Budžet BiH blokiran zbog spora entiteta o trošenju putarina

Država Bosna i Hercegovina je ušla u šesti mjesec ove godine bez usvojenog budžeta - dokument postoji, ali nema dogovora kako da se novac raspodijeli. Sve državne institucije su na privremenom finansiranju, a to znači da novca ima samo za plate, tekuće troškove i međunarodne obaveze. To je sve što Bosna i Hercegovina može da finansira. Bez budžeta, javne nabavke su stopirane, nema kapitalnih projekata, nema investicija, dok institucije ne mogu da zapošljavaju novi kadar.

Bez budžeta, javne nabavke su stopirane, nema kapitalnih projekata, nema investicija, dok institucije ne mogu da zapošljavaju novi kadar.

Osim toga, BiH ne može da povuče prvu tranšu iz Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan, koja iznosi oko 70 miliona evra, dok ne usvoji budžet.

Iako je okvir budžeta utvrđen još u januaru, još se nije našao na dnevnom redu Savjeta ministara zbog sporenja između dva bh. entiteta i Brčko Distrikta oko raspodjele sredstava koja je prikupila Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

BiH trenutno funkcioniše na osnovu Odluke o privremenom finansiranju, druge od početka godine, koja će trajati do kraja juna.

Svaka od tih odluka traje tri mjeseca, a iznos koji je na raspolaganju institucijama se poklapa sa utrošenim sredstvima u istom periodu prošle godine.

Za svaki novi godišnji budžet, donosi se novi zakon.

Ministar finansija i trezora BiH ga stavlja na dnevni red Savjeta ministara, odakle u formi nacrta ide u Predsjedništvo, koje ga kao formalni predlagač prosljeđuje državnom Parlamentu na raspravu i usvajanje.

Zbog političkih sporova, BiH već godinama ne usvaja budžet na vrijeme.

Šta se do sada dešavalo sa budžetom?

Fiskalni savjet BiH je 23. januara utvrdio Globalni okvir fiskalnog balansa i politika u zemlji za period 2024.-2026., što podrazumijeva povećanje ovogodišnjeg budžeta za 40 miliona maraka (oko 20,5 miliona evra).

Prošle godine, budžet je usvojen u aprilu i iznosio je 1,315 milijardi maraka (oko 673 milona evra).

Nakon sastanka vladajuće koalicije u februaru, rečeno je da je budžet “usaglašen”, ali skoro četiri mjeseca kasnije, budžeta i dalje nema.

Zamjenik ministra finansija i trezora BiH Muhamed Hasanović kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da “nije tačna informacija koja se pojavila u medijima da ne postoji dogovor” o budžetu, te da dokument već postoji.

On naglašava da je fiskalni okvir donešen, da se zna iznos budžeta, te da samo treba krenuti sa procedurom njegovog usvajanja. Ističe da je ključni problem sa budžetom raspodjela novca od putarina, oko čega ne može da se dogovori Upravni odbor UIO BiH.

“Oni jednostavno ne mogu da se dogovore oko raspodjele, odnosno oko kvota za raspodjelu, koliko pripada Federaciji BiH, koliko Republici Srpskoj, a koliko Brčko Distriktu”, kazao je Hasanović.

Prihodi od indirektnih poreza u BiH se dijele u skladu sa Zakonom o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda, kao i odlukama Upravnog odbora UIO o koeficijentima za raspodjelu prihoda entitetima.

Šestočlani Upravnog odbora ovog tijela čine državni i entitetski ministri finansija, te po jedan finansijski ekspert ispred Savjeta ministara i oba entiteta.

Većina sredstava od indirektnih poreza se dijeli između entiteta bez većih problema, ali je sporna raspodjela sredstava od putarina na autoputevima.

Od februara 2018., po privremenoj odluci Upravnog odbora UIO, od ukupnog prihoda sa autoputeva odvaja se 10 odsto svaki dan i uplaćuje na podračun u UIO BiH.

Taj iznos će biti podijeljen entitetima kada bude donesena konačna odluka o metodologiji raspodjele sredstava.

Koliko se novca nalazi na računu UIO?

Na posebnom podračunu Jedinstvenog računa UIO trenutno se nalazi 262 miliona maraka (oko 134 miliona evra), neraspoređenih prihoda od putarine za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva.

“Radi se o sredstvima koja se akumuliraju svakog radnog dana i trebala bi poslužiti kao rezerva za poravnanje raspodjele prihoda od putarine onog trenutka kada Upravni odbor UIO usvoji konačnu metodologiju za raspodjelu ovih sredstava”, ističe se u odgovoru za RSE.

Tunel 1. mart je najznačajniji objekt na Koridoru Vc, dužine gotovo tri kilometra, na dionici od Sarajeva do Zenice, kroz Federaciju BiH, arhivska fotografija iz 2017. godine.
Tunel 1. mart je najznačajniji objekt na Koridoru Vc, dužine gotovo tri kilometra, na dionici od Sarajeva do Zenice, kroz Federaciju BiH, arhivska fotografija iz 2017. godine

Kako konačna metodologija za raspodjelu sredstava od putarine za izgradnju autoputeva još uvijek nije usvojena, od 2018. godine do danas, na posebnom podračunu Jedinstvenog računa akumulirao se iznos od 262 miliona maraka neraspoređenih prihoda. Radi se o sredstvima koja bi trebala pripasti entitetskim preduzećima koja se bave izgradnjom autoputeva.

Posljednja sjednica Upravnog odbora UIO održana je u Banjaluci 9.februara ove godine i tada Upravni odbor nije postigao saglasnost za raspodjelu sredstava od putarine za izgradnju autoputeva.

“Trenutni način raspodjele prihoda od putarine za izgradnju autoputeva vrši se tako da se prihodi prikupljeni po osnovu posebne putarine svakog radnog dana dijele na sljedeći način: 10 posto rezerva, ostatak prihoda od putarine dijeli se: Federacija BiH 59 posto, Republika Srpska 39 posto i Brčko distrkit dva posto”, dodaje se iz UIO BiH.

Da li su ugrožena sredstva iz Plana rasta?

Nakon sastanka sa Oliverom Varheljijem (Varhelyi), evropskim komesarom za susjedstvo i proširenje održanom 3. juna, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, Borjana Krišto, izjavila je da prva tranša novca iz Plana rasta neće biti uplaćena na račun dok se ne donese budžet.

Ovaj Plan, koji je stupio na snagu 25. maja, predviđa šest milijardi evra pomoći za zemlje Zapadnog Balkana, od čega je 1,8 milijardi predviđeno za BiH.

Finansijska pomoć nije bezuslovna, pa zemlje moraju pripremiti Reformsku agendu, koja između ostalog znači kontinuirano usklađivanje sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU.

BiH je pala već na prvom stepeniku, obzirom da nema ni budžet.

Hasanović uvjerava da sredstva nisu ugrožena, jer ne postoji rok do kojeg BiH mora usvojiti budžet da bi joj novac bio uplaćen, ali se nada da će upozorenja EU ubrzati donošenje budžeta.

Ističe da će novac iz prve tranše biti iskorišten za smanjenje nezaposlenosti i borbu protiv inflacije.

Ko najteže funkcioniše bez budžeta?

Ukupno, od svih budžetskih institucija u BiH daleko najveći potrošač je Ministarstvo odbrane, u sklopu kojih funkcionišu Oružane snage, na koje je prošle godine izdvojeno 392 miliona maraka (oko 200 miliona evra).

“Ako gledate u apsolutnom iznosu, najveći iznos budžeta otpada na Ministarstvo odbrane, ali to je sasvim logično, zato što imamo veliki broj ljudi uposlenih tamo, jer tu pričamo o vojsci. Imate tu, stvarno, jako puno ljudi, s druge strane, mehanizacija, sve to treba održavati”, pojašnjava Hasanović.

Ukupno, od svih budžetskih institucija u BiH daleko najveći potrošač je Ministarstvo odbrane. Fotogrfafija: Pripadnice Oružanih snaga BiH tokom konferencije o učešću u mirovnim misijama i operacijama 11. maja 2023.
Ukupno, od svih budžetskih institucija u BiH daleko najveći potrošač je Ministarstvo odbrane. Fotogrfafija: Pripadnice Oružanih snaga BiH tokom konferencije o učešću u mirovnim misijama i operacijama 11. maja 2023.

Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS) BiH treba da formira novi odjel, kako pojašnjava Hasanović, “koji se tiče transparentnog rada i izvještavanja”, ali i to za sada stoji jer budžeta nema.

VSTS je 17. maja upozorio da novoimenovane sudije i tužioci ne mogu da stupe na funkciju, jer nema novca za osnivanje odjela koji bi prije imenovanja provjeravao njihovu imovinu i da je zato funkcionisanje pravosuđa u zemlji dovedeno u pitanje.

Takođe, Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) BiH, tražila je povećanje sredstava, jer ima mnogo građana kojima dokumenta ističu ove godine, kaže Hasanović.

On dodaje da je i Centralna izborna komisija (CIK) BiH iskazala potrebu za velikim sredstvima jer se ove godine održavaju lokalni izbori.

To je riješeno odlukom ministra finansija, Srđana Amidžića, iz aprila, kada je CIK-u doznačeno sedam miliona maraka (oko 3,58 miliona evra).

Privremeno finansiranje kao prirodno stanje

BiH nije donosila budžet za godinu u toku 2016. godine, jer je Zakon o budžetu institucija BiH za 2017. godinu donesen 23. decembra 2016.

Budžet za 2019. godinu je donesen tek u decembru te godine, dok za 2021. uopšte nije donesen, nego su institucije funkcionisale na osnovu odluka o privremenom finansiranju.

U drugoj polovini te godine, predstavnici vlasti u bh. entitetu Republika Srpska su blokirali rad državnih institucija, zato što je tadašnji visoki predstavnik u BiH Valentin Incko (Inzko) nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH, kojima se zabranjuje negiranje genocida.

Opšti izbori 2022. su bili upitni zbog neusvajanja budžeta, dok visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit (Christian Schmidt) u junu te godine nije nametnuo odluku da se CIK-u dostave sredstva za njihovo održavanje.

Budžet je usvojen mjesec dana kasnije.

Od 2000. godine, otkad postoji evidencija na sajtu Ministarstva finansija i trezora BiH, samo pet puta je budžet donesen na vrijeme.

RSE

Podijelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
RSE

RSE

VIŠE IZ KATEGORIJE
VEZANI ČLANCI
U Omladinskom kulturnom centru “Abrašević” u Mostaru, 14. juna 2024. godine biće predstavljeno komparativno istraživanje o ratnim zločinima i drugim kršenjima ljudskih prava u BiH,...
U zadnji čas ministri dijele bez reda i kriterija. Pa su se na spisku „dobitnika“ našli grobari, NLP treneri, udruge koje vode političari, svakoliki animatori,...
Evropsko vijeće je na današnjoj sjednici usvojilo odluku o otvaranju pregovora s Bosnom i Hercegovinom, čime je dalo podršku preporuci Evropske komisije. ...