Nova regulativa koja bi idućih godina trebala diktirati poslovanje banaka i osiguravatelja sukobila je ta dva financijska sektora. Banke bi se postepeno idućih godina trebale prilagođavati skupu pravila poznatijim pod nazivom Basel III. Sličan skup pravila i standarda pod nazivom Solvency II postoji i za osiguravajuća društva. Ključan problem javio se u vezi s financiranjem banaka. Europski regulatori, na tragu odredbi Basela III, traže od banaka bolju ročnu usklađenost izvora financiranja i plasmana novca. Prema sadašnjem planu, od 2019. godine banke će morati imati toliko gotovine ili likvidne imovine koliko im je potrebno za financiranje obveza u godinu dana. Cilj takvih pravila je odvraćanje banaka od kratkoročnog financiranja koje je svoju slabu stranu pokazalo tijekom krize. Kreditna tržišta su bila blokirana, a nemogućnost financijskih institucija da nađu prijeko potreban novac otjerao je mnoge u probleme, a neke poput Lehman Brothersa i u propast.
Velik problem za banke
Europske banke će tako biti prisiljene, između ostalog, namaknuti kapital izdavanjem dugoročnih obveznica. Prema nekim procjenama iznos bi mogao dosegnuti 2,3 bilijuna eura. S druge, problematične, strane odredbe Solvency II skupa pravila u praksi za osiguravatelje znače poskupljivanje njihovih dugoročnijih ulaganja. Konkretno, osiguravateljima koji sada, procjenjuje se, drže i do 60 posto pojedinih kategorija bankovnih obveznica, u budućnosti se to više neće isplatiti. Niz analitičara izjavljuje da spomenuta pravila idu na štetu jedno drugome. Predstavnik Udruženja britanskih bankara kaže da je ovo “velik problem za banke”. U njemačkom Allianzu, najvećem europskom osiguravatelju, komentiraju kako osiguranjima dugoročne bankovne obveznice postaju “neatraktivno” ulaganje.
Sprečavanje krize
Andrew Moss, prvi čovjek najvećega britanskog osiguravatelja, Avive, kaže da osiguravatelji lobiraju u Bruxellesu za popuštanje u tom dijelu pravila. Osiguravatelji inače dugoročne obveznice obično kupuju kako bi financirali svoje dugoročne obveze poput isplate mirovina i životnih osiguranja.Predsjednik Europske komisije Jose Barroso zauzeo se da se nova regulacija financijske industrije bazira na “zajedničkim osnovama” među državama. U tome su ga podržali i njemačka kancelarka Angela Merkel i američki predsjednik Barack Obama. Reforma te regulacije trebala bi spriječiti neke moguće buduće krize, no niz europskih bankara i osiguravatelja nada se da će uspjeti “isposlovati” nešto blaže uvjete koji ih ne bi prisiljavali na velike promjene u poslovanju.
Financiranje
Bez brige u Hrvatskoj
Hrvatske banke i osiguravatelji zasad se ne moraju previše brinuti zbog sukobljenih zahtjeva nove regulative. Domaće banke ne financiraju se u znatnom dijelu dugoročnim obveznicama, dok domaći osiguravatelji u ovom trenutku još ne ulažu previše na tržištu kapitala. No pristupanje EU moglo bi donijeti veće promjene.
