Pod odlazećim predsjednikom Joeom Bidenom, Sjedinjene Američke Države (SAD) su za Ukrajinu izdvojile više od 56 milijardi dolara samo za sigurnosnu pomoć od kada je Rusija pokrenula invaziju na tu zemlju u februaru 2022.godine.
Tu su još i desetine milijardi finansijske i humanitarne pomoći.
“Mislim da su američki izbori najvažniji faktor koji će uticati na ishod rata, a svakako i ono što će se desiti u narednih nekoliko mjeseci“, rekla je Ruth Deyermond, viša predavačica na Odsjeku za ratne studije na King’s College-u London.
Rezultat glasanja “će u stvari odrediti da li će SAD i dalje podržavati Ukrajinu ili u kojoj mjeri će je podržavati”, rekla je Deyermond za RSE.
Bivši republikanski predsjednik Donald Trump i potpredsjednica demokrata Kamala Harris izrazili su potpuno različite stavove o podršci Ukrajini.
Harris je rekla da će nastaviti Bajdenovu politiku pomaganja Ukrajini, jasno izražavajući želju da vidi Rusiju poraženu.
Trump je doveo u pitanje američku podršku Ukrajini, rekavši da Evropa treba da nosi najveći dio tereta u podršci Kijevu protiv ruske invazije i ostavio je budućnost NATO-a pod sumnjom.
On je odbio da komentariše da li želi da Ukrajina pobijedi i više puta je tvrdio da će, ako bude izabran, vrlo brzo okončati rat – čak i prije nego što preuzme dužnost u januaru.
“Dok bismo mogli očekivati da će Bijela kuća pod Harris nastaviti djelovati uglavnom na isti način, možda kao što je Bijela kuća Bidena, svakako ne uz dramatično udaljavanje od Ukrajine, Donald Trump je jasno dao do znanja da želi brzo vidjeti kraj rata”, rekla je Deyermond.
“I znamo da je jedan od njegovih dugoročnih vanjskopolitičkih prioriteta, jedna od rijetkih dosljednih vanjskopolitički pozicija koje je imao prije nego što je izabran 2016. godine, kako je rekao, dobri odnosi s Rusijom”, rekla je.
“Dakle, on bi želio da vidi da se rat brzo završi i pod ruskim uslovima, mislim”.
Trump je rekao da Putinovi uslovi za mirovne pregovore “nisu prihvatljivi”, tvrdi da je bio stroži prema Rusiji od prethodnih predsjednika i da Putin ne bi napao Ukrajinu da je bio u Bijeloj kući.
On je 2017. dao zeleno svjetlo SAD za pružanje vojne pomoći Ukrajini, što je njegov prethodnik, demokrata Barack Obama, odbio učiniti zbog zabrinutosti da će provocirati Moskvu.
‘Dosta više’
U aprilu je Trump rekao da će biti otvoren za nešto poput “programa lend-lease” koji su SAD pokrenule da pomognu saveznicima tokom Drugog svjetskog rata kao alternativu grantovima.
Malo toga je rekao o tome kako će nastojati da se okonča ruski rat protiv Ukrajine.
U intervjuu za Fox News u julu 2023., on je naznačio da će pokušati natjerati ruskog predsjednika Vladimira Putina na pregovore, prijeteći da će otvoriti priključke za pomoć Ukrajini.
S druge strane, rekao je da će izvršiti pritisak na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog prijetnjom da će mu uskratiti pomoć.
“Rekao bih Zelenskom, ‘Dosta više. Moraš da se dogovoriš’. Rekao bih Putinu: ‘Ako se ne dogovoriš, mi ćemo mnogo dati [Zelenskom]. Ako budemo morali daćemo Ukrajini više nego što su ikad dobili'”, rekao je Trump.
“Dogovor ću završiti u jednom danu. Jednom danu”, rekao je Trump.
Ukrajinci strahuju da bi svaki pokušaj brzog mirovnog sporazuma išao na ruku Rusiji, ostavljajući oko jedne petine njihove zemlje pod kontrolom Moskve, a istovremeno bi dozvolio Putinu da iskoristi prekid neprijateljstava kao šansu da ojača svoje snage za budući napad.
U svakom slučaju, neizvjesno je što će tačno pobjednik uraditi kada dođe na vlast, a postoji niz varijabli koje bi mogle uticati na postupke sljedećeg predsjednika.
Vlada Zelenskog je frustrirana Bidenovom administracijom, rekavši da američka vojna pomoć dolazi presporo i s previše ograničenja. Uprkos upornim molbama, Biden nije dozvolio Ukrajini da koristi američke rakete dugog dometa za napad duboko u Rusiji.
Još je jedna varijabla: Kongres. Dok predsjednici imaju veći uticaj na vanjsku politiku, zakonodavna vlast je nadležna za proračun države i mogla bi natjerati Bijelu kuću da prilagodi svoj stav o pitanju vojne i finansijske pomoći Ukrajini.
Kontrola Predstavničkog doma i Senata mogla bi se promijeniti na izborima 5. novembra, pri čemu bi demokrate dobile većinu mjesta u donjem domu, a republikanci u gornjem domu.
To bi bila povoljnija situacija za Ukrajinu, jer bi Senat pod kontrolom republikanaca vjerovatno podržao pomoć Ukrajini, rekao je prošlog mjeseca za RSE Kurt Volker, Trumpov specijalni izaslanik za ukrajinske pregovore 2017-19. godine. On je rekao da će program lend-lease lakše proći kroz Kongres.
“Mislim da je sve teže i teže opravdati trošenje novca američkih poreskih obveznika za Ukrajinu, ali da pozajmljuju koliko im je potrebno da bi kupovali američko oružje i vodili rat, to ne bi trebalo biti kontroverzno, i mislim da bi dobilo ogromnu dvostranačku podršku”, rekao je on.
Ali Charles Kupchan, analitičar Vijeća za vanjske odnose, rekao je za RSE da će SAD vjerovatno potaknuti Ukrajinu na pregovore, bez obzira na to ko pobijedi na izborima, dijelom zato što rat opterećuje zapadne resurse.
“Očekivao bih da 2025. bude godina diplomatije”, rekao je Kupchan. “Ne vjerujem da je ovo gdje smo danas održivo”.
Istovremeno, on je rekao da prekid pomoći Ukrajini nije način da se dvije strane dovedu za pregovarački sto.
“To je poziv Putinu da nastavi”, rekao je Kupchan.
