Evo prođe još jedan 25. maj, koji smo nekada slavili kao Dan mladosti povodom Titovog rođendana! Četrdeset i pet godina na taj način to više ne činimo jer nemamo više ni zemlje u kojoj bi to trebali raditi! Ipak, neki odvažni i ponosni ljudi na to vrijeme koje su proveli s Titom to diskretno, kulturno i civilizacijski obilježavaju na svim mjestima gdje im je on ostavio neki trag.
Petak je, bježi noć studna od nenadne kiše, godina je dvijehiljadedvadeseta. U moj poljuljan san ulijeće Sandro Galeb, stari znanac, uzvrnuta slika, lik u ogledalu: lelujav odraz u oknima u koja biju slapovi vode. Odavno ga nije bilo; bijah ga ostavio, gotovo zaboravio, zabavljen vrćenjem u krug koga su obaveze nametale mojoj prirodi melanhokolerika. Sad je tu da me kinji svojim neizlječivim osamama, svojim promašenim životom, ne više stidljiv i uviđavan, već nametljiv, nepristojan.
(Viđe li neko Radu?)
Ja sam se rodio u onoj Titinoj državi što je na svojoj plavo-bijelo-crvenoj trobojki imala i veliku zvijezdu petokraku. I koja je nerazdvojna bila sa jednom crvenom zastavom na kojoj je, uz žuto oivičenu petokraku, isto takvim žutim slovima pisalo PROLETERI SVIH ZEMALJA, UJEDINITE SE!
“Žene su se partizanima dogodile. Rat je, smatralo se, “muška stvar”, no ginule su i žene. Niti jedna vojska nije imala toliko žena, partizani u vezi toga zapravo nisu imali izbora. Žene su se u NOB-u tako same izborile za svoja prava i poslije kreirale društvo u kojem su postale ravnopravne. Jedno od najvećih i najboljih naslijeđa NOB-a je upravo to što su se žene izborile za drušvenu ravnopravnost..”
Jasmin Agić je bosanskohercegovački književnik rođen u Zenici 1982. godine. Diplomirao je i magistrirao na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu iz oblasti teorije književnosti. Osim književnog rada, Agić je aktivan član Društva pisaca Bosne i Hercegovine i bosanskohercegovačkog P.E.N. centra. Nedavno je održana promocija njegove nove knjige pod nazivom Uloga Josipa Broza u životu djeda Sulejmena.
Josip Broz je u SAD-u bio čest gost, a u Bijeloj kući su ga primila tri američka predsjednika smatrajući ga jednim od najvećih državnika toga vremena. Američki predsjednici su od Tita tražili savjete i pomoć u rješavanju svjetskih problema jer je Tito kao vođa Pokreta nesvrstanih predstavljao gotovo 120 zemalja bez kojih se u Ujedinjenim Nacijama nije moglo odlučivati.
Možda su neki mladi svjesni da je njihovo opredjeljenje na strani antifašizma, drugi možda nisu. Ali žive te vrijednosti. Uglavnom, uvijek ih je lijepo vidjeti u Kumrovcu, kaže načelnik Općine Kumrovec.
Tito je postao legenda još za života. Nakon smrti pretvorio se u živu legendu. Fizički je umro prije četrdeset godina, puna tri desetljeća neumorno ga propagandno-politički “ubijaju” na prostorima države što ju je stvorio, a koja ga nije preživjela. Nisu uspjeli, a i neće. Ušao je u povijest. I živjet će i dalje!