Oznaka KENAN MALIK

Nova desnica, stari demoni

Tucker Carlson, nekadašnji voditelj programa na televiziji Fox News, a sada samostalni politički komentator, pozvao je prošlog meseca u goste Nicka Fuentesa, neonacističkog provokatora poznatog po poricanju Holokausta, da obave intervju koji je protekao u vrlo srdačnoj atmosferi. Davanje prostora Fuentesu izazvalo je oštre kritike iz redova američke desnice. Reagujući na napade, Kevin Roberts, predsednik fondacije Heritage, jedne od najuticajnijih američkih konzervativnih organizacija, ustao je u odbranu Carlsona i odbacio kritike kao „zlonamerne“.

Radnici i umetnost

„Opera i balet su u jezgru kulture mnogih ljudi koji žive u Londonu i na jugu Engleske“, rekao je jednom u parlamentu bivši konzervativni ministar Džejk Beri (sada član stranke Reform UK). „Ali za mnoge od nas na severu, na tom mestu je naš lokalni fudbalski klub – naši Glajndborn, Rojal balej, Rojal opera hauz ili Rojal Šekspir kompani biće Blekbern Rovers, Akrington Stenli, Barou, Karlajl ili Sanderland.“

Radnička klasa u doba antiliberalizma

Pretnje masovnim deportacijama, ukidanje prava na protest, tretiranje demonstranata kao terorista, uvođenje zakona o bogohuljenju na mala vrata, zatvorske kazne za uvredljive slogane i tvitove, uspon etnonacionalističkih priča o pripadanju. Veliki deo današnjih državnih politika i političkih rasprava prožet je duhom antiliberalizma koji sužava prostor za ljudska prava i drugačije mišljenje, kao i za pojedince i grupe kojima ta prava pripadaju.

Obrazovanje i veštačka inteligencija

Prevodilac i prosvetni radnik A. DŽ. Dženkins organizovao je 1940. istraživanje čitalačkih navika dece iz radničke klase. Studija je pretežno obuhvatila učenike koji će napustiti školu u 14. godini da bi se zaposlili, a beleženo je šta su čitali prethodnog meseca van školskog programa. Dženkins je zaključio da ispitanici čitaju premalo, posebno dečaci, i to samo detektivske i avanturističke romane. Ali iz perspektive 21. veka, zapanjujuće je koliko su ta deca čitala dela klasične književnosti.

Sloboda govora, ponekad

U oktobru 1989. godine, Muslimanski institut je organizovao skup o slučaju Salmana Ruždija u gradskoj skupštini Mančestera. Bilo je to osam meseci pošto je iranski ajatolah Homeini izdao fetvu kojom je pozvao na ubistvo Ruždija zbog njegovog „bogohulnog“ romana Satanski stihovi, što je primoralo pisca da se krije narednih decenija.

Britanija u boji

„Na zastavi nema crne boje, šljamu marš iz države moje“, tako se 80-ih na fudbalskim utakmicama skandiralo crnim igračima i navijačima. Britanija je danas sasvim drugačije mesto. Manje je starog sirovog rasizma i na sportskim tribinama i u društvu. Pa ipak se ponovo otvara pitanje da li ima i treba li da bude crnih ljudi u Britaniji – i koliko. Ovoga puta ne u obliku rasističkog skandiranja, već u akademskim izveštajima i novinskim kolumnama.

Da li sam ja Englez?

„Oni misle da su Englezi jer su ovde rođeni. Znači ako je pas rođen u štali, on je konj.“ Ovo je bila glavna fora komičara Bernarda Meninga 1970-ih. Desetak godina ranije, isti sentiment izrazio je Inok Pauel, mada biranim rečima: „Čovek poreklom sa Kariba ili iz Azije neće postati Englez rođenjem u Engleskoj. Po zakonu, on rođenjem postaje državljanin Ujedinjenog Kraljevstva; a zapravo, on je i dalje sa Kariba ili iz Azije.“

Ne oplakujte kraj neoliberalizma

Istoričar Steven Shapin započinje svoju knjigu Naučna revolucija rečima: „Naučna revolucija se nikada nije dogodila. Ovo je knjiga o tome“. Bilo bi primamljivo reći isto o „liberalnom međunarodnom poretku“ (LMP), da ovaj zapravo „ne postoji i da su o tome već napisane stotine knjiga“. Kojima se sada priključuje i ova kolumna.

Politika etiketiranja

Fanonu nije bio važan rasni identitet, već političke vrednosti i društvena akcija: „Svaki put kada je neko doprineo pobedi dostojanstva duha, svaki put kada se neko usprotivio pokušaju potčinjavanja njegovih bližnjih, osećao sam solidarnost sa tim činom.“ Mnogi bi danas mogli da uče iz Fanonove širine i angažovanosti.

Imućni studiraju, ostali su šegrti

Šta je, međutim, diploma „niske vrednosti“? Malo je političara koji galame o „obmanjivačkim studijskim programima“ ili „Miki Maus diplomama“ spremno da precizira koje namerava da ugasi. Jasno je da su neki studijski programi bolji od drugih. Ali definisanje vrednosti kursa – za koga i za koje svrhe – nije lak zadatak.

Cenzorski obračuni

Treba da se usprotivimo pokušajima cenzure političkog govora i kritike pod izgovorom „zaštite javnosti“. Takođe treba da prepoznamo način na koji je levica omogućila desnici oružje kojim će napadati progresivne ciljeve. Uvek su oni koji se bore za društvene promene ti koji su najviše oštećeni nametanjem cenzure.

Tehnologija i demokratija

Problemi koje ispostavlja AI nisu egzistencijalni, već društveni. Od algoritamske pristrasnosti do masovnog nadzora, od dezinformacija i cenzure do krađe autorskih prava, naša briga ne bi trebalo da bude da će mašine jednog dana biti u stanju da preuzmu moć nad ljudima, već to što one već rade tako da utvrđuju nejednakost i nepravdu, pružajući alate za konsolidaciju vlasti onima koji imaju moć.