foto: Fonet
Nizom protesta u ponedjeljak je poslana nova poruka ekoloških aktivista, opozicije, građanskih udruga i pokreta da Srbija neće biti mjesto rudarenja litija i kritičnih sirovina.
Protesti su dio neslaganja koje u Srbiji postaje sve žešće nakon nedavno potpisanog memoranduma s Evropskom unijom o strateškim sirovinama. Taj dokument je osnažio vladajuće da otvoreno forsiraju eksploataciju kao šansu za ekonomski prosperitet, a oporbu i ekološke aktiviste dodatno potaknuo u borbi protiv korupcije i za zdrav okoliš.
Protesti su sinoć održani u Šapcu, Aranđelovcu, Kraljevu, Ljigu, te u beogradskoj općini Barajevo, a zajedničke poruke s transparenata koje su nosile hiljade ljudi bile su: “Događa vam se narod” , “Hoću livade, šume i puteljke, potoke i rijeke!” , “Nećete kopati”, “Nećemo rudnike”, “Rio Tinto marš iz Srbije”…
Odluka Ustavnog suda
Multinacionalna kompanija Rio Tinto već godinama istražuje i ima spreman projekt rudarenja i prerade litija, a afera je pokrenuta prije nešto više od dvije godine, kada je srbijanska vlada u januaru 2022., suočena s masovnim protestima koji su na ulice izveli desetke hiljada ljudi, ukinula dozvolu toj kompaniji.
Ustavni sud je nedavno oborio vladinu odluku iz 2022. o ukidanju dozvole, a nekoliko dana kasnije vlada je ekspresno donijela novu uredbu i tako “vratila u život” projekt Rio Tinta, prenosi Hina.
Procjene su da bi projekt Jadar u zapadnoj Srbiji, vrijedan oko 2,4 milijarde dolara, mogao pokriti čak 90 posto trenutnih potreba Evrope za litijem, čime bi kompanija Rio Tinto postala vodeći proizvođač litija, javila je ranije agencija Reuters.
Sa sinoćnjih skupova govornici su poslali poruke da će ustrajati u protestima te da će biti još masovniji i da će se građani Srbije ujediniti u borbi za zaštitu okoliša.
Više nema “lijevih ili desnih” jer su svima neophodni voda, zemlja i zrak bez kojih nitko ne može živjeti, a bez litijskih baterija i električnih automobila se može, poručila je na prosvjedu u Šapcu novinarka Biljana Stepanović iz građanske inicijative ProGlas.
S protestima se upozorava da bi rudarenje i prerada rude agresivnim kiselinama, kako to planira Rio Tinto, nanijeli izravnu, dugoročnu i nepopravljivu štetu vodi, zemlji, zraku i životima desetaka hiljada lokalnih stanovnika, a neizravno i vodotocima u slivu rijeka Drine i Save, koja se ulijeva u međunarodnu rijeku Dunav.
Protesti će, kako je najavljeno, biti nastavljeni i u drugim gradovima.
