Trenutno se čeka šta će reći Centralna izborna komisija i Ustavni sud Federacije, kojima su čelni ljudi HDZ-a BiH uputili zahtjeve za ocjenu ustavnosti izbora u ovom bh. entitetu. O cijelom slučaju za naš radio Kata Senjak, predsjednica Ustavnog suda, kaže:
«Mi zahtjev još nismo dobili, sjednica nije zakazana. Mi smo ostavili rok od osam dana da nam dostave potrebnu dokumentaciju.»
Dokumentaciju čeka i Centralna izborna komisija. I ta institucija je zahtjev uputila kolegiju Zastupničkog i Doma naroda Federalnog parlamenta. Kako je u Bosni i Hercegovini sve moguće, komisija je sjednicu zakazala za četvrtak, a da dnevni red još nije poznat jer spise nisu dobili.
O cijelom slučaju u srijedu se očitovao kolegij Doma naroda, navodi Izmir Hadžiavdić, sekretar Doma:
«Kolegij Doma naroda je zaključio da se svi akti potrebni dostave Ustavnom sudu FBiH, a od CIK je zatraženo da u skladu sa svojom nadležnošću utiču na izbor preostalih delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije.»
RSE: Znači da se CIK-u neće dostaviti dokumentacija koju su tražili.
Hadžiavdić: Neće, jer neku nije moguće ni dostaviti. Jedan od najvažnijih dokumenata je zapisnik. Zapisnik da bi bio validan mora biti usvojen na narednoj sjednici.
CIK nema nadležnost
Centralna izborna komisija već je upozoravala i prije nego što je vlast u Federaciji formirana kako za to ne postoji zakonski osnov jer nisu konstituisane tri kantonalne skupštine. Oni koji su formirali vlast sebe ne smatraju krivima, a ovih dana koriste svaku moguću priliku da kažu kako komisija ne poznaje zakon i ne radi u skladu sa mandatom koji joj je zadan.
«Sukladno članku 6.2, točka 1 Izbornog zakona BiH, CIK nema nadležnost da rješava po uloženim prigovorima na izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije. Zašto? Zato što, sukladno navedenim odredbama, CIK ima prvostupanjsku nadležnost isključivo u izbornom periodu, koji propisuje da je to period od dana raspisivanja izbora do dana potvrđivanja službenih rezultata, a to je bio 3. novembar 2010. godine”, kaže članica Predsjedništva SDP-a Lidija Korać.
Članovi CIK-a na dan izbora, 3. oktobra 2011
Zbog te činjenice, po nalogu Federalne uprave policije, Borjani Krišto, dosadašnjoj predsjednici Federaciji, ukinuto je osiguranje, a Vjekoslavu Bevandi, dosadašnjem ministru finansija, kako kaže za naš radio, nasilno je ušao u kabinet Ante Krajina, novoizabrani ministar finansija:
“Bez mog prisustva oni su ušli u kabinet. Ja sam samo prenio poruku da to nije, ako ništa, pristojno”, rekao je Bevanda.
Među onima koji su uspjeli da preuzmu dužnost je Svetozar Pudarić, novi potpredsjednik Federacije. Kaže kako nije imao nikakvih problema, a da i oni koji to izbjegavaju moraju shvatiti kako je sve po zakonu. Na naše pitanje hoće li zadržati nekog iz starog saziva u kabinetu, odgovara:
«Na isti način na koji su svi dosadašnji potpredsjednici imali i obavezu i pravo, radi efikasnosti u svom radu, da formiraju vlastite kabinete u skladu sa važećim podzakonskim aktima koji postoje u svakom od ova tri ureda, da to pravo i ja iskoristim.»
Svehrvatski sabor
I dok novi čelni ljudi u Federaciji, kako kažu, rade punom parom najavljujući sjednice oba doma Parlamenta u petak i subotu, na kojima će se raspravljati o budžetu, na drugoj strani dva HDZ-a čekaju odluke Centralne izborne komisije i Ustavnog suda tvrdeći da je sve neustavno.
Istovremeno, najavljuju i svehrvatski sabor za petnaestak dana, a Dragan Čović, lider HDZ-a BiH, obilazi kantone sa hrvatskom većinom i vrši pripreme za taj skup. Šta je motiv održavanja sabora, odgovara Marinko Čavara, član Predsjedništva te stranke:
“Mislimo da institucionalno, a i teritorijalno treba imati mogućnost zaštite hrvatskog identiteta i dostojanstva hrvatskog čovjeka.”
RSE: U kom smislu teritorijalno?
Čavara: Mi smo predložili da novo ustavno uređenje mora imati i određeni, na neki način i tertorijalni suvrenetitet koji smo unijeli u Vašingtonski mirovni sporazum.
Cijelu situaciju oko formiranja vlasti u Federaciji BiH, osim dva HDZ-a, neustavnim smatra i profesor mostarskog Sveučilišta Mile Lasić.
“Po mom razumijevanju stvari u tijeku je puzajući državni udar koji se jednoj političkoj opciji učinio jedinim izlazom iz situacije u kojoj se jarci na brvnu beskonačno dugo nadmeću”, ocjenjuje Lasić.
Kancelarija visokog predstavnika još se nije izjasnila o nastaloj političkoj krizi u Federaciji BiH. Praktično su sve oči uprte u Ustavni sud Federacije BiH, koji već dvije godine radi sa troje sudije manje nego što zakon propisuje. Tako će šest sudija prvi put u svom mandatu u toj instituciji odlučivati da li je Ustav prekršen ili ne.
