Zašto za stotine solarnih elektrana nema mjesta na distributivnoj mreži i koji je interes elektroprivreda u FBiH da onemoguće priključak solarnih elektrana na mrežu, čak i kada nema razloga za to
Stotine izgrađenih solarnih elektrana u Federaciji BiH na području koje pokriva Elektroprivreda BiH čeka priključak na elektrodistributivnu mrežu. I tako veliki broj investitora koji su ispoštovali procedure bilježi ogromne gubitke po više osnova.
Istovremeno, Bosna i Hercegovina propušta priliku da zadovolji zahtjeve Evropske energetske zajednice za proizvodnju više struje iz obnovljivih izvora, ali i povuče sredstva iz evropskih fondova za projekte iz ove oblasti.
Veliki gubici
– U ovom trenutku oko stotinu izgrađenih elektrana samo u regiji Tešnja čeka priključak. Istovremeno je veći broj investitora je dobio obavijest od Elektroprivrede BiH da je do daljnjeg obustavljen proces izdavanja prethodne energetske saglasnosti što je početak procesa. Neki od nas, koji smo ranije završili gradnju, smo čekali i više od godinu dana da budemo priključeni na mrežu. I to su veliki gubici. Ali, mnogo veći gubitak trpe privrednici koji grade elektrane za struju za vlastite potrebe kako bi svoje proizvode izvozili bez plaćanja takse na CO2 što nije zanemarljiv trošak – pojašnjava Muharem Saračević, predsjednik Skupštine udruženja Green Energie, koje okuplja vlasnike solarnih elektrana na području Zeničko-dobojskog kantona.
On naglašava da su neki investitori prethodnu elektroenergetsku saglasnost čekali 14 mjeseci iako je zakonski rok mnogo kraći.
– EP BiH je sada dala rok od 1.000 dana, iako zakon predviđa mnogo kraći. Oni su tim dugim rokom stvorili sebi prostor da nema pritiska od investitora. A kada bi svi koji su krenuli u investicije bili priključeni Tešanj bi mogao biti energetski sasvim neovisan – kaže Saračević.
Zagušenje mreže
Proizvodnja iz sunca je jako poželjna jer nema zagađenja, ulaganja nisu velika, investicija se vraća za 5-6 godina, a trajnost panela je i do 25 godina.
Novi zakoni će stanovnicima FBiH omogućiti da na vlastite kuće i objekte postavljaju solarne panele i proizvode struju za vlastite potrebe, ali i višak šalju u mrežu. Trenutno je u FBiH u pogonu više od 750 solarnih elektrana različite snage i polako dolazi do zagušenja postojeće elektrodistributivne mreže.
– Sada EP BiH više ne daje ni te prethodne saglasnosti. I mi pretpostavljamo da je to zbog toga što je mreža zagušena, jer elektroprivrede i Elektroprenos BiH nemaju strategiju i ne znaju gdje treba ojačati mrežu i graditi trafo-stanice. Oni nisu razmišljali o tranziciji. I sada, recimo mi u Tešnju, nemamo mjesta ni za jedan priključak. Sada, s novim zakonima, postoji strah da će zahtjeve podnesene po starom zakonu obrađivati po novom zakonu, koji između ostalog traži pretvorbu zemljišta. A što je vrlo skup i dugotrajan proces – pojašnava Saračević i naglašava da su zakoni i procedure u FBiH različiti od kantona od kantona.
Pitanja bez odgovora
Iz EP BiH ni nakon više od deset dana čekanja i više puta ponovljenog slanja upita nisu odgovorili na pitanja koliko solarnih elektrana u ovom trenutku isporučuje struju EP BiH i koja je to količina električne energije koju dobijete od njih; koliko je završenih SE koje čekaju priključak na mrežu, odnosno koliko zahtjeva za priključenje imate na čekanju; koliko u prosjeku traje čekanje i koliko bi još mogli čekati; kolika je potencijalna proizvodnja ovih koji su na čekanju;zašto oni čekaju priključak na mrežu; ko je odgovoran za razvoj tog dijela elektrodistributivne mreže; da li možda imate procjenu kolika ulaganja su potrebna da se mreža dovede u stanje u kom bi mogla primiti svu električnu energiju iz objekata koji imaju dozvole za gradnju i koliko vremena je potrebno za te aktivnosti?
U Elektroprivredi HZ HB tvrde da nemaju solarnih elektrana koje čekaju da budu priključene na mrežu.
– Imali smo jedan problem sa elektranama iz industrijske zone Hodove, ali smo vlastitim sredstvima izgradili trafostanicu iako je postojala dilema da li to radimo mi ili Elektroprenos BiH, ali smo tako riješili taj problem – pojašnjavaju u EP HZ HB.
EP BiH odbija zahtjeve
Projektanti i graditelji potvrđuju da „postoje izgrađeni i nepriključene elektrane različite snage, da su pojedini objekti čekali godinu dana priključenje na mrežu i da u vrijeme kada nastaje ovaj tekst postoje objekti koji imaju upotrebne dozvole, ali nisu priključeni jer EP BiH nije završila svoj dio posla“.
– Mnogo veći problem su prethodne energetske saglasnosti koje su preduslov za dalji razvoj dokumentacije. EP BiH odbija zahtjeve na različite načine. Prvo zahtjeva elaborat koji mogu izraditi isključivo oni, jer imaju monopol na podatke i ne žele otvoriti baze podataka da to mogu raditi i drugi. A cijena je do 3.000 KM i onda, nakon što investitor plati elaborat, EP BiH ga odbije uz obrazloženje da njegov objekat na željenoj lokaciji ne može biti priključen na mrežu, a da mu pri tom ne ponudi rješenje. Drugi problem je mnogo veći – a to je prekid postupka izdavanja elektroenergetske saglasnosti pri čemu se često pozivaju na Elektroprenos BiH koji u pravilu promptno završava sve zahtjeve koje EP BiH podnese. Takvih slučajeva ima stotine, pa su investitori u neizvjesnosti jer su kupili zemlju, napravili dio projekte dokumentacije, krenuli u investiciju i sada su zaustavljeni. Treći, možda najveći problem je da elaborati pokazuju da se objekat može priključiti, a EP BiH ipak donese rješenje da ne može – Regulatorna komisija u FBiH ili FERK je u prethodnom periodu poništila veći broj takvih rješenja EP BiH i postupak vratila na početak – kaže Edhem Bičakčić, osnivač projektantske kuće Bičakčić d.o.o. i jedan od bivših direktora EP BiH.
Čega se plaše elektroprivrede?
On smatra da obje elektroprivrede u BiH čine sve da onemoguće priključak solarnih elektrana na mrežu, čak i kada nema razloga za to.
– One investitore doživljavaju kao konkurenciju i nisu sretni što se grade solarne elektrane, a sada se plaše i prosumera/proizvođača koji dolaze s novim zakonima – pojašnjava.
U javnosti postoje i nezvanične informacije o crnom tržištu prethodnim elektroenergetskim saglasnostima, pogotovo na području Bugojna, Travnika, Vakufa, Zavidovića…
Pojedini vlasnici prethodnih elektroenergetskih saglasnosti koji, kako tvrde izvori, nemaju ni zemlju za gradnju objekta ni interes da grade, prodaju te saglasnosti po neuporedivo većim cijenama, a novi investitori ne mogu dobiti PES jer su u bazi podataka u EP BiH zabilježene registracije priključaka po osnovu izdatih PES-ova.
– Znam da postoje priče o tome, ali ne mogu tvrditi ništa. Postoji redosljed rješavanja zahtjeva, softver u EP BiH radi tako i oni bi morali da obrađuju zahtjeve prema redosljedu podnošenja. Nije isključeno da postoje investitori koji su dobili PES, ali iz raznih razloga ne mogu nastaviti aktivnosti i onda mogu prodati firmu, ali ne znam da mogu preprodati PES-ove ili mjesto u redu čekanja – cijeni Bičakčić.
Sve je komplikovano
I Amer Jerlagić, vlasnik kompanije SHPP d.o.o. Sarajevo, takođe jedan od bivših direktor EP BiH, potvrđuje da veliki broj izgrađenih objekata čeka priključak na mrežu.
– Dosta brzo budu završeni postupci oko objekata za industrijske hale i elektrana za vlastite potrebe snage usklađene s potrebama objekta, ali sve rugo je jako komplikovano jer u postupcima za elektrane na krovu i na zemlji za komercijalnu proizvodnju elektroprivrede svakodnevno izdaju nove regulative kako bi otežale život investitorima. Kada je tek počela gradnja solarnih elektrana investitorima nije bilo potrebno ništa, a sada im traže i građevinsku i urbanističku suglasnost. Sve je vrlo komplikovano i sva priča o pojednostavljivanju procedura za gradnju za vlastitu proizvodnju je pala u vodu – kaže Jerlagić
Izostala reakcija
Stručnjak za elektrodistributivnu mrežu angažovan u FERK-u Senad Aganović potvrđuje da niko u FBiH nema tačne podatke o tome koliko završenih objekata čeka priključak na mrežu.
– Distributivna mreža je u procesu transformacije jer je do sada bila jednosmjerna, samo je slala struju prema potrošačima. A sada se mora prilagoditi dvosmjernoj razmjeni struje. Jer oni koji proizvode za vlastite potrebe trebaju dobiti mogućnost da višak proslijede elektroprivredama. Uz to se pojavljuju količine koje mreža ne može propustiti. Ta tranzicija je zahtjevala reakciju svih odgovornih u sistemu što nije urađeno na vrijeme iz objektivnih i subjektivnih razloga – kaže Aganović.
On naglašava da su neki investitori gradili objekte na mjestima koja su nepoveziva s elektrodistributivnom mrežom, da su pojedini gradili i trafo- stanice kako bi mogli biti priključeni na distributivnu mrežu čime su stvarali probleme za operatera sistema.
– Subjektivan problem je da dosta njih krene u izgradnju objekta prije nego dobije provjeru za priključak i kada gradnja bude završena – EP BiH im kaže da ih nema gdje priključiti. Objektivan problem su slabe tačke konekcije na mreži, neprilagođene novim uslovima. Lično mislim da bi distributer trebao češće razgovarati sa elektroprenosnom kompanijom i sagledavati mogućnosti proširenja tačaka konekcije – kaže Aganović.
Kampanjci koji uče pred ispit
Ne vjeruje da odgovorni u elektroenergetskom sektoru nemaju razumijevanje za kompanije kojima je potrebna struja iz čistih izvora.
– Mi u Bosni i Hercegovini kasnimo s rješavanjem svih problema, ponašamo se kao kampanjci koji uče dan pred ispit i nadaju se da će na ispitu izvući pitanje na koje znaju odgovor – kaže Aganović.
U profesionalnoj elektroenergetskoj zajednici u BiH postoje eksperti koji vjeruju da je „kasno za bilo kakvo popravljanje situacije i da proizvodnja električne energije iz sunca postaje balon koji će se uskoro rasprsnuti. Ističu i kako javna preduzeća i državne institucije ne rade svoj posao potrebnom brzinom, ali i ne razumiju u koliko lošem stanju su javna elektrodistributivna preduzeća.
– Onog trenutka kada muškarci u kafanama više razgovaraju o proizvodnji solarne energije nego o fudbalu nešto nije dobro – kaže jedan od eksperata.
Zabili glavu u pijesak
Jerlagić cijeni da su svi u elektroenergetskom sektoru bili neodgovorni prema svojim obavezama.
– Svi su zadnjih 10 godina zabili glavu u pijesak kao nojevi i kasne s gradnjom novih dalekovoda, mislili su da ovaj momentum neće doći nikada. Pogotovo je problematično prema zapadnoj BiH, tamo oko Grahova, Kupresa, Livna, Duvna… to se moralo strateški planirati, graditi veze prema Hrvatskoj, posebno na kilovoltnoj mreži. Distributeri tvrde da nisu mogli raditi, ali su mogli angažovati treća lica da to rade. Ljudi čekaju po godinu dana priključak ne mrežu za potrebe vlastite hale jer je neko rušio tendere i slično. Nejasno je zašto neko nije izvukao EP BiH iz tenderskih nabavki – kaže Jerlagić.
I naglašava da je velika količina struje iz sunca na čekanju da bude primljena u mrežu.
Bičakčić vjeruje da ima vremena da se stvari poprave, prije svega gradnjom novih dalekovoda što treba da uradi Elektroprenos BiH.
– U BiH se ubrzano grade velike privatne elektrane, dvije od 220 kilovolti i uskoro jedan od 400 kilovolti što je ranije bilo nezamislivo, a ovih od 100 i 200 kilovolti je već izgrađeno mnogo, a veliki broj je u fazi gradnje. Elektroprenos BiH se ponaša korektno, izrađuju elaborate i grade. Ali, u Hercegovini recimo, više nema mjesta za pristup mreži i trebali bi početi graditi nove dalekovode i realizovati planove izgradnje koje imaju. Ali, oni to ne rade. Investicijski ciklus lako mogu pokrenuti dva entitetska premijera vrlo brzo. Istovremeno, elektroprivrede moraju izdavati elektroenergetske saglasnosti, moraju graditi razvojne kapacitete da se objekti mogu priključiti, posebno u seoskim područjima – kaže Bićakčić.
On dodaje da elektropivrede nemaju pravo da obustavljaju izdavanja PES-ova nego ih moraju obrađivati i završavati u roku od 300 dana.
– Postoje sigurno lokacije gdje nema mjesta za priključak, ali to treba objasniti investitoru ili pružiti dalekovod. Oni su sada trošak gradnje dalekovoda prebacili na investitore, ali i to ide teško – kaže Bićakčić
Ispunjavanje obaveza
Cijeni da je dobar trenutak da BiH iskoristi zamah privatnih investitora i približi se ispunjavanju zahtjeva EEZ za više struje iz obnovljivih ili čistih izvora, ali i omogući izvoznicima iz BiH da proizvode koristeći čistu struju.
Vjeruje da je ovo dobar trenutak za povlačenje sredstava iz fondova EEZ i trebali bi iskoristiti ovu šanse „jer se one neće ponavljati u nedogled“.
I Aganović vjeruje da bi BiH mogla povući sredstva iz fondova EEZ, ali da malo ko u BiH pokazuje da zna šta nam treba i šta možemo uraditi u kom periodu.
– Ako je olakšavajuća okolnost – i druge zemlje imaju iste probleme, posebno sa zahtjevima prosumera koji će se sada pojaviti i kod nas i koji su jako potrebni i za očuvanje sistema i za zaštite socijalnih kategorija stanovništva- zaključuje.
