Foto: Arhiv
Više sati traje rasprava Evropskog vijeća u Briselu, koje je između ostalog raspravljalo i o odobravanju početka pregovora sa Bosnom i Hercegovinom. Iako rasprava o zaključcima na koji način će se voditi pregovori još traje, predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel na svom X profilu potvrdio je ovu informaciju, dodavši da je Bosni i Hercegovini mjesto u europskoj obitelji.
„Europsko vijeće je upravo odlučilo otvoriti pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom. Čestitamo! Vaše je mjesto u našoj europskoj obitelji“, napisao je Michel.
Kako je dodao, današnja odluka ključni je korak naprijed na putu Bosne i Hercegovine u EU.
„Sada treba nastaviti naporan rad kako bi Bosna i Hercegovina postojano napredovala, kako vaš narod želi“, zaključio je.
Države članice koje su najviše zagovarale otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom su Austrija, Hrvatska, Češka, Grčka, Italija, Slovačka i Slovenija.
“Ključno je iskoristiti trenutni zamah i odlučiti otvoriti pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom”, rekla je tokom dana austrijska ministrica Karoline Edtstadler.
I njemački kancelar Olaf Scholz je potvrdio podršku Bosni i Hercegovini, te naglasio da Evropska unija treba da ispuni obećanje dato zemljama regiona prije dvije dekade.
“Vjerujem da zemlje Zapadnog Balkana moraju biti u stanju da se potpuno oslone na nas. Obećanje da će postati članice Evropske unije dato je u Solunu prije više od 20 godina. Sada su nam potrebni sljedeći koraci”, poručio je Scholz.
S druge strane, premijer Nizozemske Mark Rutte izjavio je ranije da će ova država podržati preporuku o otvaranju pristupnih pregovora sa Bosnom i Hercegovinom, ali pregovarački okvir, kako je rekao, ne može biti usvojen dokle god se ne ispune uslovi.
“Postoji najmanje pet neriješenih stvari koje se trebaju okončati u okviru osam kriterijuma sa liste koja broji čitavih 14”, rekao je novinarima Rutte na ulasku u sjedište EU.
Najnoviji i konačni nacrt zaključaka koji je usaglašen među državama članicama obuhvata i pozitivnu odluku lidera EU po pitanju početka pregovora o članstvu između Brisela i Sarajeva.
“Nadovezujući se na preporuku Komisije od 12. marta 2024. godine, Evropsko vijeće odlučuje da otvori pristupne pregovore sa Bosnom i Hercegovinom”, stoji u konačnim zaključcima.
“Evropsko vijeće poziva na usvajanje pregovaračkog okvira kada se preduzmu svi relevantni koraci navedeni u preporuci Komisije od 12. oktobra 2022”, dodaje se u ovim zaključcima.
„Okrenuli smo BiH ka pravom cilju“
„Hvala Evropskoj komisiji i zemljama članicama Evropske unije što su prepoznale važnost trenutka za Bosnu i Hercegovinu, zapadni Balkan i Evropu“, izjavio je član Predsjedništva BiH Željko Komšić, te dodao kako su političari u BiH svjesni da ih čeka ogroman posao.
„Kako stvari stoje, više neće bit popuštanja i zaklanjanja iza trenutne geopolitičke situacije na evropskom kontinentu“, rekao je Komšić.
Povodom otvaranja pristupnih pregovora BiH s Evropskom unijom, zajedničkim saopćenjem oglasile su se stranke Trojke (SDP, Naša stranka, NiP).
“Otvaranje pristupnih pregovora Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom spada među najznačajnije političke odluke za budućnost naših građanki i građana još od sticanja nezavisnosti. Ponosni smo što smo bili ona politička snaga koja je težinu donošenja ove odluke iznijela na svojim leđima. Progres koji će uslijediti i koji će donijeti korist svim stanovnicima BiH će biti najbolja satisfakcija za odgovoran i predan rad i uloženi trud”, navode u zajedničkom saopćenju.
Ističu da nakon godina zastoja na evropskom putu i posljedičnog skepticizma, ponovo imamo evropski entuzijazam i optimizam koji je obostran kad je riječ o BiH i EU.
“To znači našu pojačanu saradnju na ispunjavanju uslova koji vode konačnom članstvu. Na tom putu Bosnu i Hercegovinu očekuju brojni izazovi, ali također politička, tehnička i finansijska podrška Evropske unije. Rekonstrukcija željeznica, energetska efikasnost, osnaživanje poljoprivrede, digitalizacija administrativnih usluga, inkluzivno obrazovanje, osnaživanje pravosuđa, borba protiv korupcije, poboljšanje zdravstvenog sistema – samo su neki od benefita koje će naše građanke i građani osjetiti u procesu pregovora za članstvo“, stoji u saopćenju.
Dodaju da su probudili nadu koja ima racionalno pokriće.
“Šta god skeptici rekli, poručujemo: Okrenuli smo BiH ka pravom cilju”, zaključuju u saopštenju.
I predsjednik bh.entiteta Republike Srpske, Milorad Dodik pozdravio je odluku Evropskog vijeća o početku pregovora BiH sa EU.
„Ova odluka jača temelje koje je spremna da jača Republika Srpska – dejtonsku i na Ustavu građenu BiH, koja jednako pripada svima. Zato današnju odluku smatram velikim priznanjem i sebi i Republici Srpskoj za politiku koju je vodila“, napisao je Dodik na mreži X.
Posvećenost evropskim integracijama i predanost zajedničkom cilju u posljednjih godinu dali su vidljiv rezultat otvaranjem pregovora o članstvu BiH u EU, izjavio je ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Nenad Nešić.
„I nakon ove odluke pred nama je ozbiljan posao pregovaranja, usklađivanja zakonodavstva i zatvaranja pregovaračkih poglavlja. Ministarstvo sigurnosti će nastaviti da bude lokomotiva i na ovom dijelu evropskog puta BiH. Sve to činimo zbog toga što želimo ovdje dovesti evropske vrijednosti i standarde i postići bolji kvalitet života za naše građane“ kazao je Nešić.
Dobar korak Evropskog vijeća, no problemi u BiH i dalje su tu
Faruk Kajtaz, politički analitičar ocjenio je za portal Tačno.net da je Evropsko vijeće napravilo dobar potez uzimajući u obzir geopolitička previranja, međutim, smatra da građanima BiH neće preko noći biti bolje.
„Smatram da se ne radi o zelenom, već više o zelenkastom svjetlu. Politička kriza u BiH i ove, ali i prethodnih godina samo vrije. Sve primjedbe koje smo kao država dobijali prije pet godina, one su i danas aktualne“, navodi Kajtaz.
Djelimična promjena vlasti, koja je uslijedila nakon Općih izbora jedina je promjena koja se u BiH desila smatra Kajtaz, te dodaje kako su u vlasti BiH i dalje oni koji otvoreno zagovaraju disoluciju.
„Čini mi se da je njima više stalo do evropskog novca i fondova, nego do nečega što se zove evropska BiH. Ovaj potez će biti opravdan samo ukoliko Evropska unija uđe u BiH, ukoliko počne konkretno promovirati svoje vrijednosti ovdje“, napominje on.
Iako su brojni bh.političari današnji potez Evropskog vijeća ocijenili „historijskim“, za građane BiH, bar prema mišljenju Kajtaza, to neće biti ništa epohalno, niti će se život žitelja BiH ubrzo promijeniti.
„ Ne očekujem ubrzane procese, neće ni Dodik, ni Čović, ni Trojka preko noći promijeniti svoje dosadašnje stavove i retoriku, ovo im ide na ruku, jer oni će to iskoristiti da ubuduće pričaju o progresu, da su nešto uradili, ali svi naši problemi su ostali i neće biti manji“, zaključio je Kajtaz.
BiH i 14 prioriteta
Evropska komisija je u Mišljenju iz 2019.godine pred Bosnu i Hercegovinu postavila 14 prioritetnih uslova koje mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu, podijeljenih u četiri područja – Demokracija i funkcioniranje institucija, Vladavina prava, Osnovna prava i Reforma javne uprave – koje BiH treba ispuniti kako bi počela pregovore o punopravnom članstvu.
Bh. vlasti su usvojile neke od ključnih zakona posljednjih mjeseci, što su zvaničnici EU shvatili kao napredak.
Međutim, neka pitanja zahtijevaju izmjene odredbi Ustava BiH kojima su trenutno data ekskluzivna prava konstitutivnim narodima – Bošnjacima, Hrvatima i Srbima, odnosno njihovim političkim predstavnicima, kod izbora ili imenovanja u izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast.
Od BiH se traži i privremeno prenošenje ovlaštenja s nižih nivoa vlasti na više, formiranje vrhovnog suda na nivou BiH, ukidanje ili reduciranje entitetskog i nacionalnog veta ili ukidanje Ureda međunarodnoga visokog predstavnika (OHR), što je opet uvjetovano rješavanjem pitanje državne i vojne imovine.
Put ka EU traje više od 20. godina
Bosna i Hercegovina ima status kandidata za punopravno članstvo od decembra 2022. godine. U decembru 2023. godine, lideri EU su izrazili spremnost da otvore pristupne pregovore sa BiH i pozvali Komisiju da u martu objavi izvještaj o stepenu ispunjavanja ključnih kriterijuma.
Bosna i Hercegovina je 2016. godine podnijela Zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji, kao posljednja zemlja Zapadnog Balkana, s izuzetkom Kosova kojeg kao neovisnu državu ne priznaju članice EU-a Španjolska, Slovačka, Cipar, Rumunjska i Grčka.
Nakon dobivanja Upitnika Evropske komisije, BiH je trebalo 14 mjeseci da odgovori na prva 3.242 pitanja i još osam mjeseci da odgovori na dodatnih 655 pitanja. Usprkos uspostavljenom mehanizmu koordinacije za pitanja koja se tiču EU, vlasti se nisu mogle dogovoriti da dostave odgovore na 22 pitanja: jedno iz političkih kriterija, četiri iz regionalne politike i 17 pitanja iz politike obrazovanja.
Građani BiH su 2010. godine dobili mogućnost putovanja u Šengenski prostor , a Sporazum o dstabilizaciji i pridruživanju između EU i Bosne i Hercegovine stupio je na snagu pet godina kasnije.
