Kontroverzni potezi mađarske vlade tjeraju tamošnje stanovnike da svoj novac sve više povjeravaju bankama u susjednim državama poput Austrije i Slovačke. Dosad izražen skepticizam institucija poput Međunarodnoga monetarnog fonda, Europske komisije i Europske središnje banke u vezi s posljedicama politike vlade Viktora Orbana je, čini se, zahvatio i građane sjevernoga hrvatskog susjeda. Mađarski bankari svjedoče o rastućem neslaganju građana s potezima vlade koji potkopavaju povjerenje u financijski sustav baš u trenutku kad je to povjerenje izrazito potrebno.
Vlada mađarskog premijera Orbana podigla je poprilično prašine Porez na banke
Podsjetimo, mađarska je vlada, koja je stupila na vlast u svibnju prošle godine, u samo nekoliko mjeseci s namjerom da zakrpa proračunsku rupu povukla niz neočekivanih poteza koji su uzburkali tamošnji financijski sustav i podigli poprilično prašine i u Europi. Donesen je zakon kojim se drugi mirovinski stup, praktično, nacionalizirao i vratio pod okrilje države i uveden je najviši porez na banke u Europi. Osim toga vlada je uvela i posebne poreze u sektorima telekomunikacija i energetike. Neuobičajena politika ugrozila je stabilnost proračuna i potkopala neovisnost središnje banke, komentirale su uz MMF i ECB i agencije za procjenu kreditnog rejtinga. Iako zasad ne postoji mnogo dokaza da novac iz mađarskih banaka odlazi negdje drugdje, pogranična mjesta u Austriji i Slovačkoj svjedoče o sve većem broju Mađara u tamošnjim bankama. Tako, primjerice, u poslovnici Raiffeisen banke u austrijskom selu Andauu svjedoče sve većem broju novih klijenata iz Mađarske, piše Bloomberg. Šef poslovnice Stefan Feiler kaže da je riječ o “novom valu” klijenata. Banka je zaposlila i službenike koji govore mađarski kako bi pomogla klijentima s prebivalištem s druge strane granice. Zoltan Baki, predstavnik austrijske Gutmann banke, kaže da se broj njihovih klijenata iz Mađarske lani povećao.
Lajos Bokros, bivši mađarski ministar financija Zbunjeni građani
Lajos Bokros, bivši mađarski ministar financija, u intervjuu mađarskom tjedniku je rekao da ga građani sve više pitaju što da naprave sa svojim novcem. “Velik dio njih svoju štednju stavlja u slovačke banke, dok su austrijske već počele primati i depozite u forintama. To je posljedica vladine politike”, kaže Bokros. I u budimpeštanskoj podružnici talijanske banke Intesa Sanpaolo, banci CIB, kažu da su neki njihovi klijenti odlučili svoju ušteđevinu prebaciti u inozemstvo. Zaposlenik mađarske MKB banke izjavio je za Bloomberg da se štediše odlučuju za inozemstvo unatoč tome što su kamate na depozite u forintama više nego kamate u Austriji, Slovačkoj ili Švicarskoj. Zamjenik direktora u Raiffeisenovoj podružnici za privatno bankarstvo u Mađarskoj Balazs Holics kaže da su neki klijenti “postali nesigurni oko toga koliko je njihova štednja sigurna u Mađarskoj”. Dodaje da se “ne može govoriti o masovnom egzodusu klijenata”, ali da “postoji rast upita” o prebacivanju novca u inozemstvo.
Inozemna štednja
Hrvatski bankari se ne brinu
Izmjene zakonodavstva omogućile su i hrvatskim građanima da od početka ove godine bez većih zapreka otvaraju štedne račune u inozemnim bankama. Zakoni su izmijenjeni u skladu s procesom pristupanja Europskoj uniji, no domaći bankari su zasad izjavljivali da se ne brinu zbog mogućeg bijega štednje izvan Hrvatske.
