foto: Dejan Rakita/Pixsell
Milorad Dodik, predsjednik bh. eniteta Republika Srpska, 16. oktobra u 13 sati mora da se pojavi pred Sudom Bosne i Hercegovine, kako bi se izjasnio o krivici za koju ga tereti državno Tužilaštvo. Tužilaštvo BiH je protiv Dodika, kao prvoosumnjičenog, te Miloša Lukića, v.d. direktora Službenog glasnika RS, kao drugoosumnjičenog, podiglo optužnicu zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika u BiH.
„Prvoosumnjičeni Milorad Dodik pod tačkom 1. ove Optužnice i drugoosumnjičeni Miloš Lukić pod tačkom 2. ove Optužnice, počinili su krivično djelo „Neizvršavanje odluka visokog predstavnika iz člana 203a stav 1. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine u vezi sa članom 54. istog Zakona“, navedeno je u optužnici, čiji je kompletan sadržaj 10. oktobra objavilo Tužilaštvo BiH.
U optužnici se precizra da su Dodik i Lukić svjesno počinili krivično djelo u periodu od 1. do 9. jula, iako su znali da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom je spriječio stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanu zakona i drugih propisa RS, koje je Narodna skupština RS usvojla 21. juna ove godine. Umjesto da sprovede odluku visokog predstavnika, Dodik je kao predsjednik RS donio ukaz o proglašenju zakona, kojeg je Schmidt učinio ništavim, kao i ukaz o o proglašenju Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, koji je entitetski parlament usvojio 7. jula ove godine. Drugoosumnjičeni Miloš Lukić je naložio da se ova dva sporna zakona objave u Službenom glasniku RS.
Prvo ročište u procesu protiv Dodika zakazano je nakon što je njegova odbrana iscrpila sve pravne mogućnosti za prigovore, od konstatacije da krivično djelo za koje je on optužen „ne postoji, jer je Schmidt nelegalni visoki predstavnik“, do dva puta upućenog zahtjeva za izuzeće sutkinje Јasmine Dedović – Ćosić, koja je potvrdila optužnicu.
Oba puta Sud BiH je odbacio zahtjev za izuzeće, ne uvažavajući prigovor Dodikovog advokata Gorana Bubića da postoje “okolnosti koje izazivaju razumnu sumnju u njenu nepristrasnost”.
“Sutkinja Jasmina Ćosić-Dedović svojevremeno je bila kandidat za sutkinju Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, a Dodik, tada u svojstvu člana Predsjedništva BiH, protivio se njenom imenovanju na navedenu pravosudnu funkciju u ime BiH”, kazao je ranije Bubić.
Milorad Dodik, ne samo da osporava legitimitet Christiana Schmidta kao visokog predstavnika u BiH, već i Suda i Tužilaštva BiH, a bezbroj puta u poslednjih desetak godina je najavljivao da će zabraniti djelovanje ovih pravosudnih institucija na prostoru RS, no nikada tu prijetnju nije sproveo. Da li Dodik priznaje ili ne Sud BiH pokazaće se vrlo brzo, za par dana, kada mora da se pojavi na zakazanom ročištu.
S obzirom da se radi o krivičnom postupku, Dodik 16. oktobra mora lično da dođe u Sarajevo da se u sudnici državnog suda izjasni da li se osjeća krivim ili ne u vezi sa krivičnim djelima za koja je optužen. Ako se taj ili bilo koji drugi dan suđenja ne odazove pozivu na ročište, bez validnog opravdanja, Sud BiH ima obavezu da sudskoj policiji izda nalog za njegovo privođenje.
„Sud BiH može i drugim policijskim agencijama BiH izdati nalog za njegovo privođenje, a može raspisati i potjernicu, po kojoj su dužne postupati sve policijske agencije u BiH“, rekli su za Žurnal advokati koje smo pitali – kakva je procedura i šta će se desiti ako ako se Dodik 16. oktobra ne pojavi na ročištu. Tako propisuje Zakon o krivičnom postupku BiH.
Dodik je 12. septembra, nakon što je optužnica protiv njega potvrđena, izjavio da neće izbjegavati dolazak u Sudom BiH.
“Neće mi biti problem da se pojavim, bez obzira koliko to bilo nakaradno i loše”, rekao je tada Dodik. Dodao je da kao predsjednik RS ima ustavna ovlaštenja da potpiše ukaz o proglašenju zakona koji usvoji Narodna skupština RS, uključujući i dva sporna zakona.
Dodikova najava da će se pojaviti pred Sudom BiH, ako se u međuvremenu nije predomislio, ukazuje da je njegovo dugogodišnje osporavanje državnog suda i tužilaštva samo farsa, te da je svjestan da bi ignorisanje sudskih poziva bilo prerizično za njega. Riječju, moglo bi završiti i njegovim privođenjem, što bi mu moglo nanijeti ogromnu političku i svaku drugu vrstu štete, ali i izazvati razne incidente.
Dodikova strategija, po svemu sudeći, biće usmjerena na pokušajima da sudski proces protiv sebe predstavi montiranim političkim procesom i suđenjem cijeloj Republici Srpskoj, a sebe kao nekoga ko se svjesno žrtvuje da iznese sav teret navodne urote stranaca protiv RS i srpskih nacionalnih interesa u BiH. Njegova politička mašinerija je odmah nakon što je Sud BiH objavio kada će biti održano prvo ročište, promptno počela da djeluje. Kao na traci stižu izjave Dodikovih savjetnika, stranačkih vojnika i koalicionih partnera, prema kojima se protiv njega vodi „politički proces, koji će završiti porazom onih koji su ga pokrenuli“. Nema sumnje da će to biti Dodikov narativ do okončanja suđenja.
