Heni Erceg, žena. Ime. Oštro novinarsko pero. Sloboda. Simbol. Institucija. Posvećenost. Ideja. FERAL. Heni na udaru svih: mržnje, prijetnji, kleronacionalista, nasilnika. Heni izolacije, distance od svega zla Tuđmanovog vremena i kasnije u Hrvatskoj. Heni – neuništiva!
Za tacno.net govori o svom životu, Feralu, teškom radu i neprestanoj borbi.
Povodom godišnjice smrti velikog pjesnika Marka Vešovića ponovno objavljujemo intervju iz marta 2011. godine.
Sa pjesnikom Markom Vešovićem ne treba tražiti specijalni povod za razgovor. Ovaj sveučilišni profesor, pisac i prevoditelj ostavio je neka od najdirljivijih literarnih svjedočanstava o opsadi Sarajeva, stavljajući se na stranu progonjenih. U punoj stvaralačkoj snazi on se i danas upliće u društvena zbivanja, sa jednim konstantnim humanističkim angažmanom. Objavio je više zapaženih knjiga poezije i proze, ali i polemika u kojima raskrinkava balkanske nacionalističke mislioce. Lucidan u mislima i oštar na peru, stvorio je djelo po kome će se pamtiti naše vrijeme. Žurno se odazvao na razgovor za naš portal, odgovorivši na pitanja koja smo mu poslali internetom.
„Čitanje je najčvršći temelj obrazovanja, bez njega nema sustavnoga mišljenja, svjetonazora, dobre pismenosti, estetike i ćudoredne određenosti prema svijetu. Stoga me fenomen nenačitanosti u svim društvenim slojevima danas brine i sablažnjava. I nije to danajski dar informatičke ere, već nešto dublje i poraznije za cijelu naciju…“ poručuje nam Božica Jelušić, istaknuta hrvatska književnica, prevoditeljica, ekologinja i svestrana umjetnica. Rođena je 1951. godine, studirala hrvatski i engleski jezik. Do sada je objavila šesdeset pet knjiga, dobitnica je bezbroj nagrada, zastupljena u mnogim antologijama, prevođena na više europskih jezika…Iako u mirovini, neumorna je u svom stvaralačkom radu, projektima širenja kulture u širem smislu, ekologiji, obrazovanju, liberalizmu, multikulturalnosti…. Ukratko, njen stvaralački doprinos danas predstavlja antologijska mjesta i vrijednosti suvreme hrvatske književnosti. U razgovoru za tacno.net govori o poeziji, književnim susretima, nagradama, književnoj sceni danas…
Nad zidinama drevnog Počitelja, u haremu Vidar, počivat će naš Kapa. Neka hladna i prelijepa Neretva teče i žuboreći priča o čovjeku koji je ostavio neizbrisiv trag, u Počitelju, u Hercegovini u BiH, u ime nezaborava. Sahranjen je Kapa. Dostojanstveno, kako je i živio. Sa zastavom Počitelja na odru, nošen na rukama prijatelja i poštovalaca uz počasni plotun Armije, s riječima iz pisma prijatelja Ese i Derviša i smrti... Suze, suze, suze....i konačni mir. Neka Ti je vječna slava dragi naš Kapa.
Bez dlake na jeziku, Štefica kristalno jasno i bez potrebe da je iko tumači, govori i piše o događajima u Ljubuškom i Hercegovini, o politici nacionalističkih stranaka i njihovih vođa, o Srebrenici i Grabovici, o Republici Srpskoj i njenom predsjedniku. Ne štedi ni ove visoke ili niske međunarodne predstavnike. Piše i o poslušnicima režima, pravi intervjue s najpoznatijim intelektualcima iz bivše YU države, ali i prepozna one što se zarad fotelja antifašistima prikazuju, pa iz ministarskih fotelja odobravaju ili prećutkuju i druge proglašavaju odgovornim za otvaranje muzeja tamo gdje su logori bili.
Na Međunarodni dan mira, 21. septembar, Udruženje mreža za izgradnju mira dodijelilo je po jedanaesti put Mirovnu nagradu “Goran Bubalo” za 2023. godinu Štefici Galić za borbu protiv nasilja i nepravde, suočavanja sa prošlošću, za hrabrost, otpor i izgradnju mira u Bosni i Hercegovini i regiji.
