Foto: picture alliance/Reuters/Pool New
Zamislite da klimatski pokret koji je donedavno još masovno mobilisao protiv fosilne industrije i oštro nastupao za istupanje iz proizvodnje struje iz uglja sada umjesto toga demonstrira protiv vjetrnih postrojenja, solarnih panela i dalekovoda. Ne možete zamisliti? Zapravo se nešto slično događa danas. Cilj protesta i kampanja nije više fosilna autoindustrija sa svojim dizelskim i benzinskim motorima nego baš pionir električnih automobila Tesla i njen šef Elon Musk. Kako je došlo do toga?
Prije nekoliko godina klimatski pokret sa pravom se usmjerio na saobraćajni sektor gdje posljednjih godina nije praktično ostvarena nikakva ušteda na CO2 – u prvoj liniji zbog potrošnje dizela i benzina sa privatnim automobilima i kamionima. Inicijative okrenute saobraćaju udružile su se i razvile plan za ekološku alternativu: brže napuštanje fosilnog sagorijevanja, manje auta i manje auto saobraćaja, zato više sharinga, autobusa, željeznica, bicikla i pješačenja bile su osnovni zahtjevi. Prvi uspjeh novog saveza pokazao se 2019. kada su uspjeli protjerati Međunarodni sajam automobila iz Frankfurta i autoindustriji u cjelini potisnuti u defanzivu.
Električni automobili, a posebno Tesla, postaju cilj kritike i mobilizacije
To se izgleda promijenilo. Električni automobili, a posebno Tesla, postaju cilj kritike i mobilizacije. Kod poziva na demonstracije “Kraj priče”, inicijative koja je prije nekoliko godina kroz akcije civilne neposlušnosti i okupiranja dnevnih kopova vrlo djelotvorno za javnost nastupala protiv industrije uglja, sada se navodi: ”Električni automobili treba da se etabliraju kao ‘zelena’ alternativa motora na sagorijevanje.” Međutim to je puno više “nastavak zablude individualnog saobraćaja drugim sredstvima što nije ni održivo niti socijalno podnošljivo. I zbog toga sve… protiv Tesle i proširenja Gigafactory u Grünheide.“
I za podmetnuti požar na trafo stanici u opštini Grünheide grupa označena kao odgovorna argumentuje da je Tesla „simbol zelenog kapitalizma“ čija proizvodnja auta „zagađuje podzemne vode“.
„Svaka Tesla koja gori sabotira imperijalni način života“, šef Tesle Elon Musk je ‘tehnofašist’ i cilj je ‘kompletno razaranje Gigafactory'”. Na jednoj manifestaciji fondacije Rosa Luxemburg ukazuje se na prijeteći „Teslizam“. Ne prijeti samo „posljednja faza kapitalizma“ nego istovremeno i kraj demokratije. Razlog za ovo je glasanje u opštini Grünheide, koje je u većini bilo protiv proširenja tvornice.
U principu je naravno ispravno nastupati protiv automobilskog konsenzusa koji – na početku neovisno od pogona – masovnu individualnu motorizaciju pomatra kao temeljno pravo globalnog sjevera. A da električni automobili nisu rješenje za probleme društva usmjerenog na automobile je također nesporno. Ali zašto tada napadati Teslu, a ne Volkswagen, Daimler i BMW? Zar ne bi trebao važiti princip da troškove snosi onaj ko prouzrokuje štetu? U prošlosti je klimatski pokret između ostalih izabrao za protivnika RWE – ugljarskog giganta, a ne naprimjer proizvođača vjetroturbina. Pandan RWE-a u saobraćaju je Volkswagen. Čak dva posto globalne emisije CO2 2019. godine ide na konto koncerna iz Wolfsburga.
Klimatski ciljevi neće se ostvariti bez uzleta i porasta broja električnih automobila
Električni automobili nisu odgovorni za klimatsko zagrijavanje, nego je to akumulirani ugljendioksid koji potiče iz stoljećima dugog sagorijevanja fosilnih goriva prije svega u industrijskim zemljama. Najveći gospodarski i ekološki kriminal poslijeratnih godina, skandal oko manipulisanih vrijednosti izduvnih gasova, ide na konto VW, BMW i Daimlera. Do danas ovi proizođači služe se nedozvoljenim metodama. Der Spiegel izvještava da još uvijek nova auta troše u stvarnom pogonu znatno više dizela i benzina nego što proizvođači navode.
Nasuprot tome Tesla stoji iza nove firme u Silicon Valley, koja tjera etablirane auto i naftnu industriju na nevoljenu elektrifikaciju, koja je opet hitno neophodna da bi se izbjegla klimatska katastrofa. Klimatski ciljevi neće se ostvariti bez uzleta i porasta broja električnih automobila.
Također postoji čudna neuravnoteženost u argumentaciji kada je riječ o vodi. Tesla je dobila dozvolu za 1,8 miliona kubnih metara godišnje i za to dobija veliku kritiku. Za berlinski Taz Elon Musk je čak „ekoterorist“. Međutim trenutno Tesla troši samo 0,5 miliona kubnih metara. Tesla nije najveći potrošač vode u Brandenburgu već je to preduzeće za eksploataciju mrkog uglja LEAG sa nevjerovatnih 100 miliona kubnih metara.
Preduzeća za fosilno gorivo je odgovorno za stvarni ekološki zločin. Godine 2020. preduzeće je u već zatvorenom dnevnom kopu Jänschwalde, prema presudi upravnog suda Cottbus, eksploatisalo oko 114 miliona kubnih metara podzemne vode iako mu je bilo dozvoljeno samo 42 miliona.
Ostatak klimatskih pokreta u svijetu kao i istraživači mobiliteta su u tom smislu jedinstveni da su električni automobili neophodni da bi se ostvarili klimatski ciljevi. „Zaokret pogona“ se posmatra kao neophodan ali ni izbliza dovoljan sastavni dio zaokreta u saobraćaju. U Nizozemskoj se klimatski pokret mobiliše protiv fosilne industrije i njenih subvencija. Greta Thunberg je bila prisutna i početkom aprila je dva puta pritvorena.
Slično je u Francuskoj: U Arcachonu pokret se bori protiv planirane eksploatacije nafte, organizatori iz grupe Stop Petrole Bassin d’Arcachon su izjavili da napuštanje fosilnog goriva mora započeti odbijanjem ovoga projekta. I u Španiji pokret ide na ulice sa parolom „¡Descarbonización ya!“ („Dekarbonizacija odmah!“) i zahtijeva brzu dekarbonizaciju i klimatsku pravednost. Akcije su usmjerene “protiv industrije za fosilna goriva koja na račun svjetskog stanovništva, bioraznolikosti i sigurne i života vrijedne klime pravi nepristojne profite”. Oni pozivaju na prestanak ekspanzije fosilnih goriva i subvencija.
Početkom milenija stvarno je izgledalo kao da su skretnice postavljene u pravcu ekološke modernizacije i energetskog zaokreta
Početkom milenija stvarno je izgledalo kao da su skretnice postavljene u pravcu ekološke modernizacije, energetskog zaokreta i električnih mobiliteta. EU je objavila Green New Deal. Tadašnji generalni sekretar CSU Markus Söder zahtijevao je zabranu auta sa motorima na sagorijevanje od 2020. Ekološka izmjena kapitalističke dinamike rasta izgleda da postaje hegemonijski projekat sa električnom mobilnošću kao centralnim sastavnim dijelom „ekologizacije automobilnosti“ – tako su se tada izjasnili autori Ulrich Brand i Markus Wissen u svojoj mnogo diskutovanoj knjizi Imperiale Lebensweise.
Šta je iz toga postalo? Još uvijek je oko 90 posto svih auta proizvedenih u Njemačkoj opremljeno za klimu štetnim sagorjevačima – kod Volkswagena bilo je to 2022. čak 93 posto. Bez pritiska nove konkurencije od Tesle, njemački proizvođači automobila ne bi proizveli ni dosadašnja električna vozila. Za 2035. planirani izlaz iz motora sa sagorijevanjem na klimavim je nogama. Kod izlaska iz potrošnje uglja Njemačka je sa 2038. posljednja u Evropi. Geograf Christoph Zeller zato piše da je “hipoteza zelenog režima akumulacije izgubila svaku osnovu.” Prema tome sve ukazuje da će fosilni kapitalizam “i u sljedećim decenijama apsolutno počivati na fosilnim nosiocima energije.” I bečki politolog Ulrich Brand smatra da je „zeleni kapitalizam“ trenutno neuspjeh, on je kao hegemonijalni projekt u defanzivi: „Fosilni kapital ostaje na okidaču“.
I političko raspoloženje se promijenilo. Umjesto ekološkog preustrojavanja bez alternative posljednjih godina pojačano su nastali hegemonijski projekti koji čuvaju fosilnu energiju, kako je pokazao Henrik Sander. Ne samo AfD, koji fantazira o prijetećoj „eko diktaturi“ i brani se od svake socijalno ekološke transformacije. FDP i CDU stvaraju raspoloženje za odlaganje ekološkog preustroja, a vladajuća koalicija je sa E – Fuels (Elektrogoriva) već progurala jedan izuzetak. Nakon Unije FDP izjašnjava se i Savez Sahra Wagenknecht (BSW) protiv izlaska iz sagorijevača u EU 2035. godine i priključuje se tu argumentima tačno sa AfD. Planirani izlazak iz motora sa sagorijevanjem 2035. godine je „teška gospodarsko-politička greška koja će uništiti ključnu industriju i mnogo prosperiteta u Njemačkoj“, kaže osnivač partije Sahra Wagenknecht. Jer njemačka auto industrija je svjetska klasa kod motora sa sagorijevanjem.
Pokazuje li se ovdje – od klimatskog pokreta sigurno neželjen – front za spriječavanje električnog mobiliteta? Ako se napada na manje zlo električnih automobila i za glavnog neprijatelja označi se preduzeće koje je počelo razbijati njemačku ljubav za sagorijevače – Teslu – tada se zapada u neželjenu ulogu. Klimatski pokret mogao bi postati ljevičarsko-alternativno krilo koje pokriva povlačenje njemačke automobilske industrije iz električnog mobiliteta. Kada je u Grünheide bila okupirana šuma vjerovatno su se u Wolfsburgu, Stuttgartu i Minhenu otvarale flaše šampanjca.
Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović
