Press konferencija sudija Ustavnog suda BiH, Foto: Tačno.net
Nakon što se sudac Zlatko Knežević, jedini sudac iz entiteta Republika Srpska povukao iz Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, ova institucija suočila se sa otežanim uslovima za rad, jer Veliko vijeće Suda ne može zasjedati.
Podsjećamo, u aprilu 2023. o povlačenju suca Kneževića raspravljalo se i u Narodnoj skupštini Republike Srspke kada su usvojeni zaključci kojima se, između ostalog, osporava rad tog suda, poziva na potpuno nepoštovanje njegovih konačnih i obavezujućih odluka, te poziva na blokadu rada i ostavku suca Kneževića.
Predsjednica Ustavnog suda Valerija Galić podsjetila je da je na sudiju Kneževića izvršen pritisak, te je podnio zahtijev za prijevremeno penzionisanje, a od januara više nije u Ustavnom sudu.
„Na ovaj način je onemogućen rad Ustavnog suda BiH u Velikom vijeću gdje je šest domaćih sudija, a najmanje pet je potrebo za kvorum. U prošlosti je upravo Veliko vijeće odlučivalo o najviše predmeta. Ipak od novembra 2022. već 17 mjeseci sud može isključivo odlučivati u plenarnoj sjednici gdje su tri domaća i tri strana suca”, kazala je Galić.
Upozorila je da se radi o alarmantnoj situaciji koju će najviše osjetiti građani.
“Najviše je apelacionih predmeta, gdje se građani obraćaju Ustavnom sudu kada smatraju da su im povrijeđena prava zagarantovana Ustavnom BiH”, dodala je Galić.
Više od 8.000 neriješenih predmeta
Predsjednica Suda je prezentovala rezultate iz prošle godine kazavši da je u 2023. godini iz predmeta apelacione nadležnosti zaprimljeno 5.465 predmeta, da je riješeno njih 1.465 a da je preko osam hiljada neriješenih predmeta.
Kada je riječ o ocjenama ustavnosti zaprimljena su nova 32 predmeta, riješeno je 24, a neriješeno 11.
„Ako ih usporedimo s proteklim godinama broj primljenih predmeta je ostao na razini prosjeka prošlih pet godina. Broj završenih (oko 1.500) je značajno manji od prosjeka 5.300 predmeta. Kontinuirano se povećava broj neriješenih predmeta, dok je trajanje procesa sa prosječnih 20 produženo na 38 mjeseci“, navela je Galić.
Predsjednica Suda je kazala da iako se radi o padu da je riječ o uspjehu, jer se Sud prilagodio gotovo nemogućoj situaciji. Koliko je situacija alarmantna govori i podatak da su svi predmeti riješeni na plenarnim sjednicama, što je duplo više nego za prethodnih 13 godina zajedno.
Galić je podsjetila na izvještaj Venecijanske komisije koja je također izrazila zabrinutost jer Sud ne radi u punom kapacitetu.
Venecijanska komisija, savjetodavno tijelo Vijeća Evrope za pitanja iz oblasti ustavnog prava, na svojoj sjednici održanoj 15. i 16. marta 2024. godine, usvojila je i Mišljenje o nekim pitanjima u vezi sa funkcionisanjem Ustavnog suda BiH.
Postupajući po zahtjevu predsjednice Ustavnog suda BiH, Valerije Galić, Komisija je razmatrala koje korake može poduzeti Ustavni sud BiH kako bi spriječio potpunu parazilu svog rada usljed budužeg penzionisanja sudija i kako unaprijediti njegov trenutni rad, u okolnostima izostanka troje domaćih sudija.
Venecijanska komisija je predložila nekoliko koraka koje može preduzeti sam Ustavni sud, a dva najznačajnija stava Venecijanske komisije se odnose na primjene u načinu glasanja u Ustavnom sudu i mogućnost produžavanja mandata sudija koje napune 70 godina života, a do momenta izbora njihovih zamjenika.
Pokušaji kontrole su atak na Ustavni sud
Potpredsjednik Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman podsjetio je da je Sud definisan kao nezavisna vlast, te da je zapravo čuvar Ustava i korektor ostalih grana vlasti.
“Obaveza svih institucija je da poštuju odluke Ustavnog sud, a pokušaji kontrole od strane vlasti su atak na nezavisnost Ustavnog suda”, kazao je Ćeman.
Osvrnuo se i na pitanje izvršenje odluka Ustavnog suda kazavši da Sud to povremeno prati.
“Odluke ne samo ovog nego svakog Suda kada se donesu, i kada se dođe do finalnog akta treba ispoštovati, ako se to ne dogodi onda imamo ono što se “ius nudus”, odnosno golo pravo i to ne doprinosi afirmaciji vladavini prava. I građani i drugi subjekti koji postupaju pred Ustavnim sudom imaju pravo da akti i odluke koji se odnose na njih budu provedeni”, kazao je Ćeman.
Iznio je podatke da je osam odluka ocjene ustavnosti ostalo neizvršeno, te 31 predmet apelacione nadležnosti.
“Ako se statistički gleda to je zanemarivo, međutim kada znamo sadržaj onda to za posljedicu ima veoma ozbiljnih ugrožavanja pravnog poretka”, istakao je Ćeman.
Sutkinja Helen Keller ponovila je da je situacija u Ustavnom sudu BiH veoma alarmantna.
“Napad na sudstvo u BiH izgleda prati globalni trend. Napad na sudstvo o ovoj zemlji je prijetnja i to znači da se zakon ne sprovodi. Ako su pisani zakoni zaštićeni Ustavnim sudom onda su i građani ove zemlje zaštićeni. Napadi na sudstvo uvijek dolaze iz krugova koji žele destabilizirati državu i koji se žele okoristiti iz slabosti zemlje”, kazala je Keller.
Podsjetila je kako su u decembru vlasti RS-a tražili ostavku stranih sudija, i pojasnila da bi to značilo i prestanak funkcioniranja Suda.
“Nastavit ćemo da vršimo svoj mandat dok god postoji Sud jer time Ustavni sud ostaje samoodrživ. Mi smo odani ustavu ove zemlje, ali gledamo u budućnost zabrinuti. Problem neimenovanja domaćih sudija je veliki. To znači da moramo biti uključeni u sve sjednici Suda, što je iscrpljujuće”, poručila je Keller.
Podsjetila je kako trenutni omjer tri strana i tri domaća suca nas stavlja u daleko od onoga što je Ustav.
“Na ivici smo funkcioniranja politička blokada mora biti okončana brzo”, upozorila je na kraju Keller.
Sutkinja Seada Palavrić osvrnula se na pokušaje političara da kroz entitetske parlamente, na način da odbijaju imenovati sudije u Ustavni sud, blokiraju rad ove institucije.
“Oni koji ne žele strance, oni zapravo ne žele domaće sudije. Kada bi imali kvorum onda bi se odluke donosile u Velikom vijeću”, pojasnila je Palavrić.
Blokadama protiv neodgovarajućih odluka
Miorad Dodik, predsjednik Republike Srpske krajem prošle godine izjavio je kako ovaj bh.entitet neće izabrati dvoje novih sudija u Ustavni sud BiH.
„Mi smo odlučili da ne popunimo Ustavni sud BiH dok se ne donese zakon o Ustavnom sudu, u koji će se birati državljani BiH. Čak smo predložili da tu trojicu stranaca bira Parlamentarna skupština BiH“, rekao je Dodik, navodeći kako su odluke Ustavnog suda BiH bile uglavnom „s lošim namjerama i djelovanjem prema RS“.
Drugi sudija iz Republike Srpske, Miodrag Simović, ranije je otišao penziju, a Narodna skupština RS nikada nije izabrala njegovog nasljednika.
Izbor novog sudije Ustavnog suda BiH iz Federacije BiH aktuelna je tema od augusta prošle godine, kada je prestao mandat sudiji Mati Tadiću. Radna grupa za izbor sudija Ustavnog suda ocijenila je kandidata Marina Vukoju najbolje rangiranim za ovu poziciju, ali su se u javnosti ubrzo pojavile informacije da je spomenuti kandidat blizak HDZ-u BiH.
Sastav Ustavnog suda BiH i način izbora sudija definisani su, u prvom redu Ustavom BiH. Tako je članom IV propisano da se Ustavni sud BiH sastoji od devet članova, od kojih četiri bira Predstavnički dom FBiH, a dva člana Narodna skupština Republike Srpske. Preostala tri člana, koji ne mogu biti državljani Bosne i Hercegovine, bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija s Predsjedništvom BiH.
Kada je riječ o kriterijima koje sudije moraju ispunjavati, Ustavom BiH definisano je da sudije moraju biti “istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda”.
Pored toga, članom 96, definisano je da je funkcija sudije nespojiva s članstvom u političkoj stranci ili političkoj organizaciji u Bosni i Hercegovini. Također, spomenutim članom je, između ostalog, propisano i da je sudijama dozvoljeno bavljenje drugim profesionalnim dužnostima, osim ako te aktivnosti nisu u vezi s radom neke političke stranke.
