Pivnica “U Fleku”, foto: TripAdvisor
Gostionica „Kod crnoga vola“ (U Černého vola)
Poznata gostionica „Kod crnog vola“, koju ćemo naći u jedinstvenom okruženju Loretanskog trga, odmah pored Černinske palate u kojoj je Ministarstvo inostranih poslova i praški manastir Loreta, stvarno je izuzetna. Nasuprot većini ostalih legendarnih praških restorana, ona ima kraću istoriju. Otvorena je, naime, tek 1965. godine, mada je tu gospodin Brinda još 1905. imao otvoren restoran.
Enterijerom gostionice dominiraju dugi, a već malo izlizani hrastovi stolovi s drvenim klupama. Zidovi su ukrašeni grbovima nekih starih čeških porodica, a svoju čaroliju imaju stakla s vitražima. Radi se o pivnici u tom najboljem smislu i zato ne računajte na nikakvu visoku gastronomiju. Krvavica, marinirani sir Hermelin, hljeb s bijelim lukom ili knedle s jajetom: jelovnik je u tom duhu.
Za svaku poznatu gostionicu važan je i sastav gostiju koji su je u prošlosti posjećivali. U gostionici „Kod crnog vola“ u vrijeme bivšeg režima rado su odsjedali disidenti. Danas ovdje susrećete prije svega diplomate ili novinare. Poznati gost gostionice bio je i detektiv Nick Carter, koga je u filmu „Adela još nije večerala“ doveo komesar Ledvina, koga je glumio Rudolf Hrušinski.
Pivnica „Kod Fleka“ (U Fleku)
Poznata veb-stranica TasteAtlas pravi popis najlegendarnijih restorana cijeloga svijeta. Jedno mjesto u prvoj desetki pripada i restoranu i pivnici „Kod Fleka“. Ovdje se pivo pravi i pije više od 500 godina. Naime, prvi zapis u istorijskim hronikama polazi iz 1499. godine.
Kultno pivo za ovu gostionicu jeste vlastiti lager od 13 stepeni (sadržaj suhog ekstrakta u pivu; poz. prev.). On se ovdje pravi od 1843. godine. Osim flekovske 13, posjetioce privlači i krasan istorijski enterijer ili poznati goveđi file. U dvorištu restoran ima i veoma ugodnu baštu.
Danas se ovdje okupljaju posjetioci iz cijelog svijeta, a u prošlosti su ovdje oko stola sjedili, naprimjer, književnici Jan Neruda ili Alois Jirasek, legendarni praški pjesnik Karel Hašler ili pozorišni glumac Josef Kajetan Tyl. U novijoj istoriji ovamo je često dolazio i Jan Werich.
Pivnica „Kod zlatnog tigra“ (U Zlatého Tygra)
Dalja poznata praška pivnica jeste ona u zgradi „Kod zlatnoga tigra“. Prvo je pominjanje pivnice iz 1816. godine. U kasnijim je decenijama pivnicu, doduše, zamijenila kafana, a zatim se opet počelo točiti pivo. Pivnica „Kod zlatnog tigra“ poznata je i po tome da se tu sjedi na klupama oko dugačkoga stola, a pojedini su gosti tako bliži jedni drugima.
Zgrada „Kod zlatnog tigra“, bilo da je u njoj bila pivnica ili kafana, bila je uvijek mjesto sastajanja. Tu su dolazili preporoditelji, nosioci češke nacionalne ideje kao František Ladislav Čelakovsky, Karel Sabina ili František Palacky. U novije vrijeme stalnim gostom gostionice bio je Bohumil Hrabal, a poznata je i posjeta Vaclava Havela i predsjednika Clintona.
Za kraj – jedna poznata priča: Pivnicu „Kod zlatnog tigra“ posjetio je i francuski premijer Edouard Herriot. Kad su mu njegovi pratioci rekli da ovdje za jednim stolom sjede zajedno suci, visoki političari i zanatlije ili, naprimjer, moleri, on je rekao: „Demokratija nije u Parizu, prava je demokratija ovdje“.
Pivnica „Kod Kaliha“ (U Kalicha)
Gostionica „Kod Kaliha“, koja se nalazi nedaleko od stanice metra, I. P. Pavlova nudi svojim gostima atmosferu s početka 20. stoljeća, odlično pivo i masnu, nezdravu ali odličnu češku kuhinju. Međutim slavu toj gostionici obezbijedio je prije svih Jaroslav Hašek.
Istorija pokazuje da je na početku 20. stoljeća to bilo dosta prljavo i sumnjivo mjesto. U isto vrijeme pivnica je bila javna kuća, a društvo koje se tu sastajalo, nije pripadalo najizabranijim. Dogodilo se, međutim, nešto što je iz tog lokala napravilo legendu. Pisac je Jaroslav Hašek, naime, do njega smjestio scenu u kojoj Josefa Švejka hapsi tajni policajac Bretschneider.
Također, lik vlasnika Paliveca ima pravog pandana u lokalnom konobaru. A još jedan biser. Neki stručnjaci za boravak Alberta Einsteina u Pragu smatraju da se u ovoj gostionici mogao susretati s Jaroslavom Hašekom, a na temelju tih susreta pisac je u svoje djelo uveo lik ludog profesora, koji tvrdi da unutar zemlje ima još jedna i da je još veća.
Foto: Ešref Zaimbegović
Brevnovski samostan (Břevnovský klášter)
Ako hoćemo u Pragu krenuti na mjesto gdje se stvarno počela stvarati češka kultura piva, ne bismo smjeli izostaviti Brevnovski samostan. On je bio osnovan od svetog Vojteha 993. godine, a radi se o mjestu koje je stvarno spojeno s našom najstarijom istorijom. U sklopu putovanja po znamenitim praškim gostionicama važno je da su već u to doba monasi ovdje kuhali pivo.
Iz brevnovskog samostana jeste i prvo spominjanje proizvodnje piva na češkom tlu. Iako je u toku istorije bilo i vremena kada se pivo nije moglo praviti u samostanu, ipak je dolazilo do obnove te tradicije. Samostanski pivovar i danas funkcioniše, a dati si pivo u jedinstvenom okruženju, uvijek je veliki užitak. Pivovar danas pravi šest stalnih i niz sezonskih vrsta piva.
Postoji mnogo više poznatih i jedinstvenih gostionica u Pragu, a gore navedene samo su mali dio onoga što glavni grad ima za ponuditi ljubiteljima piva i istorije.
Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović
