foto: Reuters
I regionalnim se vladama treba pomoći u rješavanju njihovih dužničkih problema. “Postoji još uvijek relativno veliki manevarski prostor za Kinu da se zadužuje i poveća budžetski deficit”, rekao je Lan. Ipak, nije naveo konkretne cifre. Govorio je samo o tome da će biti donesene dalje “anticikličke mjere”.
Kinesko gospodarstvo nakon pandemije korona virusa ne napreduje kako bi se željelo. Vođstvo je u Pekingu, doduše, krajem septembra predstavilo najveći konjunkturni program zemlje nakon pandemije kako bi se zaustavio silazni trend i najavila nova gospodarska pomoć. Odnedavno se na finansijskim tržištima špekulira kako i u kojoj mjeri se želi potaknuti drugo najveće svjetsko gospodarstvo.
Kina planira obveznice u vrijednosti od 250 milijardi evra
Lan je rekao da će dalje reforme biti najavljivane korak po korak. U vladajućim je krugovima u posljednje vrijeme bilo govora o izdavanju posebnih državnih obveznica u obimu od oko dva biliona juana (oko 259 milijardi evra) za finansiranje investicija. Jedna polovina toga trebala bi biti upotrijebljena za podsticaj potrošnje – naprimjer kroz premije za zamjenu starih elektrouređaja novim, modernijim. S drugom polovinom trebalo bi se pomoći regionalnim vladama u savladavanju njihovih dužničkih problema.
Eksperti, doduše, upozoravaju da bi izostanak konkretnih cifara kod gospodarske pomoći mogao izazvati razočarenje na tržištima. “Veliki fiskalni impuls, kojem su se nadali ulagači da bi održali reli na tržištu akcija, izostao je”, rekao je investicioni strateg Vasu Menon iz finansijskog instituta OCBC u Singapuru.
Međutim planovi bi mogli pomoći gospodarstvu, iako dugoročno treba računati s usporavanjem rasta, smatra Bruce Pang, glavni ekonomista za Kinu kod specijaliste za nekretnine Jones Lang Lasalle. “Ako se ovaj paket može brzo realizovati, cilj rasta za ovu godinu može se ostvariti”, kaže on.
Borba protiv deflacije
Kina se bori protiv deflatornih tendencija, dakle protiv spirale padajućih cijena i suzdržavanja od kupovine, što šteti gospodarstvu. Uprkos nizu stimulativnih mjera, vlada dosad još nije uspjela ubrzati rast.
Veliko opterećenje za gospodarstvo ostaje oslabljeni sektor nekretnina, visoka zaduženost regionalnih vlada i napregnuta situacija na tržištu rada. Niske plate, velika nezaposlenost mladih i slab socijalni sistem opterećuju unutrašnju potrošnju. Zbog toga ostaje visoka ovisnost o izvozu. Međutim slabost globalnog gospodarstva, geopolitičke napetosti i trgovinski sporovi sa SAD-om i EU predstavljaju opterećenje.
U posljednje su vrijeme mnogi podaci o konjunkturi u Kini razočarali. Kod ekonomista i invesitora ovi problemi šire brigu da je od vlade za ovu godinu postavljeni cilj rasta od oko 5% ugrožen i da bi mogao prijetiti dugoročni silazni trend. Organizacija industrijskih država OECD polazi od toga da će kineski bruto domaći proizvod ove godine rasti za 4,9%, a 2025. za još samo 4,5%.
Preveo: Ešref Zaimbegović
