Foto: Ng Han Guan/dpa
Početak strategijskog zasjedanja Komunističke partije Kine o budućem kursu drugog najvećeg gospodarstva svijeta praćen je slabim gospodarskim podacima: kako je Pekinški statistički ured saopštio, kinesko gospodarstvo raslo je u drugom kvartalu za 4,7 posto i time sporije nego je većina analitičara očekivala. Vrijednost je bila ispod stopa rasta oba prethodna kvartala kada je ostvareno 5,3 i 5,2 posto.
Objavljivanje podataka u ponedjeljak pada na isti dan kada se partijsko rukovodstvo u Pekingu sastaje na takozvani Treći plenum. Sastanak centralnog komiteta, koji se u pravilu održava samo svakih pet godina, u prošlosti je često utvrđivao važan kurs za gospodarski razvoj zemlje.
Historijski je najpoznatiji “Treći plenum” iz 1978. godine, kada su pokrenute sveobuhvatne reforme koje važe kao početak politike reformi i otvaranja Kine. Ovoga se puta sastanak održava sa znatnim zakašnjenjem, što je izazvalo nemir.
Planovi za visoku tehnologiju u centru pažnje
Četverodnevna sjednica, tako kažu gospodarski zastupnici, bila bi za Peking dobra prilika da proširi optimizam i time da vjetar u leđa gospodarstvu i tržištima. Međutim analitičari su prethodno izrazili prigušene nade u kratkoročne poticaje.
“Treći će plenum u prvi red staviti kolektivne napore da bi Kina ostvarila svoje ciljeve tehnološke neovisnosti i modernizacije industrije”, vjeruje Jeroen Groenewegen-Lau iz kineskog instituta Merics u Berlinu. “Privremeni gubici blagostanja su uzeti u obzir”, kaže ekspert za Kinu. Da li i kada će eventualni uspjesi stići do stanovništva, o tome plenum vjerovatno neće dati tačne podatke.
I kineski državni mediji stavljaju uoči sastanka svoj fokus na nastojanja rukovodstva da od Kine naprave tehnološku silu. Očekuje se prijedlog “Reda vožnje za kontinuirano produbljavanje reformi”, citira državni dnevnik Global Times neposredno pred plenum jednog neimenovanog stručnjaka.
Partijska konferencija održava se prema tome u vrijeme “koje je pod uticajem promjena kakvih nije bilo u poslednjem stoljeću”. Pokazat će se jasan put za težnju zemlje ka kvalitetno visoko vrijednom razvoju”.
Kratkoročna pomoć izostaje
Stalno se zaklinje i na “nove produktivne snage”. U tom pojmu koji uživa šef države i partije Xi Jinping radi se o tome da se gospodarski razvoj podstakne stvaranjem modernih industrijskih sektora. U usponu ka naciji visoke tehnologije rukovodstvo Kine vidi i odgovor na, s njihovog aspekta, prema Kini neprijateljski nastrojeni Zapad.
Izgradnja je moderne industrije, doduše, svrsishodna, međutim trenutno su neophodne i druge mjere da bi se rješavali postojeći problemi, upozoravaju ekonomisti. Kako bi ostvarila održivi rast, Kina bi trebala stimulisati domaću potražnju i usmjeriti gospodarstvo na potrošnju, preporučio je nedavno Međunarodni monetarni fond (MMF).
Šta u provedbi Xi-ovih visoko tehnoloških ambicija zasad izostaje svakodnevne su brige mnogih Kineza, kažu kritičari. Potrošnja je u zastoju jer mnoga domaćinstva radije čuvaju novac za nesigurna vremena. Koliko je situacija akutna, pokazuju i drugi u ponedjeljak objavljeni podaci. Promet u trgovini na malo, važan indikator spremnosti za potrošnju Kineza, povećao se u junu za samo dva posto u odnosu na prošlu godinu – najslabija vrijednost u više od godinu dana.
Mnogim porodicama brige stvaraju prije svega trajna kriza na tržištu nekretnina i visoka nezaposlenost. Prije svega mladi ljudi imaju teškoće da nađu posao. Ovdje, pribojavaju se posmatrači, “Treći plenum” ne bi mogao dati željene odgovore.
Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović
