
Ne zaboraviti Brodskog…
Josif Brodski nije bio samo pjesnik, bio je hodajuća institucija savjesti. Tri decenije nakon njegove prerane smrti u 56. godini sjećamo se genija koji je upkos svmu uspio redefinirati suštinu civilizacije kroz stih i etiku.

Josif Brodski nije bio samo pjesnik, bio je hodajuća institucija savjesti. Tri decenije nakon njegove prerane smrti u 56. godini sjećamo se genija koji je upkos svmu uspio redefinirati suštinu civilizacije kroz stih i etiku.

Snijeg koji je pao u velikim količinama u brojnim gradovima Bosne i Hercegovine pa tako i u Sarajevu izazvao je kolaps. Građani su izrazili svoje nezadovoljstvo zbog loše očišćenog grada apelujući na nadležne da takvo stanje unaprijede. A nadležni, s druge strane, poručuju da rade punim kapacitetom, da su satima na terenu, kao i to da sve funkcioniše. A ima i onih koji na sporan način odgovaraju na kritike građana. Dok je javni diskurs preplavljen opravdanjima o "ekstremnim vremenskim uslovima" i "višoj sili", iskustva evropskih metropola pokazuju surovu istinu: kolaps saobraćaja nije posljedica meteorologije, već zastarjelog načina upravljanja. Iako nadležni kažu da koriste sve raspoložive sile i sredstva, u šta se uopće ne sumnja, treba konačno shvatiti da te sile i sredstva nisu dovoljni.

Jedan od temeljnih ciljeva posljednjeg rata protiv Bosne bile su etnički čiste teritorije. Jer etnički čiste teritorije jesu negacija Bosne. I u tome se, više-manje, uspjelo. Tvorci etničkog čišćenja danas mogu biti zadovoljni.

30 godina Dejtonskog sporazuma i 25 godina Igmanske inicijative obilježit će regionalni dijalog o miru, demokratiji i izazovima savremenog društva

„U svim pravcima imamo opsesiju i mi se tim bavimo, naša teorija književnosti traži Srbe, Bošnjake i Hrvate u srednjem vijeku, pa čak i u antici... To je opsesija kao što je u socijalizmu bila opsesija radništvo, pa su tražili radnički identitet u svim periodima. Interesantno je kad promijeniš taj diskurs, kad nađeš neku drugu perspektivu koja otvara druga pitanja koja su u društvu važnija od tih opsesivnih tema.“

Nizozemski ratni reporter Marcel van der Steen održao je na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu predavanje o izazovima izvještavanja iz ratnih zona i ulozi novinarstva u dokumentiranju savremenih sukoba. Tokom dugogodišnje karijere izvještavao je iz ratom pogođenih područja u Bosni i Hercegovini, Ukrajini, Iraku, Jemenu i Siriji.

Curenje plina u kotlovnici Studentskog doma Bjelave, objekta starog više od pola stoljeća, nije samo tehnički kvar niti prolazna vijest. To je još jedan trenutak koji ogoljava naše društvo, trenutak u kojem se jasno vidi koliko smo duboko potonuli u normalizaciju nebrige. Mladi koji večeras stoje na ulici, promrzli i ogorčeni, nisu tu samo zbog hladnih soba. Oni su tu zbog hladnog sistema koji ih godinama ne vidi.

Ako Sarajevo danas ima problem, to nisu ulice koje smrde. Problem su ljudi koji su zaboravili šta znači braniti grad. I šta znači voljeti ga. Ponekad ljudi koji kažu ili napišu nešto ružno o Sarajevu, trebaju znati da šta je sve preživio ovaj grad i mi u njemu. Ako ne znaju, to je na njihovu sramotu.

U svečanoj atmosferi kultnog sarajevskog okupljališta "Šetalište" tradicionalnim okupljanjem obilježen je Dan državnosti Bosne i Hercegovine. Manifestacija je okupila veliki broj posjetilaca, šaljući snažnu poruku o važnosti ovog historijskog datuma. Centralni dio okupljanja bio je posvećen porukama o važnosti njegovanja tekovina ZAVNOBIH-a i neophodnosti očuvanja Bosne i Hercegovine.

Sarajevo je opstalo zato što ima sposobnost da se pogleda u ogledalo i ne slaže se s onim što vidi. A Sejo Sexon je korektiv, svjedok je možda bolja riječ, koji je, kao u njegovoj pjesmi, “mala brana vel’koj rijeci ludila”... Sejo nema crni plašt poput Batmana, nego onaj pod kojim Sarajevo ne pripada samo jednima nego svima.

Tužilaštvo u Milanu otvorilo je istragu o tvrdnjama da su tokom rata u Bosni i Hercegovini državljani Italije sudjelovali u nekoj vrsti lova na ljude tako što su plaćali da s položaja vojske bosanskih Srba oko opsjednutog Sarajeva pucaju na ljude ubijajući pri tom i žene i djecu. Podsjećamo na intervju Džemila Hodžića, kojem mu je snajperski hitac 3.maja 1995. godine ubio starijeg brata Amela. Džemil je ostatak života posvetio traženju fotografija brata, skupljanju priča i fotografija druge djece koja su ubijena tokom opsade Sarajeva. Sve je rezultiralo snimanjem filma, koji je posvećen njegovom bratu.

Ovo nije priča o Faći. On je samo simptom. Priča je o zemlji koja proizvodi svoje čudovište svakim lajkom, svakim dijeljenjem, svakim smijehom nad vulgarnim klipom. Društvene mreže su postale laboratorije za digitalne psihopate. Obavještajno podzemlje nije nestalo — samo je sišlo u komentare.