foto: BHRT
Teroristički napad, kako ga je okvalifikovalo Tužilaštvo Unsko-sanskog kantona, dogodio se 24.oktobra, u nevakat za predsjedavajuću Vijeća ministara BiH, Borjanu Krišto, jer je tih dana morala posjetiti poplavljena područja u Jablanici. Ne bi Krišto sama otišla, da u BiH nije došla predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, koja se je sa aerodroma uputila ka Jablanici.
U toj šetnji, a potom grljenju i ispraćanju gošće iz Evrope, Krišto je zaboravila izraziti i sućut porodici ubijenog policajca, sazvati vanrednu sjednicu Vijeća kojim predsjedava, zauzeti jasan stav glede napada na jedan od temelja države.
Njen kolega, ministar vanjskih poslova BIH Elmedin Konaković dan nakon napada sazvao je konferenciju za medije, te rekao kako je teroristički napad „napad na institucije BiH“, ali da o detaljima neće govoriti.
Ministar nije smatrao potrebnim da ode u Bosansku Krupu, iako je ili bi trebalo da jeste svjestan činjenice kakvu sliku ovakvi napadi šalju o BiH u svijet, u kojem je već odavno prisutna islamofobija, a BiH se targetira kao područje gdje se njeguju radikalne struje.
Konaković je taj momentum iskoristio da se obračunava sa političkim neistomišljenicima, te poslao poruku: “Spremite se UDBA-ši i KOS-ovci”, aludirajući na neke članove SDA.
„Kad se KOS-ovci obruše na političke oponente i konstruišu narativ izdaje borcima Armije RBiH koji nisu članovi SDA stranke, taj narativ postane društveno prihvatljiv ako mu se ne suprostavimo“, rekao je na konferenciji Konaković.
Potom je Konaković izjavio kako je jedan od vanjskopolitičkih ciljeva BiH članstvo u NATO-u. Za njegovog kolegu Stašu Košarca, samo to je djelovalo kao crvena marama na bika.
„Јasno јe da BiH neće i ne može u NATO bez saglasnosti Republike Srpske, a јoš јasniјe јe da RS tu saglasnost nikada neće dati“, napisao je Košarac na društvenim mrežama, ali ni on nije našao za shodno da bar osudi teroristički napad u Bosanskoj Krupi. Nije se ovim povodom oglašavao ni njegov stranački kolega Srđan Amidžić, inače ministar trezora i finansija BiH.
Ministricu civilnih poslova BiH Dubravku Bošnjak većina građana nije ni čula, ni vidjela, jer žena ovu funkciju obnaša incognito. Želi ostati anonimna iako je zaposjela u fotelju ministarstva koje ima širok spektar nadležnosti.
Nema reakcije ni Davora Bunoze, ministra pravde BiH. On je, dok mu „TikTok teroristi“ ubijaju policijske službenike na dužnosti, putovao i potpisao međunarodni sporazum između Evropske unije i Bosne i Hercegovine o saradnji između Agencije Evropske unije za saradnju u krivičnom pravosuđu (EUROJUST) i tijela Bosne i Hercegovine nadležnih za pravosudnu saradnju u krivičnim stvarima. Iapk je ovaj Sporazum jedan od ključnih uslova za dobivanje datuma početka pregovora s Evropskom unijom.
Od napada maloljetnika na policijsku stanicu u Bosanskoj Krupi svaki trag se gubi i Edinu Forti, ministru komunikacija i prometa BiH, koji je inače voljan da komentariše manje bitne stvari. Ali eto, ovu, iako se tretira kao napad na državu, koju Forto i družina predstavljaju i od koje primaju enormno visoke plate, nije. Forto je otputovao u Sjedinjene Američke Države, sastančio, ali i upozoravao kolege da „Amerikanci“ spremaju novi set sankcija, te ih pozvao da se uozbilje.
Trivijalnim stvarima bavili su se i Sevlid Hurtić, ministar ljudskih prava i izbjeglica BiH, koji je otputovao u Dohu na konferenciju posvećenu porodici i savremenim megatrendovima, ali i Zukan Helez ministar Odbrane BiH.
Dok maloljetnik upada sa nožem u policijsku stanicu i ubija policajca na dužnosti, Helez pretražuje Republiku Srpsku u potrazi za kampovima gdje se obučavaju kojekakvi dobrovoljci koji bi trebali destabilizirati Moldaviju.
Jedini od ministara sa državnog nivoa, koji je našao za shodno bar da uputi saučešće porodici stradalog policajca je Nenad Nešić, ministar sigurnosti BiH.
„Iskreno saosjećamo sa vama zbog ovog velikog gubitka. Dijelimo bol i stojimo uz vas u ovim tužnim i teškim trenucima. Policijski službenik Ognjen Maran izgubio je život obavljajući časno i profesionalno plemenitu dužnost zaštite svih građana. Stradao je od ruke teroriste, čiji motiv je netrpeljivost i mržnja prema svemu što je normalno i što predstavlja demokratske i civilizacijske vrijednosti. Zbog toga, moramo pobijediti teroriste koji napadima u Bosanskoj Krupi, ali i ranije na druge policijske stanice, žele srušiti bezbjednosni sistem i tako stvoriti prostor za širenje svojih radikalnih i necivilizacijskih ideologija“, navodi se u saučešću Nešića.
Nešić je rekao i da očekuje da se provede brza i detaljna istraga te otkriju i eventualni podstrekači na ovaj zločin i udar na državu i bezbjednosni sistem te adekvatno kazne za svoja nedjela. Pored toga, on je iskazao spremost za svaku vrstu pomoći policijskim i pravosudnim institucijama u istrazi i zajedničkoj borbi protiv terorizma.
Pored državnog nivoa, neizostavno je reći, da osim Rame Isaka ministra unutrašnjih poslova FBiH, niko ni na entitetskom nivou nije reagovao, pa čak ni premijer Nermin Nikšić.
Nakon napada Isak je otišao u Bosansku Krupu, dok je ostatak Vlade FBiH valjda čekao informacije iz prve ruke, koje bi u ovom slučaju trebao donijeti Ramo.
Ovakav odnos vlasti spram ozbiljnih napada na državu pokazuju koliko je bh.društvo u suštini rascijepano po svim segmentima. Nadležnosti postoje, ali odgovornosti nema. Nema je ni na jednom nivou. S druge strane, očito da predstavnici vlasti u BiH vole obići Krajiške ljepote u sklopu nekog plaćenog team buldinga, ali kada se desi teroristički napad na ovom području, za bh.vlasti je to dovoljno daleko da ne urade ništa. Krajina je od Sarajeva na pet-šest sati vožnje, a to je dovoljno daleko od fotelja ministarskih smještinih u Sarajevu.
O ozbiljnosti ovog čina govori i činjenica da su policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), na području Bosanske Krupe i Bihaća, postupajući po nalogu Suda Bosne i Hercegovine i pod nadzorom Tužilaštva Bosne i Hercegovine, pretresli stambene i pomoćne objekte i pokretne stvari na devet lokacije i slobode lišili sedam lica.
Lica su lišena slobode zbog postojanja osnova sumnje da su počinila krivično djelo „Terorizam“, te su predati u nadležnost Državnog tužilaštva.
Za kraj ću parafrazirati Emira Suljagića direktora Memorijalnog centra Potočari, koji je na mreži X napisao da zbog ovog napada bar „desetak javnih ličnosti iz BiH mora ići u zatvor zbog huškanja, kao i pola bosanskog interneta“.
