Blizu Kangerlussuaq na Grenlandu (august, 2022) Foto: Lukasz Larsson Warzecha/Getty Images
Već odavno se na Grenlandu svake godine otopi 270 milijardi tona leda. Naučnici su sada jasnije odredili kritičnu tačku preloma kada bi se ledeni pokrivač mogao kompletno istopiti. Međutim, oni su dali i nadu.
Piše: Arvid Haitsch; Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović
Ako se zemlja otopli za 1,7 do 2,3 stepena celzijusa u odnosu na predindustrijsko vrijeme biće prekoračen prag. Tada predstoji “nagli gubitak” grenlandskog ledenog pokrivača, napisano je u novoj objavljenoj studiji stručnog časopisa “Nature”. Raspon između temperatura odnosi se na različite scenarije, od pesimističnih do optimističnih.
Istraživački tim sa Univerziteta Tromso u Norveškoj, Potsdamskog Instituta za istraživanje klime i Universidad Complutense de Madrid računali su sa dva različita modela za dinamiku ledenih masa. Oni su dali u osnovi podudarne rezultate na kojim temperaturama leda dostiže stabilno stanje ili prolazi kroz kritične periode topljenja.
Unutrašnji led ostrva na polarnom krugu važi zbog svoje čiste mase kao bitan faktor za rast razine mora. Ukoliko bi on potpuno nestao voda u okeanima bi, prema proračunima, porasla za sedam metara – sa katastrofalnim posljedicama za obalna područja. Kompletno topljenje prema modelima nije vjerovatno jer dijelom kilometar debeli sloj i sam sebe hladi. Prema studiji, u ovom stoljeću mogao bi se očekivati porast mora za jedan metar uticajem sa Grenlanda. Ledeni pokrivač godišnje gubi 270 milijardi tona i time doprinosi oko jedne petine već tekućem porastu mora za četiri milimetra godišnje.
U ekstremnim slučajevima moguće su i protumjere
Drastično ubrzanje izgleda vrlo moguće ako će se porast za 1,5 stepeni dostići već ove godine, gledajući globalnu rekordnu vrućinu tokom ljeta na sjevernoj polulopti. Ipak za klimatske modele nisu relevantne vrijednosti pojedinih godina nego dugogodišnji prosjek. Naš globus tu stoji aktuelno sa 1,1 stepen celzijusa iznad nivoa od 1880. godine.
Prema aktuelnim prognozama mogla bi se zemlja otprilike u tridesetim godinama tako jako zagrijati da će biti kritično. Dalji prag prema tome prijeti iznad 2,5 stepeni. Ako bi se održala ova temperaturna granica moglo bi se spriječiti najgore.
“Samo zato što pređemo te pragove mi nećemo odmah uništiti grenlandski ledeni pokrivač”, rekao je glavni autor Nils Bochow sa Univerziteta Tromso za „Nature“. Čovječanstvo može ograničiti gubitak leda – čak i u ekstremnom slučaju zagrijavanja zemlje za šest stepeni – ukoliko uspije zemlju u narednom stoljeću ponovo ohladiti. To bi bilo moguće ostvariti ako bi se staklenički gas ugljen dioksid (CO₂) u velikom stilu izbacio iz atmosfere što je zasad samo eksperimentalna tehnika.
Jednostavnije i povoljnije bi bilo u svakom slučaju što je brže moguće sniziti emisiju, dodao je Bochow. Sve drugo bi bilo samo “opklada protiv vremena”.
