Ukrajina – kako se postaje izdajnik
Razgovori sa pritvorenim Ukrajincima koji su bili Putinovi vojnici i sa braniteljima ljudskih prava koji ih zastupaju u Ukrajini.
Oznaka rat
Pregovori ne znače predaju
Ali šta pregovori znače za Ukrajinu? Rat se uvijek završava pregovorima. Ipak, čini se da je ovaj nekada neupitan aksiom odavno doveden u pitanje hibridnom, metamodernom prirodom savremenih međunarodnih odnosa. Povremeno izgleda kao da sukobi nastaju gotovo niotkuda, prestaju nezavisno od objektivnih okolnosti, a zatim, poput uspavanih vulkana, ostaju da tinjaju, prijeteći novim razaranjem. Posljednji put rat je službeno objavljen još 1941. godine, kada je njemački ambasador Friedrich-Werner Graf von der Schulenburg predao notu sovjetskom ministru vanjskih poslova Vjačeslavu Molotovu, najavljujući „vojne protumjere“ protiv SSSR-a (u skladu s tadašnjim vremenom, Hitler nije ni spomenuo riječ „rat“).
Marcel van der Steen: Nizozemski ratni reporter o iskustvima izvještavanja iz ratnih zona
Nizozemski ratni reporter Marcel van der Steen održao je na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu predavanje o izazovima izvještavanja iz ratnih zona i ulozi novinarstva u dokumentiranju savremenih sukoba. Tokom dugogodišnje karijere izvještavao je iz ratom pogođenih područja u Bosni i Hercegovini, Ukrajini, Iraku, Jemenu i Siriji.
Izraelski napadi na Siriju: Šta se dogodilo i koga je Izrael tvrdio da gađa?
Izrael je u petak u nizu zračnih udara na Siriju ubio 13 osoba, među njima dvoje djece, nakon što su mještani pokušali spriječiti upad izraelske vojske.
„Stvarni genocid“: RSF ubio „najmanje 1.500 ljudi“ u El Fašeru
Regionalne države izražavaju zabrinutost dok isplivavaju novi dokazi o masovnim pogubljenjima koja provodi paravojna formacija u El Fašeru.
Kapitalizam i genocid
Rat je, dame i gospodo, uvek bio profitabilan. Trgovci oružjem se bogate snabdevajući oružjem najboljeg ponuđača. Indirektno, sve vrste kapitala – uključujući i kapital koji je proizvodio robu široke potrošnje – akumulirale su se brže u vremenima rata i razaranja. Ali, u ovom tehnofeudalnom dobu, kapital u oblaku akumulira novu moć na bojnim poljima, direktno poboljšavajući kapacitete svojih algoritama da razumeju ljude i manipulišu njima.
Blago optimistima
Optimisti kažu da će Izraelci na kraju sagledati razmere užasa koje smo počinili u Pojasu Gaze. Istina će promeniti njihovu svest. Stari video snimci mališana koje su naše bombe rastrgle na komade jednog dana će dopreti do srca Izraelaca. Iznenada će ugledati devojčice prekrivene prašinom zdrobljenog betona ispod kojeg su izvučene, dok nekontrolisano drhte i upitno gledaju oko sebe.
Zaboravljeni rat
Rat u Sudanu odnio je stotine hiljada života i prisilio 12 miliona ljudi da napuste svoje domove. Gotovo 25 miliona ljudi danas pati od akutne gladi, upozorava Svjetski program za hranu, što ovu krizu svrstava među najteže humanitarne katastrofe koje je svijet ikada vidio. Ovaj sukob nije samo tragedija ljudske patnje, nego i „rat vizija“ između Sudanskih oružanih snaga (SAF) i Snaga za brzu podršku (RSF) — koje su nedavno formirale novu „paralelnu vladu“ s ciljem političkog suprotstavljanja SAF-u i dodatnog produbljivanja podjela u zemlji.
Između genocida i kreativne modernosti
Baviti se pobunom neslobodnog ljudskog duha protiv racionaliziranog, mehaniziranog, bezbolnog svijeta nema nikakvog smisla ni koristi.
Bjesnilo
Proučavat će jednog dana znanstvenici taj čudni virus koji je zahvatio jednu malu državu na Balkanu, virus bjesnila od kojega je toga ljeta oboljela velika populacija građana. Jesu li se zarazili u kockarnici koju redovito posjećuju? Ili u obližnjem kafiću? Na radnome mjestu? Ovo zadnje nije moguće, jer oni nigdje ne rade, oni se klatare po svojim urušenim gradićima, uz mirovinu koju im već 30 godina isporučuje država koju da su krvlju branili u ratu.
Želite li znati zašto su Izraelci ravnodušni prema Gazi? Samo pogledajte izraelsku televiziju.
Neki su možda pristrasni, drugi pod vanjskim pritiskom – ali previše novinara u Izraelu nije uspjelo reći istinu o Gazi.
Glad kao oružje
Masovna glad u Gazi, kao i skoro svaka druga, čovekovo je delo. Pretpostavka da je njen uzrok prirodna nestašica hrane (koja se veoma retko događa) običan je mit, kao i verovanje da većina žrtava gladi umire od izgladnelosti. Žrtve gladi umiru od bolesti koje su povezane s izgladnelošću. Masovna glad nastupa zato što je nemoguće sastaviti hranu i ljude iz političkih, ekonomskih ili logističkih razloga. Obično u okruženju ima hrane, ali ljudima nedostaju sredstva da je kupe ili da do nje stignu.