki napomenuo da će se to nastaviti.
Međutim, dodaje agencija, dalje pogoršanje odnosa moglo bi imati direktne implikacije na rat, budući da je Poljska primarno odredište za izbjeglice i kapija za oko 90 posto ukupne pomoći Zapada Kijevu.
Tajming je također udarac za Ukrajinu, jer se, kako naglašava Blumberg, rat riječi rasplamsao baš u trenutku kada je Zelenski tražio veću globalnu podršku u Njujorku, a ukrajinske snage napreduju u oštroj kontraofanzivi da ponovo zauzmu okupiranu teritoriju.
“Napetosti i neslaganja između Kijeva i nekih od njegovih najjačih pristalica sigurno će Kremlju uliti povjerenje u to da evropska podrška Ukrajini nije čvrsta”, rekao je Peter Šreder (Schroeder), bivši analitičar CIA-e.
Rizici za Ukrajinu
Spor oko toga da li ukrajinskom žitu treba dozvoliti da uđe na domaća tržišta Poljske i drugih članica EU gurnuo je čvrste odnose između Kijeva i Varšave na najnižu tačku otkako je Rusija napala Ukrajinu prošle godine, piše Asošiejtid pres (The Associated Press).
Poljski lideri su izrazili užasnutost zbog nekih od najnovijih poteza Kijeva, uključujući pritužbu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (STO) zbog poljske zabrane uvoza ukrajinskog žita i uporedili su Ukrajinu sa davljenikom koji je povrijedio svog pomagača.
“Ukrajina se ponaša kao davljenik koji se drži svega što može… ali mi imamo pravo da se branimo od štete koja nam je nanesena”, rekao je poljski predsjednik Andžej Duda (Andrzej) novinarima u utorak u Njujorku, gdje je prisustvovao Generalnoj skupštini UN-a.
Sve veće napetosti naglašavaju rizike s kojima se Ukrajina suočava po pitanju očuvanja podrške Zapada dok se njena borba protiv Rusije odugovlači, ističe AP, dodajući da raskol također pokazuje kako su Ukrajina i njeni susjedi konkurentne poljoprivredne sile i kako bi evropska odbrana domaćih poljoprivrednika mogla zakomplikovati nade Kijeva za budući put u EU.
Dok pojedini poljski analitičari tvrde kako Ukrajina od početka rata “vodi hiperasertivnu diplomatiju”, drugi krive vladu u Varšavi, optužujući je da igra politiku sa ukrajinskom bezbjednošću kako bi na predstojećim izborima dobila glasove poljoprivrednika, od kojih su mnogi uznemireni što su ukrajinski prehrambeni proizvodi preplavili lokalno tržište.
Poljska vladajuća stranka PiS se, kako naglašava Asošiejtid pres, suočava s izbornim izazovom nove krajnje desničarske koalicije, Konfederacije, čiji se lideri žale da zemlja čini previše da pomogne Ukrajini i tvrde da Ukrajina nije dovoljno zahvalna.
Ratobornija retorika uoči izbora
Retorika vladajuće stranke Pravo i pravda postala je sve ratobornija uoči parlamentarnih izbora 15. oktobra, napisao je Fajnenšl tajms (The Financial Times) naglasivši da je desničarska stranka pretrpjela pad podrške, posebno među seoskim biračima koji osjećaju da ih je Varšava iznevjerila.
Tokom kampanje, PiS se obavezao da će čuvati suverenitet Poljske i promovisati poljoprivredni protekcionizam, ističe list ukazujući kako je to jasan zaokret nakon što je prošle godine PiS predvodio zapadne napore da pomognu Ukrajini da se odbrani od ruske agresije.
Varšava je također u početku podržavala potez EU da ukine carine na ukrajinsko žito nakon invazije Moskve u februaru 2022.
Zamjenik ministra poljoprivrede Poljske Januš Kovalski (Janusz Kowalski) je u izjavi za Fajnenšl tajms rekao da bi Ukrajina trebala razmotriti “cijelu sliku” i biti svjesnija sve većeg zamora Poljaka izbjeglicama, što je pomoglo jačanju podrške krajnje desničarskoj stranci Konfederacija.
Malo je vjerovatno da će Varšava sada proširiti sadašnji nivo podrške za oko milion ukrajinskih izbjeglica nakon 2024. godine, ističe list ukazujući na nagovještaje poljske vlade da će trenutni “propisi jednostavno isteći sljedeće godine”.
Viši naučni saradnik na poljskom institutu za međunarodne poslove Danijel Šeligovski (Daniel Szeligowski) kaže da je promjena poljskog stava prema Ukrajini bila stvar samoodržanja te da će “vlada Poljske nastaviti da podržava Ukrajinu, ali neće pucati sebi u nogu”.
Spor oko ukrajinskog žita, naglasio je Fajnenšl tajms, također igra ulogu u predizbornoj kampanji u Slovačkoj, gdje nacionalistička stranka Smer bivšeg premijera Roberta Fica, koji ne želi dalju pomoć Ukrajini, vodi u anketama uoči izbora 30. septembra.
