Ekspanzija zelene energije u posljednjih nekoliko godina, otvorila je u BiH basen u najmanju ruku sumnjivih radnji, u kojem se peru milijarde maraka. Godinama se čeka implementacija tzv. prozumjera, a koče ih oni koji čuvaju mrežu za sebe.
Centar za životnu sredinu uputio je snažan apel protiv, kako kažu, destruktivnih radova na obalama rijeke Vrbas u Banjaluci, upozoravajući na opasnost od betonizacije i uništavanja prirodnog zelenog prostora.
Hronični propusti vlada Zapadnog Balkana u provođenju zakona doveli su do toga da je zagađenje sumpor-dioksidom (SO2) iz zastarjelih termoelektrana na ugalj u regionu premašilo zakonske granice za čak šest puta 2024. godine, prema sedmom izdanju izvještaja Bankwatcha “Uskladiti ili Zatvoriti”, koji je danas objavljen u saradnji sa Centrom za životnu sredinu i Aarhus Centrom u BiH.
BANJA LUKA / SARAJEVO – Ekološke organizacije naglašavaju da se stanje ekološke demokratije u primjeni Arhuske konvencije poboljšalo u poređenju s prethodnim izvještajnim periodom. Međutim, napredak je i dalje nedovoljan za potpuno ostvarivanje ekoloških prava građana Bosne i Hercegovine. U većini lokalnih zajednica širom zemlje, građani i dalje nemaju adekvatan pristup informacijama o stanju okoliša i suočavaju se sa značajnim preprekama prilikom pokušaja ostvarivanja sva tri stuba Aarhuske konvencije.
Evropska unija će od prvog dana 2027. godine započeti s naplaćivanjem karbonske takse na proizvode koji se uvoze na njeno tržište. Uzimajući u obzir da je bosanskohercegovačka ekonomija u ogromnoj mjeri orijentisana na izvoz dobara na teritorij Evropske unije, postavlja se pitanje šta će ova odluka značiti za kompanije u našoj zemlji i kako bi svi nivoi vlasti trebali odgovoriti na ovaj novitet? Ovo nije usamljeni primjer jer su i drugi izazovi energetsko-ekonomskog karaktera koji stoje pred nama u rukama domaćih vlasti koje će na koncu imati punu odgovornost (ne)donesenih odluka.