“Tog 9. maja 1993. godine u Mostaru nije započeo sukob između Hrvata i Bošnjaka. Tog dana sukobile su se dvije ideologije. Fašizam sa desne strane i antifašizam sa lijeve strane ovoga grada.” Sead Đulić
Nepostojanje federalnog Zakona o šumama, neuređenost upravljačkih struktura šumarskih preduzeća te pogodovanje pojedincima samo su neke od olakšavajućih okolnosti za bjesomučnu sječu šume na području Federacije BiH. Dok u devet kantona postoje Zakoni o šumama, zbog straha čiji će kadrovi biti instalirani u šumsko preduzeće, HNK jedini nema takav zakon.
Prema procjenama Bosna i Hercegovina u ovom trenutku suočava se s milijardu konvertibilnih maraka troškova vezanih za izgubljene sporove izgubljene pred međunarodnim arbitražnim sudovima. Elektroprivreda RS-a, Naftni terminali Ploče, Elektroprivreda BiH – samo su neke su od energetskih kompanija čije će izgubljene milionske presude platiti ili su već platili građani ove države.
Koristeći političke konekcije kao i autoritet jedne od ključnih pozicija unutar Islamske zajednice, Edhem Bičakčić pozicionirao se kao ključni faktor u razvoju bh. energetike. Nažalost, benefite njegovog djelovanja u ovom sektoru osjetili su isključivo investitori i privatne kompanije bespovratno uništavajući sve prirodne resurse Bosne i Hercegovine.
Unatoč potrošenih 10 miliona EBRD kredita za rekonstrukciju vodovne mreže KJKP Vodovod i kanalizacija Sarajevo bilježi gubitke vode od čak 71%, s tim da je broj kvarova do augusta 2022. godine povećan za čak 122 posto. Ovi podaci ukazuju na posljedice decenijskog političkog upravljanja ovim strateškim preduzećem.
Nejasna strategija razvoja Elektroprivrede BiH, niz korupcijskih afera te izostanak političke hrabrosti u kontekstu izgradnje Bloka 7, generacijskog projekta ključnog za stabilnost elektroenergetskog snadbijevanja građana FBiH, faktori su koji su doveli u pitanje tržišnu poziciju ove državne kompanije koja danas, prema procjenama, akumulira gubitak preko 80 miliona konvertibilnih maraka.
Odlaganje medicinskog otpada iz domaćinstava nije uređeno propisima u Bosni i Hercegovini (BiH), niti institucije prate količine i načine njegovog zbrinjavanja. Neadekvatno odlaganje ovog otpada predstavlja rizik za zdravlje stanovništva.
U svijetu bankarskih konekcija moguće je da supruga člana Nadzornog odbora ASA Banke, Kemala Kozarića, bude imenovana u ključno tijelo Agencije za bankarstvo FBiH, a da u istom periodu direktor ove agencije, Jasmin Mahmuzić, svoju doktorsku disertaciju na Ekonomskom fakultetu priprema upravo pod mentorstvom nekadašnjeg prvog čovjeka Centralne banke BiH
Uz pomoć HDZ-a BIH, infrastrukturom državnog preduzeća Aluminij Mostar, izraelski biznismen Amir Gross Kabiri za nešto više od tri godine poslovanja uspio je stvoriti kompaniju sa prometom od jedne milijarde KM. Na putu poslovnog uspjeha podršku su mu pružili kineski strateški partneri i nezaobilazni švicarski konglomerat Glencore. Ovaj enorman rast kompanije Aluminij Industries proporcionalno se reflektirao i na međunarodnu podršku Draganu Čoviću.
Za razliku od drugih medijskih projekata osmišljenih od strane HDZ-a BiH, a koji su u prošlosti ugašeni, RTV Herceg Bosna danas ima stabilan izvor prihoda. Razlog je finansiranje ovog medija kroz izdvajanje budžetskih sredstava različitih nivoa te potporu R. Hrvatske. Međutim, upravo ovaj model finansiranja otvara i pitanje uticaja na uređivačku politiku kao i pozicioniranja ovog medija u predstojećoj reformi RTV sistema.
Pored termoelektrane Stanari koja je u radu od 2016. godine kompanija EFT pod vodstvom Vuka Hamovića zajedno sa kineskim partnerima trenutačno u RS-u realizira izgradnju dva energetska objekta iz domena obnovljivih izvora energije. Međutim, protažiranje ove kompanije od političkog vrha RS-a kao i drugih privatnih investitora koje se manifestira kroz minimalne koncesione naknade ali i izostanak naplate troškova korištenja infrastrukture otvara pitanje tržišnog pozicioniranja i budućnosti javnih elektroprivreda
„Pazi šta pričaš, novinar će otići, a ti ćeš ovdje ostati.“ Rečenicu koju ste upravo pročitali izrekao je dr. Miljenko Lugonja 1993. godine u koncentracionom logoru Heliodrom. Dr. Lugonja se u tom trenutku obraćao Spomenki Drljević kojoj je ranije prilikom ispitivanja prijetio da će je ubiti.
